RON HAVIV: Trump je od medija napravio neprijatelja broj jedan
Autor je nekih od najpoznatijih svjetskih fotografija poput one iz Paname 1989. godine na kojoj je prikazan napad na predsjedničkog kandidata Guillerma Forda od strane pristalica diktatorskog režima Manuela Noriege. Ta fotografija bila je direktni povod za vojnu intervenciju u Panami.
Magazine Time je njegovu fotografiju iz Bijeljine snimljenu 1992. godine, a na kojoj pripadnik paravojnih formacija iz Srbije šutira nogom već ubijenu ženu, proglasio jednom od 100 najutjecajnijih fotografija svih vremena.
Njegove fotografije su ključni historijski dokumenti. Nesumnjivo se radi o fotografu sa izraženim instinktom koji je u tom poslu podjednako važan, kao i samo fotografsko umijeće.
Svjedok nereda na Kapitolu
Ovih dana Ron Haviv se ponovo našao u centru pažnje. Jedan je od nekolicine fotografa koji se uspio naći među masom pristaša Donalda Trumpa koji su, na čuđenje cijelog svijeta, upali u Kapitol. Masa, nadahnuta četverogodišnjom politikom najkontroverznijeg predsjednika u cijeloj američkoj historiji i njegovim tvrdnjama o izbornoj krađi, upala je u zgradu upravo u trenutku kada je Kongres i formalno trebao potvrditi rezultate posljednjih američkih izbora.
Mislim da niti jedan terorista svijeta ni sanjao nije kako je jednostavno ući u tu zgradu, te da je potrebno samo, nakon malo guranja sa snagama osiguranja, porazbijati stakla na prozorima. Uglavnom, kao na srednjoškolskom derneku, u Kapitol se slijevala masa ljudi sa zastavama i općenito sa ikonografijom – od radikalno desničarske do bizarne. Pojedine grupe izgledale su uniformisane i opremljene bolje od nekih jedinica Armije BiH iz ’95. godine. Ta neobična masa ljudi, demonstranata, ili revolucionara, ili terorista, vjerovatno je i sama bila zbunjena da se uopće našla unutra.
Ono što je sigurno je da niko od njih nije bio svjestan da je među njima, sa svojim fotoaparatom, i jedan od najznačajnijih fotografa današnjice – Ron Haviv.
Ronov ratni drug iz Bosne, poznati novinar Peter Mass na svom Twitteru napisao je kako nije iznenađen da je zapanjujuće fotografije iz Kapitola snimio upravo Ron Haviv, podsjećajući nas, također, da se radi o autoru nekih od najznačajnijih fotografija rata u Bosni 90-ih.
Neprijateljstvo prema ljudima s kamerama i fotoaparatima
O onome što se događalo tog dana na Kapitolu, ovaj fotograf fascinantnog iskustva kaže: “I jeste i nije iznenenađujuće ovo što se dogodilo. Skup sa predsjednikom i pohod na Kapitol jesu planirani. Dugo su vođeni razgovori između različitih nasilnih grupa koje su tog dana bile tu”, kaže Ron Haviv.
“Iznenađenje je bilo to da se da se čini da vlasti uopće nisu bile pripremljene”, dodaje.
Oni koji su u našim medijima imali priliku gledati javljanje Ivice Puljića za Al Jazeeru Balkans, mogli su primjetiti antagonizam i neprijateljstvo prema ljudima sa kamerama i fotoaparatima.
Ronovo objašnjenje je jednostavno: “Predsjednik je od medija napravio neprijatelja broj jedan. Tog dana rekao je okupljenima da su za sve što se događa krivi mediji. Mnogi su novinari napadnuti, opljačkani i maltretirani.”
Ron, kao i mnogo puta do sada u karijeri, jednostavno je imao sreću da lično nije imao problema. Oni koji prate njegov rad znaju da je u Ronovom poslu sreća najvažniji asistent. Ronov život već decenijama najčešće ovisi isključivo o toj sreći.
Cijela situacija nije bila nimalo jednostavna. Iako su neke slike iz Kapitola, bar nama iz Bosne, izgledale i komične, sigurno da se nimalo ne smiju potcijeniti u njihovoj stvarnoj opasnosti. Željeli smo da Ron sa nama podijeli osjećanje koje u tom trenutku imao, a posebno kada je u pitanju stvarni cilj ove akcije.
“Kao i u svim tim situacijama, ona varira od opasnosti do komičnog i opet se vraća u opasnost. Na jednom mjestu unutar Kapitola našao sam se s policijom za zaštitu od nereda i nekim likom odjevenim kao divovska Panda.”
‘Poput puča ili građanskog rata’
Kada je u pitanju stvarni cilj ove akcije, gledajući iznutra Ron dodaje: “Trenutno je teško reći koliko su organizirani bili i koliko je to bila samo rulja u akciji. Najvjerojatnije ćemo otkriti da je postojala kombinacija obje ove stvari.”
Na pitanje kako je moguće da su snage sigurnosti iznevjerile u tolikoj mjeri, kratko odgovara: “Dobro pitanje”.
Upitan za komentar izjave novog američkog predsjednika Joea Bidena, koji je i sam u jednom govoru istakao da je reakcija na ove događaje drugačija od načina na koji su tretirani pobornici protesta pod sloganom “Black Lives Matter”, Ron odgovara: “Nakon protesta u ljeto 2020. sa BLM-om i Antifom, odgovor je postepeno postajao žešći i žešći. Teško je porediti jedno s drugim, ali mislim da sa sigurnošću mogu reći da bi u slučaju da su BLM i Antifa rekli da dolaze protestovati pred Kapitol, sigurnosne mjere u najmanju ruku bile drugačije.”
Fotograf sa više od 30 godina iskustva fotografiranja kriznih situacija širom svijeta scene sa Kapitola smatra uporedivim sa onim kada je fotografirao pučeve ili građanske ratove, odnosno sa sličnim iskustvima koje je fotografirao u Panami, Haitiju, Moskvi, bivšoj Jugoslaviji i drugdje. Ron Haviv smatra da je “ovo bio jedan od nekoliko završetaka koji su se mogli predvidjeti na temelju Trumpove politike.”
Za kraj, pitali smo Rona na koji način bi ovi događaji mogli utjecati na SAD pod Bidenovim vodstvom te da li bi ovi ovo čemu smo svjedočili moglo pokrenuti slične, bolje organizirane akcije u budućnosti.
“Mislim da još niko ne može odgovoriti na ovo pitanje. Vrijeme je vrlo fluidno, ali kad 40 posto zemlje vjeruje da postoji prevara sa izborima, to se ne čini dobro za neposrednu budućnost”, zaključuje Haviv.
Članak je prenet sa portala Autonomija.