Umetničko oblikovanje traume

15. December 2019.
Izložba Devedesete: Rečnik migracija u Muzeju Jugoslavije, na kojoj učestvuje više od trideset savremenih umetnika, umetnica i umetničkih i aktivističkih kolektiva koji se bave problemom migracija stanovništva u Srbiju i iz Srbije tokom pomenute decenije, može se pogledati do 1. marta 2020.
Goranka Matiå_Ljilja i Goran odlaze u Kanadu_1.1994_5. (2)
Goranka Matić: Ljilja i Goran odlaze u Kanadu (1994). Fotografije prenete sa portala Novi magazin

Pripremio: Dragan Stošić

Primarni cilj prve izložbe u obnovljenom enterijeru Muzeja Jugoslavije (zgrada Muzeja 25. maj) u Beogradu – Devedesete: Rečnik migracija, otvorene 5. decembra, po rečima autorki postavke Ana Panić (MJ) i Simona Ognjanović, jeste mapiranje različitih formi angažmana od 1990-ih do danas kroz koje su u polju umetnosti adresirani najrazličitiji problemi nastali traumatičnim migracionim procesima. Dokumentarno-istoriografski pristup stavljen je u drugi plan, objašnjavaju one. 

ŠIRI KONTEKST: „Osim umetničkih pozicija, u izložbu su uključene pojedine inicijative i organizacije iz sfere aktivizma i civilnog sektora, ali prevashodno one koje u svoj rad uključuju saradnju sa savremenim umetnicima/umetnicama, ili koje su pokretali umetnici/umetnice“, ističu kustoskinje, dodajući da je u izložbu uvedena i paralelna narativna linija, koja će moći da se prati kroz izbor dokumenta poput zakona, političkih sporazuma i nacionalnih strategija, koji su dominantno definisali statuse ljudi pogođenih migracionim kretanjima. Po njihovim rečima „cilj ovakve strukture izlaganja je da delimično osvetli i širi kontekst u kome nastaju ili na koji referišu umetnički radovi i inicijative“.

Milena Maksimović: Karta u jednom pravcu. Serija fotografija 2014

Publika će sadržaj izložbe otkrivati krećući se u prostoru kroz mrežu pojmova, odnosno rečnik migracija, koji će im pružiti aparat za čitanje i tumačenje izložbe. „Rečnik predstavlja alternativu dominantnim diskursima kroz koje se u domenu zakona, javnih politika i u akademskoj sferi deluje i misli o ovim problemima. On otvara pitanja dometa i uloge umetnosti, aktivizma, civilnog sektora ali i javnih institucija, u rekonstrukciji prošlosti i preoblikovanju opštih mesta koja dominiraju javnom sferom“, objašnjavaju autorke izložbe. 

POJMOVI, SINTAGME I IDIOMI: Rečnik je nastao saradnjom kustoskinja i učesnika/učesnica izložbe, a čine ga pojmovi, sintagme i idiomi, tačnije tridesetak pojmova koji referišu na sam rad umetnika ili njihovu delatnost. Adresa, bespravna nužnost, čišćenje, čovek, dostojanstvo/solidarnost/internacionalizam, hrabrost i/ili kukavičluk, inventar, izbrisani, jugoslovenstvo, karta u jednom pravcu, kofer, kompjutersko čišćenje/uzaludna nada, kuća ili dom, mesto, nelagodnost, drugi, plan, predmet, prijatelji, rupe, sigurna zemlja, slobodna privremena teritorija, transfer, tuga, ustanak, zakon, zemlja/teritorija, žudnja za životom – pojmovi su koji su izronili iz ove saradnje.

Tanja Ostojic: Looking for a Husband with EU Passport

Jedan od pojmova – tuga, direktno se poklapa sa istoimenim radom grupe Škart. Takođe, škartovci su se bavili i pojmovima hrabrosti i kukavičluka kroz grafičku novelu Rat, čije je drugo izdanje nedavno objavila Fabrika knjiga. „Strip govori o tome ko je bio hrabar – da li onaj koji otišao u rat ili onaj koji je ostao. Jer onaj koji je otišao u rat učinio je to zato što se plašio zakonskih sankcija, dok je onaj koji ga je izbegao to uradio jer se plašio samog rata. Upravo kroz ove dualizme se preispituje ko je heroj, a ko kukavica“, objašnjava Ana Panić. 

PRATEĆI PROGRAMI: Učesnici izložbe Devedesete: Rečnik migracija su Asocijacija Apsolutno, Aleksandrija Ajduković, Dejan Dimitrijević/Nebojša Šerić Šoba, Dušica Dražić, Dionis Eskorsa (Dionis Escorsa), Jusuf Hadžifejzović, udruženje Kiosk – platforma za savremenu umetnost, Milena Maksimović, Goranka Matić, Kolektiv Migrativ Art, Ana Miljanić, Milorad Mladenović, Ivana Momčilović/Loran Vanson (Lorent Wanson), Tanja Ostojić, Vesna Pavlović, Nikola Radić Lucati, Vladimir Radojičić, Vahida Ramujkić, Rena Redle (Rena Rädle)/Vladan Jeremić, Balint Sombati (Bálint Szombathy), Škart, Čedomir Vasić, Grupa 484, udruženje Kardan – kultura sećanja, Vojvođanski građanski centar, Združena akcija Krov nad glavom i Žene u crnom.

Tokom trajanja izložbe biće organizovan i prateći programi, od stručnih vođenja autorki i pojedinih učesnika/učesnica kroz izložbu, preko tribina, do umetničkih događaja i zimskih škola za srednjoškolce. Osim autorki, kustoskinja Simone Ognjanović i Ane Panić, u timu MJ koji je realizovao ovu izložbu su i arhitekta postavke Milorad Mladenović i Zoran Pantelić, koji je osmislio njen vizuelni identitet.

Izložba je realizovana u sklopu projekta Nova mapiranja Evrope, koji su podržali Evropska komisija kroz program Kreativna Evropa i Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

Tekst je prenet sa portala Novi magazin.

Click