Međunarodni dan prevodilaca znakovnog jezika

30. September 2020.
Kada govorimo o tumačima za znakovni jezik i njihovoj angažovanosti u doba pandemije i vanrednog stanja, ne možemo a da se ne osvrnemo na njihovu zdravstvenu zaštitu prilikom pružanja usluga prevoda, kao i preopterećenost obimom posla, s obzirom na mali broj tumača u Beogradu.
Ivana Bućko
Ivana Bućko

Autor: Ivana Bućko

Pri proglašenju vanrednog stanja, REM je izdao obavezujući akt za sve televizije sa nacionalnom frekvencijom, da u okviru svojih informativnih emisija moraju da obezbede i prevod na znakovni jezik. Prevodilački servis u Gradskoj organizaciji gluvih Beograd ima dva angažovana tumača za potrebe ličnog prevoda svim gluvim i nagluvim osobama sa teritorije Beograda, kao i onim osobama koje se zateknu na teritoriji Beograda, a potrebna im je usluga prevoda. U istom tom prevodilačkom servisu, smešten je i Video relay servis, koji pruža online prevode svim gluvim i nagluvim korisnicima za teritoriju cele Srbije. U oba slučaja, to su dva ista angažovana tumača. Novonastala situacija izazvana pandemijom koronavirusa bila je povod da Gradska organizacija gluvih Beograd okupi sve tumače koji žive na teritoriji Beograda i organizuje ih na najbolji mogući način kako bi pokrila rad servisa i Video relay centra 24 sata. Svi tumači već angažovani po televizijama, gotovo su svo svoje slobodno vreme posvetili pokrivanju neke od smena u 24-satnom pružanju hitnih i drugih prevoda u servisu. Sredstva namenjena za dežurstva tih tumača, simbolično su bila izdvojena od strane Gradske organizacije gluvih Beograda u granicama njihovih mogućnosti i na uštrb nekih njihovih važnih i redovnih aktivnosti jer drugih mogućnosti za finansiranje nije bilo.

Problemi

  1. Jedina zaštita tumača pri pružanju prevoda u nekim od zdravstvenih institucija se sastojala u nošenju maske, koje zbog prirode prevoda gluvim ljudima moraju biti uklonjene pri pružanju samog prevoda.
  2. Prevodi tokom vandrednog stanja u bilo kojoj televizijskoj kući su se odvijali na način da su tumači deo postojećeg kolektiva, izloženi potencijalnoj zarazi tokom njihove pripreme za prevod, kao i tokom samog prevoda.
  3. Usluge servisa su moguće od 8h do 20h svakog radnog dana, što govori da su tumači često u situaciji da odbijaju usluge prevoda posle radnog vremena i tokom vikenda. Uzimajući u obzir da su gotovo svi tumači deca gluvih roditelja, veoma je teška odluka odbiti bilo koga, a naročito pozive za hitne prevode u zdravstvu, policiji ili nekoj drugoj vanrednoj situaciji.
  4. Zdravstveni radnici u velikoj meri, naročito u doba pandemije, nemaju razumevanja za prisustvo tumača kao treće osobe u prostoriji. Često su tumači na neprihvatljiv način tretirani u tim situacijama, pa čak i izbacivani iz ordinacija.
  5. U godini ekspanzije online komunikacije, kao i života i rada preko kompjuterskih i sličnih uređaja, dostupnost informacija nije prilagođena gluvim i nagluvim osobama. Niti jedna zvanična stranica na internetu nema padajuće menije koji bi omogućili gluvim i nagluvim ljudima dostupnost informacija putem znakovnog jezika.

Rešenja

  1. Sjajna saradnja sa Filantropskim savezom, kao i Fondacijom „Ana i Vlade Divac“ doprinela je tome da Prevodilački servis Beograd, kao i Video relay centar, budu bogatiji za četiri najsavremenija tablet uređaja koja omogućavaju prevod na daljinu. I ne samo da svojom funkcijom pružaju stopostotnu zaštitu tumaču, već u mnogome štede vreme za obavljanje prevoda, isključijući potrebu da tumač koristi gradski prevoz i putuje na svoje zadatke. Na ovaj način, povećan je broj usluga koji tumači mogu da pruže u toku radnog vremena. Iskreno se nadamo angažovanju još nekoliko tumača, i radom i uslovima rada servisa koji će biti dovoljni za pokrivanje 24-satne usluge prevoda.
  2. U mnogim zemljama Evrope, prevod koji se obavlja na nekoj od televizija, odvija se na način da tumači imaju svoju prostoriju sa kamerom i prompterom, kao i jednim snimateljem koji povremeno boravi u prostoriji. Na taj način, isključen je kontakt malobrojnih tumača sa mnogobrojnim radnicima televizije, gostima raznih emisija i svim potencijalnim virusnim prenosiocima. Neke od naših televizija na kojima smo bili angažovani, nisu imale protokol o zaštiti radnika niti je bila obaveza nošenje maski i održavanje propisane distance.
  3. Mesečno izdvajanje novca koji pokriva rad Prevodilačkog servisa, kao i Video relay centra od strane Ministarstva, jedva je dovoljan za angažovanje dva tumača sa minimalnom mesečnom zaradom. Nikakve druge beneficije angažovani tumači nemaju, te s toga pored toga što nemaju stalno zaposlenje, ne ostvaruju pravo ni na bolovanje niti na godišnje odmore. Ukoliko su prinuđeni da odsustvuju sa posla, dužni su da nađu zamenu i svoje primanje daju angažovanoj osobi. Taj način rada je frustrirajući, a nedovoljna primanja dovode do toga da su mnogi kvalitetni tumači koji su bili angažovani u tom servisu otišli na neka druga radna mesta koja nemaju veze sa prevođenjem, ne bi li sebi i svojoj porodici osigurali egzistenciju. Trenutna primanja su takva da u dogovoru sa Gradskom organizacijom gluvih Beograd dva angažovana tumača pružaju uslugu prevođenja svakog radnog dana od 8 h do 20 h, što u prevodu znači da gluvi i nagluvi korisnici znakovnog jezika nemaju mogućnost da se razbole ili da im se dogodi bilo kakva saobraćajna nezgoda posle radnog vremena servisa. Tumači su često suočeni sa pozivima vikendom, kao i u noćnim satima, i veoma je teško odbiti takve pozive. Međutim, nezadovoljstvo koje se takvim načinom rada nagomilava, dovodi do odustajanja tumača od ovog poziva. Povećanjem broja tumača zaposlenih u Prevodilačkom servisu, kao i Video relay centru, sa prosečnim primanjima prevodioca u Srbiji, obezbediće nesmetano pružanje usluga tumača svim gluvim i nagluvim osobama, 24 sata dnevno 7 dana u nedelji.
  4. Svi mi koji smo bili angažovani u Prevodilačkom servisu, više puta smo imali priliku da svedočimo o nedovoljnoj svesti čak i zdravstvenih radnika o postojanju profesije tumač za znakovni jezik, kao i o pravima gluvih i nagluvih ljudi da koriste iste prilikom posete lekaru. Često smo izbacivani iz ordinacija, a nedovoljna osnaženost gluvih ljudi dovodila je do toga da svakako prihvate preglede i bez prisustva tumača, na način da informacije o njihovom stanju nisu stigle do njih. Asocijacija tumača srpskog znakovnog jezika, u saradnji sa Gradskom organizacijom gluvih Beograd, a uz podršku Gradonačelnika Beograda, sproveli su prošle godine obuke u domovima zdravlja koje su bile usmerene ka zdravstvenom osoblju i njihovom informisanju, kako o zajednici gluvih, tako i o tumačima za znakovni jezik i njihovom profesionalnom angažovanju. To je bio i način promocije Video relay centra, kao i njihove mogućnosti da mogu da angažuju tumača za znakovni jezik ukoliko imaju potrebu za tim. Ovakve i slične obuke predstavljaju najbolji način za širenje svesti o potojanju tumača za znakovni jezik, njihovom angažovanju, profesionalnom i etičkom odnosu prema poslu, kao i zakonskom pravu gluvih i nagluvih ljudi na dostupnost informacija, i na samostalno odlučivanje.

Iste obuke bi trebalo da budu sprovođene i u ostalim domovima zdravlja, kao i u svim bolnicama na teritoriji ne samo Beograda već i čitave Srbije.

  1. Doba tehnologije i digitalizacije uvodi mnoge novine u rad svih nas. Upravo ovaj trenutak bi bilo dobro iskoristiti da bismo ukazali na problem dostupnosti informacija i na znakovnom jeziku. Niti jedan zvaničan sajt bilo koje od institucija od velikog značaja za sve građane nije prilagođen gluvim i nagluvim ljudima. Jedini pravi pristup informacijama svakako je preko prevoda na znakovni jezik, koji je tehnički najčešće praćen padajućim menijem na sajtu, sa kojeg se otvaraju mali ekrani sa prevodom teksta na znakovni jezik. Ova mogućnosti je uobičajena u razvijenim zemljama sveta i najčešće se za te prevode angažuju gluvi tumači koji, uz asistenciju čujućih tumača, prevode informacije sa zvaničnih internet stranica.

Srpski filantropski forum pokrenuo je kampanju Mesec pristupačnosti koji se realizuje povodom Nacionalnog dana davanja. 

Nacionalni dan davanja je deo Projekta za unapređenje okvira za davanje koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Koalicija za dobročinstvo, koju predvodi Fondacija Ana i Vlade Divac. Ostali članovi Koalicije su Trag fondacija, Catalyst Balkans, SMART Kolektiv, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije.

Click