Hiljade u Bagdadu žale za iranskim generalom ubijenim u napadu SAD

4. January 2020.
Hiljade ljudi okupilo se u subotu na procesiji koja je prošla Bagdadom tokom sahrane iranskog generala i lidera iračkih militanata, Kasema Sulejmanija, koji je ubijen u vazdušnom udaru SAD, koji je izazvao rast tenzija u regionu.
Iraq Soleimani
Foto: Beta/AP Photo/Nasser Nasser

Sulejmani, komandant elitnih iranskih snaga Kuds i glavni strateg po pitanjima regionalne bezbednosti, ubijen je u vazdušnom udaru u petak rano izjutra u blizini međunarodnog aerodroma u prestonici Iraka.

Sulejmani je bio arhitekta iranske regionalne politike mobilisanja milicija širom Iraka, Sirije i Libana, uključujući i vođenje rata protiv grupe Islamska država. Takođe se tereti za napade na trupe SAD i američke saveznike od 2003. i invazije na Irak.

Mnogi ožalošćenbi u koloni bili su obučeni u crno i nosili su iračke zastave i zastave milicija koje podržava Iran i koje su bile loajlne Sulejmaniju. Takođe su žalili zbog smrti Abu Mahdija al Muhandisa, visokog komandanta iračke milicije koji je takođe ubijen u istom napadu.

Osuda vazudšno udara

Procesiju je započela u svetilištu Imam Kadhim u Bagdadu, jednom od najpoštovanijih svetilišta šiitskog islama. Ozalošćeni su marširali ulicama pored vozila milicija u svečanoj povorci.

Irak, koji je u bliskom savezu i sa Vašingtonom, i sa Teheranom, osudio je vazdušni udar u kom je ubijen Sulejmani i nazvao ga napadom na nacionalni suverenitet. Parlament bi trebalo da održi hitnu sednicu u nedelju, a vlada se našla pod snažnim pritiskom da protera 5.200 američkih vojnika stacioniranih u toj zemlji, koji se tu nalaze kako bi pomogli sprečavanju ponovnog rasta grupe Islamska država.

SAD su naložile svim svojim građanima da napuste Irak i zatvorile su svoju ambasadu u Bagradu, gde su pripadnici milicija koje podržava Iran i njihove pristalice organizovale dvodnevne nasilne proteste ranije ove nedelje, tokom kojih su upali na posed ambasade.

Niko nije povređen u tim protestima, koji su bili odgovor na američke vazdušne udare u kojima je ubijeno 25 pripadnika proiranskih milicija u Iraku i Siriji. SAD su saopštile da su ti napadi bili odgovor na raketni napad u kome je ubijen jedan vojnik SAD u severnom Iraku, a za koje je Vašington optužio milicije.

Iranski nuklearni sporazum

Ubistvo Sulejmanija dogodilo se nakon više meseci rasta tenzija između SAD i Irana, koje je usledilo nakon što je predsednik SAD Donald Tramp napustio nuklearni sporazum iz 2015. između Teherana i velikih sila i vratio na snagu oštre sankcije protiv Teherana.

Kampanja “maksimalnog pritiska” dovela je do toga da Iran otvoreno napusti svoje obaveze koje je preuzeo sporazuom. SAD takođe okrivljuju Iran zbog talasa sve jačih provokativnih napada po regionu, uključujući i sabotažu naftnih tankera u Perijskom zalivu i napad na naftna postrojenja Saudijske Arabije u septembru, zbog kojih je proizvodnja nafte bila privremeno obustavljena.

“Stiže osveta”

U Iranu u subotu, sve važnije novine i državne televizije fokusirale su svoje napise i program na smrt Sulejmanija, pa čak i reformističke novine poput Aftab e Jazid upozoravaju da “osveta stiže”.

U listu koji podržava čvrstu liniju, novnama Kajhan, glavni urednik Huseibn Šariatmadari napisao je kolumnu u subotu u kojoj navodi da Iran ne bi trebalo da okleva u osveti. On je kritikovao prethodne izjave Vrhovnog nacionalnog saveta bezbednosti u kojima je rečeno da napad treba da usledi “na pravom mestu i na pravom mestu”.

“Amerika i njeni saveznici sede u staklenoj sobi i ranjivi su sa svih strana, tako sa sa sigurnošću možemo reći da je sve spremno za oštru osvetu terorističkoj Americi”, napisao je Šariamtmadari, koga je postavio Hamnei.

“Staklena soba” moglo bi da se odnosi na Ujedinjene Arapske Emirate i na oblakoder u Dubaiju, za koji je Kajhan ranije upozorio da je meta snaga koje podržava Iran.

U UAE takođe se nalazi i oko 5.000 američkih vojnika u vazdušnoj bazi Al Dafra u Abu Dabiju. Luka Džabel Ali u Dubaiju najprometnija je luka američke mornarice izvan SAD.

Članak je prenet sa portala Glas Amerike.

Članak je prenet sa portala Glas Amerike.

Click