Cijepljeni od solidarnosti

Piše: Tena Erceg, Novosti

Prije početka epidemije koronavirusa čak 15 od 18 najvećih farmaceutskih kompanija, onih koje se podrazumijevaju pod pojmom Big Pharma, bilo je u potpunosti napustilo razvijanje novih antibiotika i antivirusnih lijekova. Umjesto toga, preorijentirale su se na visokoprofitne proizvode kao što su lijekovi za srce, adiktivni lijekovi za smirenje i tretmani za mušku impotenciju. Ni bolničke infekcije ni izbijanje epidemija srodnih virusa SARS-a i MERS-a nisu se ispostavili dovoljno jakim motivima za promjenu ove poslovne paradigme, pa je i univerzalno cjepivo za koronavirus, ono koji bi ciljalo na dijelove proteina virusa koji ne mutiraju, ostalo nerazvijeno iako mogućnost njegovog razvoja postoji već godinama.

Sredinom 2018., primjerice, Business Insider objavio je vijest da je Novartis, multinacionalna kompanija sa sjedištem u švicarskom Baselu, takvu odluku donijela samo dvije godine nakon što je najavila da će se posvetiti istraživanju lijeka za ‘superbakterije’ otporne na postojeće antibiotike. Antibiotici se uzimaju samo nekoliko dana ili tjedana, a većina cjepiva u samo jednoj dozi, dok se lijekovi za kronične bolesti i stanja propisuju doživotno, generirajući tako kompanijama goleme profite.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije izvijestili su da 40-ak timova diljem svijeta radi na pronalasku cjepiva, a proteklog tjedna u evropskim državama započela su ispitivanja za četiri eksperimentalna lijeka

Francuski mikrobiolog Bruno Canard posvjedočio je ovih dana medijima kako je njegov tim 2004. godine, dvije godine nakon izbijanja SARS-a i početka istraživanja financiranih od Evropske unije, već bio odmaknuo u razvoju cjepiva za cijelu obitelj koronavirusa. No kako je epidemija jenjala, tako je 2006. ‘nestao i politički interes za SARS-CoV’, kaže Canard, a globalna financijska kriza do kraja je dotukla takvu vrstu istraživanja i u Francuskoj i u EU-u. Unison je stav znanstvenika da bi, u slučaju da se nastavilo s istraživanjem toga virusa, posao znanstvenicima sada bio značajno olakšan i kraći, jer je SARS-CoV-2 virus iz iste porodice.

Skoro 20 godina kasnije, pojava novog virusa u potpunosti je preokrenula situaciju, a cjepivo za jedan koronavirus odjednom se više ne doima kao promašena investicija. Na svim stranama svijeta vodi se mahnita utrka za razvojem cjepiva koje će kompaniji koja bude prva donijeti dotad nezamislivu zaradu, a istražuju se i djelovanja postojećih lijekova i njihovih kombinacija. Peter Thielen, molekularni genetičar sa Sveučilišta Johns Hopkins, prije nekoliko dana Washington Postu je rekao da dosadašnja analiza više od tisuću različitih uzoraka virusa pokazuje da postoji samo od četiri do deset genetskih razlika između soja koji se pojavio u SAD-u i onog originalnog koji se širio u kineskom Wuhanu. ‘Radi se o relativno malom broju mutacija virusa koji je prošao kroz velik broj ljudi’, rekao je Thielen, a to upućuje da bi cjepivo ‘jednom kada se razvije moglo biti jedinstveno, umjesto novog cjepiva svake godine kao što je to slučaj s gripom’.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) izvijestili su da trenutno četrdesetak timova diljem svijeta radi na pronalasku cjepiva, a proteklog tjedna u najmanje sedam evropskih zemalja započela su klinička ispitivanja za četiri eksperimentalna lijeka, uključujući i kombinacije antibiotika, antimalarika i interferona.

Američki predsjednik Donald Trump nedavno je pompozno objavio da je Agencija za hranu i lijekove odobrila upotrebu antimalarika hidroksiklorina i antibiotika azitromicina, koji je početkom 1980-ih proizvela Pliva. Njegova izjava, međutim, temelji se na nedovoljno pouzdanoj studiji i već je rezultirala s nekoliko slučajeva smrti osoba koje su se same pokušale izliječiti antimalarikom. Eksperimentalni antivirusni lijek remdesivir, koji je ranije testiran za liječenje ebole, sada se također ispituje u evropskim laboratorijima, a liječnici klinike za infektivne bolesti San Martino ozdravljenje jedne osobe u Genovi pripisali su upravo tom lijeku.

U Kini na razvoju vakcine radi čak tisuću znanstvenika, a cijeli projekt u potpunosti je militariziran i stavljen pod kontrolu ministarstva obrane i Akademije za vojnomedicinsku znanost. Kineski ministar obrane izjavio je da je novo cjepivo već testirano na majmunima, a ministarstvo zdravstva trenutno razmatra 30 različitih lijekova, među kojima je i interferon B, lijek koji su još 1980-ih proizveli znanstvenici na Kubi.

U tekstu koji je nedavno objavio njemački Der Spiegel detaljno su opisana neka od kliničkih ispitivanja koja se trenutno poduzimaju u zapadnim zemljama, uključujući i ono koje se odnosi na supstancu proizvedenu u laboratoriju američke kompanije Moderna. Supstanca koja se upravo testira na zdravim ljudima dizajnirana je s ciljem da stimulira infekciju novim patogenom na način da izazove imunološku reakciju, ali bez simptoma prave infekcije koronavirusom, no rezultati testiranja 45 osoba koje u njemu sudjeluju bit će poznati tek kroz nekoliko mjeseci, a cjepivo za eventualnu širu dostupnost uobičajenih 12 do 18 mjeseci. Moderna je jedna od kompanija kojima je raspoređeno 30 milijuna dolara Koalicije za inovacije u spremnosti za epidemiju (CEPI), koju su osnovale dvije privatne filantropske fondacije a financiraju je i vlade.

Skupina kongresnika od Trumpa je tražila da osigura da vakcina razvijena proračunskim sredstvima bude svima dostupna i pristupačna, no taj prijedlog nije prihvaćen

Od 41 kompanije ili znanstvena instituta na listi WHO-a, piše Der Spiegel, njih samo dvije odlučile su se isprobati tradicionalni pristup u kojemu se koristi umrtvljeni virus, jer se ta metoda u ovom slučaju smatra previše rizičnom. Sve ostale, dakle njih 39, razvijaju takozvana vektorska ili podjedinična cjepiva, pa su tako Sveučilišna klinika Eppendorf u Hamburgu, njemački Centar za istraživanje infekcija DZIF, Sveučilište u Hong Kongu i američki Janssen Vaccines najavili početak kliničkih ispitivanja tijekom ove godine.

U rano ljeto ispitivanja će započeti i CureVac, njemačka kompanija od koje je Donald Trump početkom ožujka tražio da buduće cjepivo koristi ekskluzivno za potrebe SAD-a. Iako iz CureVaca nisu eksplicitno potvrdili da se incident zaista dogodio, kompanija je netom zatim otpustila direktora svojih američkih operacija, a istih tih dana jedna kineska kompanija ponudila je njemačkoj firmi BioNTech 133 milijuna eura za vlasnički udio. CureVac je jedina neamerička kompanija koja je bila pozvana na taj sastanak u Bijeloj kući, nakon kojega je njemačka vlada odlučila pooštriti kontrole protiv neprijateljskog preuzimanja, a Evropska komisija odmah je CureVacu odobrila dodatnih 85 milijuna eura.

Ovi primjeri pokazuju da je vrlo neizvjesno hoće li se kompanije i vlade, jednom kada cjepivo bude pronađeno, držati za ovu priliku postignutog dogovora o međusobnoj suradnji i dijeljenju resursa kako bi se vakcina što prije razvila, a zatim i pravedno distribuirala u odnosu na stvarne potrebe, umjesto da se zalihe gomilaju u pojedinim državama. Donedavno je, naime, bila nezamisliva ovakva sinergija regulatora, znanstvenika, kompanija i političara, pa je za očekivati da će kompanije i vlade u budućnosti ponovno razviti refleks koji se temelji na konkurenciji, nacionalizmu i profitnom imperativu. Štoviše, u SAD-u, državi za koju se predviđaju katastrofične posljedice epidemije, farmaceutske kompanije već su preko ‘svojih’ političara u zakonodavnih tijelima osigurale da od vladinog paketa teškog 8,3 milijarde dolara maksimalno profitiraju. Kako je nedavno objavio The Intercept, skupina kongresnika od Trumpa je tražila da osigura da vakcina razvijena proračunskim sredstvima bude svima dostupna i pristupačna, no taj prijedlog nije prihvaćen. Štoviše, državni tajnik za zdravstvo Alex Azar, inače bivši lobist i šef u američkom farmaceutskom gigantu Eli Lilly, pobrinuo se da iz teksta paketa mjera bude izbačena i odredba kojom se vladi dozvoljava da intervenira u slučaju da cijena cjepiva proizvedenog proračunskim sredstvima bude previsoka. Lobisti Eli Lillya i kompanije Gilead Sciences sada su članovi radne skupine Bijele kuće za koronavirus, a popis kompanija koje će dobiti državne subvencije proglašen je klasificiranim.

U Americi na farmaceutske kompanije redovito otpada više od 60 posto ukupnog profita privatnog zdravstvenog sektora, a sistem je posložen tako da privatne kompanije ubiru enormne profite od lijekova koje proizvedu uz pomoć državnih subvencija. Novartis, primjerice, tako financiran lijek za HIV prodaje po cijeni od 475 tisuća dolara, a Gilead Sciences jednu tabletu lijeka za hepatitis C sofosbuvir za tisuću dolara po tableti. Gilead je u prve tri godine od ovog lijeka zaradio 44 milijarde dolara, od kojih nijedan dolar nije vraćen u istraživanja već se tim novcem isplaćuju bonusi i financira lobiranje. Od svih kandidata Demokratske stranke za predsjednika države, od lobista farmaceutske industrije najviše je novca, piše The Intercept, dobio najizgledniji kandidat Joe Biden.

S druge strane, sadašnja pandemija demonstrirala je koliko je važno dijeljenje informacija jer su kineski znanstvenici već 10. siječnja sekvencirali genom virusa SARS-CoV-2 i rezultate poslali kolegama u Seattleu, koji su zahvaljujući tome već započeli kliničko ispitivanje eksperimentalnog cjepiva. Los Angeles Times nedavno je pak pisao i o važnosti neprofitnog znanstvenog izdavaštva i otvorenog pristupa istraživanjima, navodeći da je u besplatnoj bazi podataka PubMed dostupno već više od 400 znanstvenih članaka o novom virusu.

Ipak, prevladavajući model je profitno akademsko izdavaštvo u kojemu dominiraju nizozemski Elsevier i njemački Springer, izdavači najpoznatijih znanstvenih časopisa kao što su The Lancet i Nature. Sveučilišta i znanstveni instituti već se dugo vremena bore protiv ovog modela jer nemaju besplatan pristup čak ni istraživanjima koja su sami proveli, a Sveučilište California otkazalo je pretplatu na 2500 časopisa za koje su godišnje izdvajali 11 milijuna dolara.

Američke institucije pokušale su u svojoj zemlji progurati model istovjetan evropskom Planu S koji podrazumijeva slobodan pristup svim istraživanjima financiranima proračunskim sredstvima, no vlada je tu inicijativu stopirala nakon što je 125 komercijalnih izdavača i profesionalnih udruženja pisalo predsjedniku Trumpu. U pismu su se požalili da će, ukoliko se usvoji, ta mjera predstavljati ‘nacionalizaciju američkog intelektualnog vlasništva’ koje će još pritom i biti dostupno cijelom svijetu. Vodeći komercijalni znanstveni izdavači privremeno su obustavili naplaćivanje pristupa istraživanjima o koronavirusu, no odmah su obznanili i da se takva praksa neće nastaviti nakon što se zaustavi sadašnja pandemija.

Tekst je prenet sa portala Novosti.