Presađivanje matičnih ćelija koštane srži spas za obolele od multiple skleroze

20. December 2019.
Ova terapija, koja je do sada primenjena kod 21 pacijenta na VMA, spada u grupu najefikasnijih i ima dugotrajne pozitivne efekte na kontrolu bolesti
artur-tumasjan-qLzWvcQq-V8-unsplash
Foto: Artur Tumasjan/Unsplash

Piše: Danijela Davidov-Kesar,

Multipla skleroza je neurološko oboljenje koje najčešće pogađa osobe između 20. i 40. godine, u vreme kad se nalaze u ličnom, porodičnom i profesionalnom usponu i postižu najbitnije stvari u životu.

Kako ističe profesor dr Dragana Obradović, neurolog, reč je o patološkom imunom odgovoru koji je usmeren na sopstvene delove nervnog tkiva, tačnije na mijelin koji čini omotač nervih vlakana i omogućava provođenje nervnih impulsa. Njegovo oštećenje rezultira prekidom provođenja, što se manifestuje simptomima kao što su gubitak vida, slabost nogu, utrnulost delova tela, nestabilnost…

– Ako se multipla skleroza ne leči na vreme i adekvatnom terapijom, kod većine dovodi do teškog invaliditeta. Kontrola bolesti se može postići pravovremenom terapijom, najkasnije nakon tri meseca od postavljanja dijagnoze. U svetu za ovu bolest postoji 15 lekova različite efikasnosti, a lek se bira prema pacijentu i aktivnosti njegove bolesti, pa govorimo o dobu personalizovane terapije u oblasti multiple skleroze – objašnjava dr Obradović.

Poslednjih nekoliko godina objavljeni su rezultati višegodišnjeg praćenja pacijenata koji su imali veoma aktivnu formu bolesti, a kojima je urađena transplantacija matičnih ćelija koštane srži. Rezultati su pokazali da se radi o izuzetno efikasnom tretmanu, gde ogroman broj pacijenata (do 80 odsto) nakon obavljene procedure, godinama nema pogoršanja i nova oštećenja na mozgu, a značajanom broju njih (oko 40 odsto) poboljšava se neurološki status.

– Pokazalo se i da je moguće neželjene efekte same procedure svesti na minimum, uz poštovanje tranplantacionih protokola preporučenih od Evropskog udruženja neurologa. To je bio razlog da ova procedura postane standardna u zdravstvenoj ponudi za lečenje multiple skleroze evropskih zemalja, a od ranije je dostupna u Americi – ističe naša sagovornica.

U osnovi transplantacije, dodaje ona, je resetovanje patološkog imunog sistema koji postoji kod obolelog od multiple skleroze. Samo lečenje se odvija u dve faze. U prvoj se obavlja prikupljanje matičnih ćelija iz koštane srži samog pacijenta. Pacijent prima imunosupresivnu terapiju koja dovodi do uništavanja dominantno imunih ćelija u krvi, što aktivira njegovu koštanu srž da pojačano produkuje matične ćelije. Posebnom metodom filtriranja one se izdvajaju iz krvi i zamrzavaju. Nakon mesec dana pacijent ponovo prima visoke doze imunosupresivnih lekova sa ciljem da se unište sve imune ćelije u krvi. Nakon toga mu se vraćaju njegove sopstvene matične ćelije koje će pomoći da se stvori novi imuni sistem koji neće izazivati nova oštećenja.

– Najbolji rezultati se postižu kod pacijenata koji imaju takozvanu visoko aktivnu relapsno-remitentnu multiplu sklerozu (dva i više pogoršanja u godinu dana), na početku bolesti (prve dve, tri godine) i ako su mlađi od 50 godina. Obolelima koji su već u invalidskim kolicima ili jako teško hodaju već duže vreme, ova metoda ne može da pomogne. Zato je bitno na vreme reagovati i omogućiti najefikanije lečenje. Ovu metodu treba razlikovati od „transplantacije matičnih ćelija” koje se oglašavaju po raznim malim privatnim klinikama u inostranstvu i koje podrazumevaju samo transfer matičnih ćelija, bez resetovanja imunog sistema. Takvi tretmani su vrlo skupi i nedelotvorni – pojašnjava dr Obradović.

Možemo kod obolelih da sprečimo invaliditet, omogućimo im normalan i kvalitetan život, a da to istovremeno bude ekonomski održivo i isplativo za naš zdravstveni sistem

Transplantacija matičnih ćelija koštane srži kod multiple skleroze podrazumeva timski rad neurologa, hematologa i transfuziologa i može se raditi samo u centrima koji su licencirani od Evropskog udruženja za transplantaciju koštane srži. U našoj zemlji i u regionu je prva transplantacija kod ove bolesti i prva transplantacija kod autoimunih bolesti uopšte, urađena još 2005. godine na Vojnomedicinskoj akademiji.

– Od tada smo uradili 21 transplantaciju kod obolelih od multiple skleroze. Broj bi sigurno bio i veći, da je Republički fond za zdravstveno osiguranje odobrio ovu transplantaciju kao metodu lečenja visoko aktivne forme bolesti – kaže dr Obradović.

Trenutno se u Srbiji leči samo 12 odsto obolelih od multiple skleroze i to sa četiri leka umerene efikasnosti koji zahtevaju kontinuiranu višegodišnju primenu. Imajući u vidu da značajan broj pacijenata ima jako aktivnu bolest, kao i da u grupi lečenih postoje pacijenti kojima bolest napreduje uprkos lečenju, neophodno je imati dostupnu visoko efikasnu terapiju. Transplantacija matičnih ćelija se jednokratno primenjuje, ima dugotrajne pozitivne efekte na kontrolu bolesti i spada u grupu najefikasnijih terapija za multiple sklerozu. Cena ovog lečenja kod nas manja je od cene jednogodišnje terapije nekim od lekova umerene efikasnosti.

– Zahvaljujući njoj, možemo kod obolelih da sprečimo invaliditet, omogućimo im normalan i kvalitetan život, a da to istovremeno bude ekonomski održivo i isplativo za naš zdravstveni sistem. Mogućnost rutinskog izvođenja ove metode govori o visokom nivou jednog zdravstvenog sistema i svrstava nas na lidersku poziciju u regionu – zaključila je dr Obradović.

Tekst je prenet sa portala lista Politika.

Click