U Beču obeleženo 160 godina od smrti Vuka Stefanovića Karadžića (FOTO GALERIJA)

7. February 2024.
1987. godina je ne samo u Srbiji bila u znaku proslave velikog jubileja – 200 godina od rođenja jedne od najistaknutijih ličnosti srpske kulture, Vuka Stefanovića Karadžića. Bio je to povod da se i u Beču, nekadašnjem centru srpske kulture u Habzburškoj monarhiji, održe brojne manifestacije u čast ovoga velikana. Orgnizovani su izložba o Vuku u prostorijama Bečke gradske većnice, svečana akademija u Austrijskoj akademiji nauka, na programu bečkog radija emitovani su brojni prilozi o Vuku Stefanoviću Karadžiću.
viber_image_2024-02-07_15-24-55-472
Akademsko društvo za širenje dela Vuka St. Karadžića, Beč

Autori: dr Gordana Ilić Marković, lingvistkinja, Univerzitet u Beču i germanista mr Borko Ivanković, ispred Akademskog društva za širenje dela Vuka St. Karadžića, Beč, 7. februar 2024.

Već u to vreme se, kako u Srbiji, tako i u Austriji, intenzivno razmišljalo o osnivanju jednog posebnog udruženja čiji bi zadatak bio dalje unapređivanje kulturne i naučne saradnje između Jugoslavije, odnosno, Srbije i Austrije. Ti napori su konkretizovani krajem 1989. godine kada je osnovano „Društvo za širenje dela Vuka Stefanovića Karadžića“, sa dr. Hajncom Fišerom, tada saveznim ministrom za nauku Republike Austrije, a kasnije predsednikom austrijskog Parlamenta i predsednikom Republike Austrije. Potpredsednici su bili dr. Erhard Buzek, austrijski političar, i dr. Dejan Medaković, tada generalni sekretar, a potom i predsednike Srpske akademije nauka i umetnosti.

Društvo je imalo naučno veće čiji su članovi bili ugledni slavisti i filolozi iz dve zemlje.

 

viber_image_2024-02-07_15-24-57-280
viber_image_2024-02-07_15-24-55-734
viber_image_2024-02-07_15-24-56-438
viber_image_2024-02-07_15-24-57-720

 

U prvoj fazi rada Društvo je organizovalo koncerte i predavanja, a finansiran je i boravak naučnih radnika iz Srbije koji su se u Beču bavili kako delom Vuka Karadžića tako i kulturnim vezama Srbije i Austrije.

Nažalost, sankcije, uvedene 1993. godine SR Jugoslaviji, koje su se odnosile i na naučnu saradnju, su značile i prekid u aktivnostima Društva. Rad je nastavljen po ukidanju sankcija.

Među važnijim događajima u organizaciji Društva u proteklom periodu su bili izložba „Beč kao srpski štamparski centar“ 2002. godine u prostorijama Nacionalne biblioteke Austrije, u saradnji sa Vukovom zadužbinom, Narodnom bibliotekom Republike Srbije i bibliotekom Matice srpske iz Novog Sada, kao i predstavljanje nemačkog izdanja knjige dr. Dejana Medakovića „Srbi u Beču“ u prostorijama Parlamenta Austrije 2001. godine.

Od decembra prošle godine Društvo ima novu upravu: lingvistkinja dr Gordana Ilić Marković, predsednica, muzikološkinja dr Tatjana Marković, zamenica predsednice, germanista Goran Novaković, sekretar i germanista mr Borko Ivanković, blagajnik. Uprava Društva je u neposrednom kontaktu sa Vukovom zadužbinom u Beogradu i sa Institutom za srpski jezik SANU i već se vode konkretni razgovori o mogućim zajedničkim projektima u Beču i Austriji.

 

Dr Gordana Ilić Marković, lingvistkinja, profesorka slavistike na Univerzitetu u Beču

 

Prvi simbolični čin u novom sastavu predstavlja obeležavanje 160 godina od smrti Vuka Karadžića. Na starom bečkom bidermajerskom groblju Svetog Marka (St. Marx) u trećem bečkom okrugu, na kojem je Vuk bio nastanjen i prvobitno sahranjen, 7. februara u 12:30 je održan skup, pomen Vuku. Sećanje na Vuka se čuva u gradu u kojem je živeo i stvarao preko 50 godina. Na odseku za slavistiku Bečkog univerziteta se nalazi njegova bista, a u trećem okrugu u kojem je živeo sa svojom suprugom Anom Kraus i decom, nalaze se spomenik kao i spomen-ploča.

Okupljanje je otpočelo polaganjem cveća uz zvuke kompozicije Kornelija Stankovića, objavljene i prvi put izvedene u Beču za Vukova života. Gordana Ilić Marković je u kratkom govoru podsetila na plodan rad i stvaralaštvo Vuka kao filologa, kao i na njegove savremenike: filologe, istoričare, pisce, slikare i kompozitore. Dvojica, takođe prvobitno sahranjena na ovom groblju, posebno su istaknuta: Branko Radičević, čija se 200. godišnjica rođenja obeležava ove godine kao i Jernej Kopitar, od čije se smrti navršava 180 godina.

 

 

O radu ovog Društva od osnivanja govorio je Borko Ivanković, germanista, koji je u sastavu Društva od samih početaka i jedan od glavnih inicijatora pokretanja u novom sastavu. Skupu su se preko internet aplikacije pridružili poštovaoci Vukovog dela iz više zemalja. Prisutnima su se obratili direktorica Instituta za srpski jezik SANU, dr Sofija Miloradović i predsednik Vukove zadužbine iz Beograda, dr Boško Suvajdžić.

Ovim akademsko Društvo za širenje dela Vuka Karadžića otpočinje sa svojim radom u Beču u novom sastavu. Aktivnosti će se koncentrisati na interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja, skupove, okrugle stolove i prezentacije nauke i kulture kroz istoriju i danas. U radu se daje veliki značaj saradnji sa institucijama i pojedinicima iz kulture, obrazovanja i nauke drugih zemalja i saradnji sa i angažovanju predstavnika umetnosti, nauke i kulture, koji su nastanjeni i stvaraju u Beču i celoj Austriji. Ovog dana svojim angažovanjem su se naročito istakli mladi slavisti sa Bečkog univerziteta.

Click