Najveća važnost ovih antologija možda nije u tome da kvir književnost smjeste u jasno definirane okvire, nego da pokažu ono što u literarnom polju ostaje neizgovoreno, nesigurno i neuklopivo, naglašavajući element borbe za stjecanjem vidljivosti po mjeri vlastitih uvjeta

Na sve masovnijim protestima u cijeloj Bosni I Hercegovini traži se od nominalnih socijaldemokrata, koji su na vlasti, da konačnu počnu raditi na ostvarivanju društvene pravde, a ne da siromaštvom održavaju poslušnost masa

Dosadašnjeg predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca na toj je funkciji zamijenio Boris Milošević, dok je Skupština odlučila da se na poziciji potpredsjednice Dragani Jeckov pridruži Anja Šimpraga

Studentkinje iz Novog Sada iz prve ruke iskusile su izazove slobode izražavanja i građanskog aktivizma. Što ih pokreće i s kojim se izazovima susreću samo su neka od pitanja koja im je postavio novinar Bruno Šimleša u emisiji Razgovor sa stavom na Hrvatskoj radioteleviziji.

Tomo Buzov ubijen je prije točno 32 godine

Kad bi bio mudar, premijer Plenković bi negdje u EU-u našao novac za nastavak rada televizije N1, koja je Hrvatsku činila boljom zemljom. Tomu se ipak ne možemo nadati. Hrvatska medijski sve više nalikuje na “ancien regime”. Eliminacija kritičkih sadržaja i ubijanje debatnih formata, uz pad utjecaja tiskanih medija, vode lobotomiji

Ta odvažnost mladih često može da bude ona prokleta ljudska nada. Ti trenuci su odraz onog uzavrelog “životinjstva” i oni će – jer iskazuju suštinski ritam čovečnosti – ostati u istoriji vremena kao zanosi i prkosi. Takve trenutke sam i sâm doživeo ’68., u jednoj pogubljenoj mladosti, u tim “lepim nesrećnim danima”, kaže pisac i urednik časopisa i izdavačke kuće Gradac

U govoru mržnje među strankama prednjačio je Pokret Samoopredeljenje, gde je bilo govora mržnje u oko 21 odsto aktivnosti. Kurti je stalno ponavljao da je oslobodio sever, ali ne kaže ni od koga, ni od čega. U jednom trenutku je čak rekao, misleći na Srbiju: “Kada imaš loše komšije, moraš da imaš visok moral i napunjenu pušku”

Aleksandar Tutuš, filozof, književnik, kuhar i avanturist, nakon godina provedenih u inozemstvu odlučio je vratiti se u svoje rodno podinarje. U Polači obnavlja kuću, piše romane i planira otvoriti ekološki kamp za avanturiste. No, njegov povratak nije samo fizički – to je i suočavanje s prošlošću, identitetom i pitanjem zašto Srbi u Hrvatskoj nisu preživjeli sami sebe. Perina Pribilović donosi priču o povratku, sjećanjima i budućnosti.

Tko je mogao očekivati da će se u takvoj državi i u takvom društvu, koji sami sebe sistematično uništavaju i iscrpljuju već pune tri i pol decenije, pojaviti i artikulirati nešto takvo kao ovo što Srbiju trese već četvrti mjesec. I ne popušta