Banka hrane ‘Vojvodina’: Uz malo dobre volje do velike pomoći ljudima u nevolji

21. March 2024.
Banke hrane su organizacije civilnog sektora, koje od velikih kompanija prikupljaju namirnice pred istekom roka i distribuiraju ih do krajnjih korisnika – siromašnih ljudi. A njih je mnogo.
nico-smit-NFoerQuvzrs-unsplash (1)
Ilustracija. Foto: Unsplash/Nico Smit

Autorka: Gordana Momčilović Ilić, Izvor:  Aljazeera Balkans

U maloj kancelariji privatne kuće u Irigu, nedaleko Novog Sada, telefon Srđana Budimčića od ranog jutra često zvoni. „Rešićemo“, reč je koju najčešće izgovara tokom telefonskih razgovora. Na belom papiru ispred sebe hemijskom olovkom je iscrtao polja. U jedno polje upisuje informaciju o tome ko mu se tog dana obratio za pomoć, u drugo gde treba da pošalje vozilo da bi donirana hrana bila na vreme preuzeta, u treće zapisuje podsetnike o potrebi povezivanja udruženja, koja deluju u svojim lokalnim zajednicama, sa njihovim sugrađanima.

Srđan Budimčić je osnivač Banke hrane „Vojvodina“. Da se u januaru 2021. godine, bez ikakvog iskustva i sredstava, otisne u delikatnu i organizaciono zahtevnu oblast aktivizma, prelomila je jednostavna potreba da pomogne čoveku u nevolji.

„Tokom mnogo godina rada u udruženju ‘Irig, moj grad’, primetio sam da ima dosta egzistencijalno ugroženog stanovništva. Istraživao sam kako da pomognemo i saznao za koncept banke hrane. I tako smo počeli, ni iz čega“, prepričava Budimčić prve korake koji su prethodili osnivanju Banke hrane „Vojvodina“. Posle „malog miliona mejlova“, prvi donator koji se javio bila je kompanija Nektar.

Banke hrane su organizacije civilnog sektora, koje od velikih kompanija prikupljaju namirnice pred istekom roka i distribuiraju ih do krajnjih korisnika – do siromašnih. A njih je mnogo. Čak 6,8 odsto građana Srbije živi u apsolutnom siromaštvu, a milion i po ih je u riziku od siromaštva.

 

Saradnja sa udruženjem Pomozi.ba

Korak po korak, za prve dve godine rada vojvođanska Banka hrane je krajnjim korisnicima podelila 75 tona namirnica. Istovremeno, te prve dve godine rada su otkrile mnogo problema, za koje su Srđan i tim volontera morali da iznađu rešenja.

„Preko Facebooka sam stupio u kontakt sa Elvirom Karalićem, osnivačem udruženja Pomozi.ba. Sastali smo se u Sarajevu, u januaru 2023. godine. Elvir me ljubazno saslušao kako se hvalim sa 75 tona podeljene hrane, a onda mi je pričao o inicijativi Pomozi.ba. Tada sam shvatio razmere njihove uspešnosti, ali i naučio kako treba raditi“, priseća se Budimčić. „Pri kraju susreta, Elvir me pitao da li imam vozilo. Odgovorio sam mu da nemam ništa osim dobre volje. Na to je kratko rekao: ‘Dobro, mi ćemo ti kupiti auto’. Od tog momenta je sve krenulo lakše i bolje.“

Dobro osmišljena saradnja sa kompanijama – donatorima i partnerskim udruženjima, rezultirala je sa do sada podeljenih čak 500 tona hrane. Banka hrane „Vojvodina“ upućuje hranu jedinicama Crvenog krsta Vojvodine, udruženjima i neformalnim grupama, bolnicama i staračkim domovima, koji je dalje distribuiraju do krajnjih korisnika.

Budimčić smatra da bi i država mogla značajno da pomogne radu banaka hrane.

„Država mora da usvoji zakon o otpisu PDV-a za donirane namirnice koje su pred istekom roka“, kategoričan je Budimčić. Objašnjava da bez obzira što ne ostvaruju zaradu na namirnicama koje poklanjaju, sve kompanije u Srbiji moraju da plate PDV. To je za njih dodatni trošak. Srpski filantropski forum i Fondacija Ana i Vlade Divac nude svoj predlog izemene zakona Ministarstvu finansija na razmatranje, ali za sada nema pomaka, ukazuje.

„Svi mi sa prostora Balkana moramo da sedimo zajedno i razgovaramo, da osmislimo svima prihvatljivu ideju koju ćemo da guramo i jedni druge pomažemo“, kaže Budimčić. Pokazuje protokol o saradnji koji je lično inicirao, a čije su potpisnice Banke hrane Grada Niša, Severne Makedonije, Kosova, Albanije i Vojvodine.

 

Svakoga dana prave pakete za građane u potrebi

Sa velikim entuzijazmom govori o projektima u koje je uključena Banka hrane „Vojvodina“. Navodi primer pionirskog projekta kompanije Delhaize Srbija.

„Naši volonteri svakoga dana prave određeni broj paketa za Beograđane koji su u potrebi, i koje mogu da preuzmu na Vilinim vodama, svake večeri od 21 do 22 sata. Paketi sadrže voće i povrće, pekarske proizvode i dry-program“, objašnjava Budimčić.

Ukazuje na još jednu hvale vrednu inicijativu kompanije Maxi. Reč je o inovativnoj platformi „Tanjir po tanjir“, gde Banka hrane „Vojvodina“ povezuje svoja partnerska udruženja sa marketima ove kompanije širom Vojvodine. „U ovoj akciji smo za godinu dana donirali 262 tone potpuno ispravnog voća i povrća, koje bi inače bilo bačeno zbog visokih standarda koje Maxi-marketi moraju da poštuju.“

O idejama i planovima Srđan Budimčić govori nepretenciozno, ali odlučno. „Ne znam tačno kako se to zove, ali znam šta hoću“, rečenica je koja ga najbolje opisuje. Jedna od zamisli mu je da Banka hrane Vojvodina „radi pakete za mesec dana života – brašno, ulje i ostalo“. Uz taj planski organizovan način distribucije hrane, preostalo bi vremena za rešavanje problema siromaštva, jer… „Nije poenta samo da skupiš hranu – daš hranu, nekim ljudima bismo mogli da pomognemo da se zaposle, osnaže. Na primer, da obezbedimo sredstva od donatora, da napravimo kokošinjac, damo 50 koka nosilja i kažemo toj osobi: ‘pet jaja dnevno daješ banci hrane’, mi spakujemo i pošaljemo kome treba“.

 

Osnovano i socijalno preduzeće

Korak dalje u tom smeru, Budimčić je napravio kada je osnovаo socijalno preduzeće za proizvodnju papirne galanterije, pre svega toalet papira. Da bi pokrenuli proizvodnju, pre osam meseci su pisali evropski projekat o prekograničnoj saradnji sa Mađarskom. Odobreno im je 280.000 eura, ukupno.

„Jedan deo sredstava ćemo utrošiti za izradu sajta, na kojem će naši partneri moći da se uloguju i dobiju sveže ažurirane informacije. To će nam dati više vremena da se bavimo i drugim aktivnostima koje mogu dugoročno da pomognu ljudima da izađu iz siromaštva. Preostali deo sredstava utrošićemo za izgradnju prve hale, površine 150 metara kvadratnih“, sa ponosom ističe Budimčić. Druga hala je planirana za godinu ili dve, jer je za proizvodnju toalet papira potreban veliki prostor za skladištenje sirovine i gotovog proizvoda.

„Hvala Evropskoj komisiji što je prepoznala naš rad. Zaposlićemo osobe sa invaliditetom i socijalno ugrožene osobe, pre svega teško zapošljive kategorije poput žena pred penzijom“, ističe Budimčić.

Rad Banke hrane „Vojvodina“ prepoznala je i Fondacija Mozzart. Samoinicijativno su donirali frižider, a nakon posete magacinu u Irigu, odlučili su da poklone i kombi.

Građani, takođe, mogu da podrže rad ove organizacije, slanjem SMS-a na 3003. Korisni predlozi i kvalitetne ideje o tome kako još može da se pomogne u smanjenju siromaštva, dobro su došle. Preduzimljivi i neumorni čovek iz Iriga će naći načina da ih sprovede u delo.

 

Članak je prenet sa portala Aljazeera Balkans.

Click