U selu Jagodnjak koje je potrošilo desetine tisuća eura na ‘kulinijadu’ i brendiranje baranjskog kulena eutanazirane se svinje na farmama na kojima nije potvrđena zaraza afričkom svinjskom kugom. Ministar poljoprivrede David Vlajčić tvrdi da su stanovnici Jagodnjaka sami krivi i pojavu zaraze povezuje s davno održanom ‘kulinijadom’. I ostali čelnici Domovinskog pokreta sada javno šire teoriju zavjere po kojoj su Srbi iz Jagodnjaka švercali zaražene svinje preko inače skoro neprobojne Schengenske granice. Jagodnjačane uznemirava što čelnici DP-a, u skladu s terminologijom iz ratnih vremena, njihovo selo nazivaju četničkim. Više pogledajte u priči Saše Paparelle.

Supetar je ovih dana ponovno postao mjesto otpora ekstremizmu. Dok su ljetni mjeseci u Hrvatskoj obilježeni zabranama festivala i veličanjem ustaštva, na Ljetnoj školi demokracije raspravljalo se o tome kako se suprotstaviti mržnji, revizionizmu i isključivosti. Više pogledajte u prilogu Branimira Zekića.

Nakon neuspelog pokušaja pomirenja, u Prvom osnovnom sudu u Beogradu počelo je suđenje novinarki Krika po krivičnoj tužbi kompanije “Starting”, jedne od glavnih podizvođača radova na zgradi Železničke stanice Novi Sad sa koje je pala nadstrešnica i stradalo 16 osoba.

Jelena Janković jedna je od najcjenjenijih i najtraženijih fotografkinja u regiji i šire, koja nakon Beograda, gdje je umjetnički stasala i probila se, već duže vrijeme živi i radi u Zagrebu. Janković se isprva afirmirala kao vrsna kazališna fotografkinja koja je i danas poznata po radu za beogradski Bitef teatar i festival, jednu od najvažnijih kazališnih priča u Europi druge polovice 20.st. i poslije, a zatim je postala aktivna i u polju modne i umjetničke fotografije. U nakladi Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb nedavno je objavila fotografsku knjigu „8. kat“, koja na originalan način dokumentira njenih prvih 8 zagrebačkih godina – serijom fotografija popularnih Raketa arhitekta Vjenceslava Richtera, možda i najprepoznatljivijih modernističkih stambenih zgrada u cijelom Zagrebu. Zašto Rakete, zašto Zagreb, zašto fotografija – o tome i nizu drugih tema Jelena Janković govori za VIDA art.

Zagrebačka grupa Živa voda predstavila je uživo album „Angel’s Breath“ u sklopu ZEZ Festivala u Birou suvremene umjetničke prakse Kontejner. Riječ je o neobičnom potezu, tj. reinterpretaciji istoimenog albuma Milana Mladenovića i Mitra Subotića Sube iz 1994. godine. Trubač Igor Pavlica, ujedno član Žive vode, imao je tu čast raditi zajedno sa Subom na legendarnom albumu „Bolero“ grupe Haustor 1985. godine, pa je koncert „Angel’s Breath“ bio dobra prilika za prisjećanje i tog perioda.

Gost Hrvoja Klasića u 50. epizodi Kontrapovijesti je istraživački novinar Hrvoje Šimičević, a razgovaraju o širenju javne upotrebe ustaškog pozdrava “Za dom – spremni”, o povijesnom revizionizmu i negacionizmu prema ustaškim zločinima koji dolazi iz vladajućih, crkvenih i drugih utjecajnih krugova društva.

U logoru nije bilo skrbi za život i zdravlje djece. Bolesna se nisu odvajala od zdrave, već ih se što više miješalo premještanjem iz jednog objekta u drugi. Sve to je pogodovalo da se bolesti šire. Tako je u samo dvadesetak dana augusta 1942. umrlo 515 djece – rekao je Boris Milošević, predsjednik Srpskog narodnog vijeća

Na slobodu je pušten general Nebojša Pavković, zbog zločina na Kosovu pred haškim tribunalom osuđen na 22 godine zatvora. Cela državna mašinerija Srbije uključena je u izgradnju mita o njegovom herojstvu

Vukašin Milićević je teolog, pisac, publicista i jedan od najoštrijih kritičara Srpske pravoslavne crkve, politike i anomalija našeg društva. Bio je pravoslavni sveštenik, profesor na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu, urednik crkvenog radija, ali je zbog svog kritičkog mišljenja kažnjen, oduzeti su mu svi poslovi koje je obavljao pri SPC-u. Već godinama je izložen progonu crkvenog vrha, a nedavno je čak i saslušan pred crkvenim sudom. Izgleda da je nemoguće biti istinski hrišćanin i biti u milosti crkvenih glavešina. Milićević sada vodi Fondaciju „Ljuba Davidović“, čiji je rad obnovila Demokratska stranka.

Imamo mi Hrvati jedan silan problem, a to je da većinska crkva među nama, Katolička Crkva, to jest, njeni biskupi (ne svi, ali većina svakako) ne uspijeva shvatiti elementarne pojmove vjere koje zastupa. Među važnim odnosno temeljnim pojmova jest onaj kršćanskih mučenika, pa je tako moj bivši profesor povijesti na riječkoj bogosloviji, a kasnije gospićko-senjskih biskup Mile Bogović, jedan od onih koji su psovali papu Franju (o čemu sam ranije pisao), navalio da sagradi crkvu posvećenu ”hrvatskim mučenicima”. Zamišljena je, naime, kao ”skupno mjesto svih hrvatskih stradanja i muke hrvatskog naroda do ostvarenja svoje države i slobode”.