DruštvoRegion

Priopćenje povodom napada na Arsenijevića i sprečavanja komemoracije

12. July 2026.
Zajedničko priopćenje regionalnih organizacija civilnog društva povodom napada na Vladimira Arsenijevića u Beogradu i sprječavanja komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici
vladimir-arsenijevic-226997
Vladimir Arsenijević. Foto: N1

Izvor: Documenta.hr

Organizacije civilnog društva iz regije najoštrije osuđuju fizički napad na književnika i aktivista Vladimira Arsenijevića, osnivača i programskog direktora festivala Krokodil, do kojega je došlo jutros ispod Brankovog mosta u Beogradu, čime je spriječeno i održavanje memorijalnog okupljanja povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Prema svjedočenju samog Arsenijevića, grupa od 20 do 30 osoba dočekala ga je na mjestu gdje se trebala održati komemoracija u organizaciji koalicije „Ljudi pamte ljude”. Napadači su ga fizički napali, prijetili mu i ispisali prostor porukama kojima se veličaju osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić i Vojska Republike Srpske koji su taj genocid izvršili. Kao posljedica napada, planirana komemoracija otkazana je iz sigurnosnih razloga — što znači da su napadači ostvarili neposredan cilj: spriječili su građane Srbije da javno i dostojanstveno odaju počast žrtvama genocida. Događaju je, prema najavama, trebao prisustvovati i ambasador Kraljevine Nizozemske u Srbiji, što ovaj napad dodatno izlaže i kao udar na diplomatske i međunarodne napore ka suočavanju s prošlošću i pomirenju u regiji.

Prizor organizirane grupe koja sačekuje i fizički napada bilo koga samo zato što se sprema odati počast žrtvama pokolja, dok prostor ostavlja ispisan porukama kojima se veličaju ratni zločinci, užasavajuće podsjeća na obrazac fašističkih crnokošuljaša koji su u predvečerje i tijekom Hitlerovih ofanziva u Drugom svjetskom ratu organizirano prebijali i zastrašivali neistomišljenike na ulicama, ne bi li javni prostor očistili od neposlušnih glasova prije nego što nasilje totalno zavlada.

Potpisnice ove izjave smatraju da takva paralela nije pretjerana, već da predstavlja ozbiljan alarm koji zahtijeva širok protest u znak podrške građanskim aktivistima, među kojima je i Arsenijević.

Potpisnice ove izjave smatraju da:

  • napad na Arsenijevića nije izolirani incident, već direktna posljedica višedesetljene politike poricanja i relativizacije genocida u Srebrenici, koju vode javne institucije i većina medija u Srbiji. Odbijanje da se genocid nedvosmisleno prizna, usporedno veličanje osuđenih ratnih zločinaca i odsustvo sistemske osude povijesnog revizionizma stvaraju atmosferu u kojoj nasilje nad onima koji inzistiraju na istini postaje moguće, pa i očekivano.
  • Odgovornost za jutrošnji napad ne snose samo neposredni napadači, već i institucije koje godinama toleriraju i potiču narativ poricanja, čime šalju poruku da će i nasilje nad zaštitnicima kulture sjećanja proći bez ozbiljnih posljedica.
  • Sprječavanje mirne komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici predstavlja napad ne samo na Arsenijevića kao pojedinca, već i na pravo žrtava i njihovih porodica na dostojanstveno sjećanje, kao i na osnovna načela slobode okupljanja i izražavanja u Srbiji.
  • Prisustvo grafita koji veličaju ratne zločince na mjestu planirane komemoracije je očigledan simptom sistemskog poricanja genocida, koje se u Srbiji odvija uz podršku države.
  • Književnik i aktivista Vladimir Arsenijević je desetljećima, kroz rad festivala Krokodil i osobni angažman, gradio prostor za dijalog, kulturnu razmjenu u regiji i na svjetskoj razini. U kontinuitetu ulaže trud u suočavanje sa nasljeđem ratova devedesetih koji temelji na činjenicama. Napad na njega je napad na sve nas koji se bavimo istim poslom.

 

Pozivamo:

  1. Nadležne institucije Republike Srbije da hitno, temeljito i transparentno istraže napad, identificiraju i procesuiraju sve učesnike i naručioce, uključujući eventualne organizatore i podstrekače.
  2. Državna tijela da osiguraju fizičku zaštitu Vladimiru Arsenijeviću, kao i svim aktivistima koji će se večeras okupiti na Trgu Republike u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, i da javno osude napad na najvišoj razini.
  3. Najviše državne dužnosnike Republike Srbije da nedvosmisleno i javno priznaju genocid u Srebrenici, raskinu s praksom relativizacije i veličanja ratnih zločinaca i osude svaki vid povijesnog revizionizma — jer bez tog raskida, napadi poput jutrošnjeg ostaju izgledna posljedica, a ne izuzetak.
  4. Institucije Republike Srbije da 11. srpnja/jula uvrste u službeni kalendar datuma koji se obilježavaju, čime bi se doprinijelo izgradnji trajnog mira kroz kulturu sjećanja temeljenu na činjenicama.
  5. Regionalne i međunarodne organizacije, ambasade i institucije Europske unije da osude ovaj napad, prate razvoj događaja i javno ukažu na odgovornost srpskih institucija za atmosferu u kojoj se ovakvi napadi dešavaju.
  6. Medije i javnost u regiji da ne dozvole normalizaciju nasilja i govora mržnje usmjerenog protiv onih koji se bave kulturom sjećanja i suočavanjem s prošlošću.

Izražavamo punu solidarnost sa Vladimirom Arsenijevićem, koalicijom nevladinih organizacija i aktivista „Ljudi pamte ljude” i svima onima koji se, usprkos prijetnjama i nasilju, nastavljaju zalagati za istinu, pravdu i pomirenje u regiji.

 

POTPISNICI PRIOPĆENJA (152)

ORGANIZACIJE (72)

  1. Akcija za ljudska prava – Human Rights Action (HRA) – Podgorica
  2. Antifašisti Cetinja
  3. Antifašistička liga Republike Hrvatske
  4. Bacači sjenki – Hrvatska
  5. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori – Podgorica
  6. Centar za biopolitičku edukaciju – Srbija
  7. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) – Podgorica
  8. Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje Zagreb
  9. Centar za građansko obrazovanje – CGO – Podgorica
  10. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) – Podgorica
  11. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
  12. Centar za monitoring i istraživanje – CeMI – Podgorica
  13. Centar za nenasilnu akciju – Beograd
  14. Centar za nenasilnu akciju – Sarajevo
  15. Centar za obuku i obrazovanje – Podgorica
  16. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) – Podgorica
  17. Centar za ženska prava / Women’s Rights Center – Podgorica
  18. CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske
  19. Crnogorski PEN centar
  20. Crnogorski ženski lobi (CŽL) – Podgorica
  21. Crnogorsko društvo nezavisnih književnika – Podgorica
  22. Crnogorsko filološko društvo
  23. DAH Teatar – Beograd
  24. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošču, Zagreb
  25. Domino – Hrvatska
  26. Dramski studio Prazan prostor – Podgorica
  27. Dugine obitelji – Hrvatska
  28. Eduko plus – Podgorica
  29. EXPEDITIO – Kotor
  30. Fond za humanitarno pravo – Beograd
  31. Fond za humanitarno pravo – Kosovo
  32. Forum Bošnjaka – Podgorica
  33. Građanska alijansa – Podgorica
  34. Građanska inicijativa 21. maj – Podgorica
  35. Građanske inicijative – Beograd
  36. Impuls – Tutin
  37. Inicijativa Za Hrvatsku slobode
  38. Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska
  39. Inicijativa mladih za ljudska prava – Podgorica
  40. Inicijativa mladih za ljudska prava – Srbija
  41. Institut za medije Crne Gore – Podgorica
  42. Institut za medije i različitosti – Zapadni Balkan
  43. IUSTICOM – Holandija
  44. Juventas – Podgorica
  45. Koračajte sa nama – Phiren Amenca – Podgorica
  46. Liberal Alternative Institute – North Macedonia
  47. Multimedijalni institut – Hrvatska
  48. Muzej devedesetih – Beograd
  49. Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) – Novi Sad
  50. NO SH/T mreža – Hrvatska
  51. NOVA Centar za feminističku kulturu – Podgorica
  52. Novinarski krug – Podgorica
  53. NVO PRIMA – Podgorica
  54. NVO Štrpci – Protiv zaborava – Bijelo Polje
  55. Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe – Bosna i Hercegovina
  56. Pro Peace – Beograd
  57. Queer Montenegro – Podgorica
  58. Rehabilitacijski centar za stres i traumu – Hrvatska
  59. Savez za djecu i mlade “Kuća” – Podgorica
  60. SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu – Pula
  61. Sindikat novinara Hrvatske
  62. ŠkArt – Tivat
  63. Solidarna – zaklada za ljudska prava i solidarnost – Hrvatska
  64. Spektra – Podgorica
  65. U dobroj vjeri – Hrvatska
  66. UDIK Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije – Sarajevo
  67. Udruga PaRiter – Hrvatska
  68. Udruga za promicanje urbane kulture – ARLA – Đakovo
  69. Udruženje mladih “Naš svet, naša pravila” – Vranje
  70. Udruženje pravnika Crne Gore – Podgorica
  71. Udruženje za razvoj kulture “URK”/Klub Močvara – Hrvatska
  72. Vojvođanski građanski centar – Novi Sad

 

 

POJEDINCI I POJEDINKE (80)

  1. Adrijana Cvrtila – Hrvatska
  2. Aida Ćorović, aktivistkinja – Srbija
  3. Aleksandar Saša Zeković, aktivista – Crna Gora
  4. Alma Prica, glumica – Zagreb
  5. Alma Šuman – Sarajevo
  6. Balša Brković, pisac – Podgorica
  7. Barbara Blasin, grafička dizajnerica i fotografkinja – Zagreb
  8. Branislav Dimitrijević, istoričar umetnosti – Beograd
  9. Branka Backović – Nikšić
  10. Branko Čegec, književnik – Zagreb
  11. Dana Budisavljević, redateljica – Zagreb
  12. Dijana Cetina Mlađenović, producentica i redateljica – Hrvatska
  13. Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja – Crna Gora
  14. Dragan Popović, pravnik i istoričar – Beograd
  15. Dragan Prelević, advokat – Podgorica
  16. Dragana Tripkoviić, spisateljica – Crna Gora
  17. Edina Hadžikadunić – Doboj
  18. Edvin Kanka Ćudić – Sarajevo
  19. Elena Premate – Beograd
  20. Emilija Milenkovic, studentkinja i aktivistkinja
  21. Eugen Jakovčić, aktivist – Zagreb
  22. Feđa Štukan, glumac – Sarajevo
  23. Fehma Osmanović – Breza
  24. Goga Dudić, aktivistkinja – Beograd
  25. Goran Božičević – Hrvatska
  26. Gordana Knežević Miličić – Bjelovar
  27. Hrvoje Hribar, redatelj – Hrvatska
  28. Ibriša Begić – Tuzla
  29. Igbal Memišević – Sarajevo
  30. Ivan Blažević, Evropski fond za Balkan – Hrvatska
  31. Ivica Buljan, redatelj
  32. Ivica Prtenjača, pjesnik – Hrvatska
  33. Jelena Nenezić, glumica – Crna Gora
  34. Jelena Trpković, umetnica – Beograd
  35. Jovana Marović, građanska aktivistkinja – Crna Gora
  36. Maja Sever, novinarka – Hrvatska
  37. Marija Ratković – Srbija
  38. Marko Sjekavica, pravnik, kustos i aktivist – Dubrovnik
  39. Maša Elezović, građanska aktivistkinja – Crna Gora
  40. Melisa Begagić – Zenica
  41. Milena Bešić, građanska aktivistkinja – Crna Gora
  42. Milica Kankaraš Berber, muzičarka i aktivistkinja – Podgorica
  43. Mina Omerović Poturović – Sarajevo
  44. Miomirka Mila Melank – Sarajevo
  45. Mladen Ivanović, aktivista – Podgorica
  46. Mladen Majetić – Hrvatska
  47. Neđeljko Rudović, novinar – Podgorica
  48. Nenad Puhovski, redatelj – Zagreb
  49. Nidžara Ahmetašević, novinarka – Sarajevo
  50. Nikola Nikolić, pisac – Crna Gora
  51. Olivera Ilkić – Beograd
  52. Paula Petričević, građanska aktivistkinja – Crna Gora
  53. Rajko Grlic, redatelj – Hrvatska
  54. Refika Dedić – Bihać
  55. Sabina Mujezinović, aktivistkinja – Tuzla
  56. Sadija Purkovic, Apotekschef – Stockholm
  57. Sanja Sarnavka – Hrvatska
  58. Saša Pernat – Zrenjanin
  59. Sead Šabotić, reditelj – Crna Gora
  60. Silvestar Kolbas, redatelj – Hrvatska
  61. Slobodanka Ast, novinarka – Beograd
  62. Snježana Hadžić – Sarajevo
  63. Tamara Kovačević – Ljubljana
  64. Tanja Dabo, vizualna umjetnica – Hrvatska
  65. Tanja Pavićević, novinarka – Podgorica
  66. Tena Prelec, Sveučilište u Rijeci / BiEPAG – Rijeka
  67. Valentina Samac – Skoplje
  68. Vanda Mikšić – Hrvatska
  69. Varja Đukić, glumica – Crna Gora
  70. Vasko Raičević
  71. Velida Hodžić, aktivistkinja – Rožaje
  72. Vesna Jerin-Brkić – Beograd
  73. Vesna Vučković – Beograd
  74. Veton Zekolli, Evropski fond za Balkan
  75. Vukan Simonović, novinar – Beograd
  76. Zinaida Dimitrijević, doktor nauka – Sarajevo
  77. Zlata Đurđević, redovita profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Zagreb
  78. Zoran Ferić, spisatelj – Hrvatska
  79. Željka Jelavić, muzejska savjetnica – Hrvatska
  80. Željko Vušurović, dramaturg – Cetinje

 

Tekst je prenet sa potala Documenta.hr.

Share
Click