Koliko nas meso čini bolesnima?

Piše: Julia Vergin, DW

Svake godine širom svijeta od kardiovaskularnih bolesti umre 17 milijuna ljudi. 17 milijuna puta je to povišen krvni tlak, srčana aritmija, ateroskleroza ili srčani udar!

Razvijene nacije posebno se bore sa sve većim brojem ljudi koji pate od ovih bolesti povezanih s ishranom. Uključeni su i gojaznost, šećerna bolest i neke vrste raka. A krivci su: previše šećera, alkohol i duhan. I previše mesa.

“Pandemija je pogodila društva s poremećajima u ishrani”, kaže farmakolog i nutricionist Martin Smollich s Instituta za nutricionističku medicinu na Sveučilištu u Lübecku.

Prema studiji „Atlas mesa” koju su objavili Zaklada Heinricha Bölla i organizacija za zaštitu prirode BUND 2021, globalna potrošnja mesa se udvostručila u posljednjih 20 godina. U 2018. godini pojedeno je 360 milijuna tona. Ovo ne samo da ima razorne efekte na emisiju stakleničkih plinova, biodiverzitet i potrošnju vode, nego nas može razboljeti u pravom smislu te riječi.

Koje bolesti uzrokuje meso?

Walter Willet se već 40 godina bavi istraživanjem odnosa ishrane, bolesti i zdravlja. On je profesor epidemiologije i nutricionizma u T.H. Chan Školi javnog zdravstva u Bostonu pri Harvardskom sveučilištu.

Na pitanje o glavnim zdravstvenim problemima uzrokovanim konzumacijom mesa, on navodi kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2. Posebno veliku štetu ovdje nanosi crveno meso, odnosno ono koje dolazi od goveda, svinja, janjaca ili koza, kaže Willet.

„Crveno meso je bogato zasićenim mastima, koje podižu LDL kolesterol u krvi i definitivno je uzrok srčanih udara“, kaže Willet. Istovremeno crveno meso gotovo da ne sadrži višestruko nezasićene masne kiseline, koje smanjuju razinu masti u krvi, a time i rizik od srčanih bolesti.

Crveno meso povećava faktor rizika koji je već dobro poznat kardiolozima: trimetilamin oksid ili skraćeno TMAO. To dovodi do abnormalnog nakupljanja kolesterola i drugih masti u arterijama, što se naziva ateroskleroza. Prema američkoj studiji iz 2019. godine, prvi znaci ateroskleroze postaju vidljivi nakon kratkotrajne ekstremne konzumacije crvenog mesa. “Ekstremno” ovdje znači dvije porcije mesa dnevno. Mnogim Europljanima to vrlo lako uspijeva.

Istraživači također sumnjaju da konzumacija crvenog mesa narušava funkciju bubrega. Oni su primijetili da su bubrezi bili manje efikasni u uklanjanju TMAO nakon mesnog obroka.

Meso povećava rizik od dijabetesa tipa 2

Walter Willet je bio uključen u neke studije koje su istraživale vezu između konzumiranja mesa i dijabetesa melitusa, također poznatog kao dijabetes tipa 2.

Prema istraživanjima, crveno meso posebno potiče razvoj dijabetesa. U drugoj studiji Willet i njegove kolege su također otkrili vezu između mesa na žaru ili pečenog mesa i povećanog rizika od dijabetesa. Rezultat se odnosi ne samo na goveđi odrezak, već i na pileći but.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od šećerne bolesti boluje oko 60 milijuna ljudi u Europi, s tendencijom rasta. Dijabetes se “u velikoj mjeri može izbjeći zdravom prehranom i dovoljnom tjelovježbom”, navodi SZO na svojoj web-stranici.

Ali meso je samo jedna varijabla. „Izostavljanje mesa iz prehrane, dok se i dalje konzumiraju napici zaslađeni šećerom, nema nikakve zdravstvene koristi”, kaže Willet. Svatko tko jede samo prženi krumpir i Coca Colu može biti i vegetarijanac i dijabetičar u isto vrijeme, objašnjava on.

Je li meso kancerogeno?

Različite studije su dokazale povezanost rizika od razvoja određenih vrsta raka i konzumacije mesa. Ovdje je posebno problematično crveno i prerađeno meso, uključujući kobasice, šunku i salamu.

Međutim, 2019. godine na naslovnicama se pojavila publikacija tima znanstvenika iz takozvanog konzorcija NutriRECS, preporučujući odraslima da i dalje konzumiraju crveno i prerađeno meso kao i prije. Publikacija je izazvala kritike stručnjaka jer su, kako pišu i sami autori, preporuke zasnovane na izuzetno slabim dokazima.

Zapravo, tri od pet meta-analiza koje su autori konzorcija koristili kao osnovu za svoju preporuku otkrile su da crveno i prerađeno meso dovode do veće smrtnosti od raka.

Druga meta-analiza iz 2021. također je došla do zaključka da česta konzumacija mesa znatno povećava rizik od raka dojke i debelog crijeva, na primjer. Druge kancerogene tvari također nastaju prilikom pečenja ili roštiljanja.

Možemo li se odreći mesa?

Mnogi ljudi još uvijek vjeruju da je meso jednostavno dio zdrave prehrane. To jest istina u regijama u kojima je teško uzgajati povrće i mahunarke, i gdje se ljudi oslanjaju na hranjive tvari koje im daje meso njihovih životinja.

„Naravno, meso ima i vrijedne sastojke”, kaže Walter Willet. Pileće meso je manje štetno od crvenog mesa, a riba također može doprinijeti zdravoj ishrani. Nitko se ne mora u potpunosti odreći mesa i životinjskih proizvoda da bi ostao zdrav.

“Najbolja stvar je, međutim, pretežno biljna ishrana”, kaže ovaj nutricionist. Orašasti plodovi, mahunarke i proizvodi od soje su dobri izvori proteina. Povrće je također bogato vlaknima, što je važno za zdravlje crijeva.

Dakle, koji dobar razlog postoji da se jede meso? „U industrijaliziranim zemljama ne postoji ni jedan razlog”, kaže nutricionist Martin Smollich.

Nedavno objavljena studija Sveučilišta u Bonnu dolazi do zaključka da se potrošnja mesa samo u Europi mora smanjiti za najmanje 75 posto ako se klimatski ciljevi žele postići.

Iako raste broj vegetarijanaca i veganaca, raste i globalna konzumacija mesa. Životinjama je potrebna hrana, voda i zemlja. Globalne emisije stakleničkih plinova iz proizvodnje mesa i životinjskih proizvoda dvostruko su veće od onih iz proizvodnje biljne hrane, prema studiji iz 2021. Gotovo 60% emisija štetnih za klimu u prehrambenom sektoru može se pripisati proizvodnji životinjskih proizvoda.

Walter Willet stoga smatra da se ekološke posljedice konzumiranja mesa moraju uzeti u obzir u odgovoru na pitanje “Koliko nas meso čini bolesnima?”. Jer, “nema zdravih ljudi bez zdravog planeta”, zaključuje on.

Članak je prenet sa portala Deutsche Welle.