Velikani srpske moderne u Narodnoj galeriji Slovenije

1. February 2020.
Galerija Matice srpske iz Novog Sada je nacionalna galerija kompleksne i duge istorije koja baštini jedan od najbogatijih fondova Srpske likovne umetnosti novijeg doba. Od trenutka osnivanja u Pešti 1847, preko preseljenja u Novi Sad 1864. i otvaranja za javnost 1933, svoj istinski profesionalni rad započela je 1958. preseljenjem u sopstvenu zgradu u kojoj se i danas nalazi.
Tijana (5)
Foto: Novi magazin

Piše: Dr Tijana Palkovljević Bugarski

Pored prikupljanja, proučavanja, zaštite i izlaganja, jedan od osnovnih zadataka, od samog početka bilo je i uspostavljanje međunarodne saradnje – odnosno predstavljanje inostranih muzeja u svojoj zgradi i istovremeno kolekcije Galerije Matice Srpske u drugim evropskim institucijama.

Ipak, za razmenu velikih izložbi morali su biti ispunjeni brojni uslovi, pa je na početku 21. veka Galerija Matice srpske odvažno pokrenula proces transformacije svih segmenata svog rada kroz adaptaciju zgrade, podizanje kapaciteta i modernizaciju na polju izložbenog, izdavačkog, programskog i konzervatorsko-restauratorskog delovanja. Proces započet 2004. završen je obnovom fasade 2017, kada smo obeležavali jubilej 170. godina trajanja Galerije. Velika svečanost tim povodom simbolički je označila i ispunjenje jednog od naših najvažnijih opredeljenja: uspostavljanje Galerije Matice srpske kao moderne ustanove, visokih profesionalnih standarda sa snažnim uticajem na lokalnu zajednicu i poimanje važnosti kulture u savremenom društvu.

Na tim idejama nastala je izložba “Srpski modernizam 1880-1950 iz kolekcije Galerije Matice srpske”. Sa željom da predstavimo najbolje iz svoje kolekcije kroz odabir najreprezentativnijih radova nacionalne umetnosti i najraskošnije stvaraoce, sačinili smo pregled tematskih i stilskih dometa jednog vremena prelomljen kroz specifičnu istoriju same ustanove i njene uloge u društvenim i umetničkim prilikama.

Izložba obuhvata 86 umetničkih dela – 75 slika, 7 skulptura i 4 grafike – i sveobuhvatno ilustruje srpsku likovnu umetnost, njene uzore, opredeljenja i domete od poslednjih decenija 19. veka do sredine 20. veka. Kroz dela 50 autora predstavljen je put od realističkih opredeljena nastalih pod uticajem umetničkih akademija u Beču i Minhenu do okretanja ka modernizmima 20. veka usled odlaska naših umetnika na školovanje i njihovih boravaka u Pragu, Budimpešti i konačno Parizu kao centru umetničkih ideja 20. veka. Stoga, izložba ukazuje na razvojni put srpske likovne umetnosti od ideja realizma, impresionizma i simbolizma do aktuelnih ekspresionističkih i intimističkih izraza iskazanih kroz religiozne i istorijske kompozicije, ali i teme portreta, pejzaža, akta i enterijera. Uz najpoznatije i najreprezentativnije umetnike poput Uroša Predića, Paje Jovanovića, Steve Aleksića, Ivana Tabakovića, Nadežde Petrović, Petra Dobrovića, Save Šumanovića, Milana Konjovića i Petra Lubarde s kojim se hronološki i završava postavka, izložena su i dela možda javnosti manje poznatih slikara koji su svojom delatnošću ostavili trag u istoriji srpske umetnosti, ali i kolekciji Galerije Matice srpske.

Zahvalni smo na pozivu direktorice Narodne galerije Slovenije dr Barbare Jaki da deo kolekcije Galerije Matice srpske predstavimo u njihovom izložbenom prostoru, kao i na poverenju da će sačinjeni odabir biti atraktivan za slovenačku publiku i stručnu javnost. Zahvaljujemo se kolegi dr Andreju Smrekaru i čitavom timu stručnjaka Narodne galerije na pomoći i podršci u realizaciji izložbe. Njihov “pogled sa strane” doprineo je kvalitetnijem i zanimljivijem predstavljanju odabira radova sačinjenom u Galeriji Matice srpske. Ponosni smo što smo zajedničkim radom uspeli da realizujemo izložbu koja će sasvim sigurno biti važna za uspostavljanje još aktivnijih i plodonosnijih odnosa između naših ustanova, nacionalnih kultura, pa i samih država, jer su umetnost i kultura najbolji ambasadori svake zemlje.

Izložba “Srpski modernizam 1880-1950. iz kolekcije Galerije Matice srpske” zamišljena je upravo sa idejom da ukaže na jedinstven umetnički prostor i sličnosti naših kolekcija koje u dijalogu otvaraju brojne mogućnosti za bolje razumevanje i saradnju. Zamislili smo je kao ogledalo istorije Galerije Matice Srpske i njene kolekcije sa idejom da se u prostoru Narodne Galerije u Ljubljani u njoj ogledaju veze, sličnosti i zajednički umetnički prostor srpskog i slovenačkog slikarstva krajem 19. i početkom 20. veka. Verujemo da će kao takva postati platforma za buduće zajedničke projekte naših ustanova i država.

Tijana Palkovljević Bugarski (1975) je istoričarka umetnosti i muzejski savetnik sa dugogodišnjim iskustvom u muzejskoj delatnosti. Rođena je  u Novom Sadu. Diplomirala je istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1999, a nakon toga nastavila magistarske studije na Katedri za istoriju umetnosti, gde je i magistrirala 2003. Doktorirala je na istom fakultetu, na Odseku za muzeologiju i pod mentorstvom prof. Nenada Radića. U Galeriji Matice srpske je od 2001. radila kao kustos, da bi je u januaru 2010. Upravni odbor Matice srpske imenovao je na mesto upravnika. Već gotovo celu deceniju uspešno vodi ovu nacionalnu muzejsku ustanovu.

Tekst je prenet iz Novog magazina.

Click