Podsticanje tolerancije

23. November 2019.
Godišnjom konferencijom Kancelarije poverenika za ravnopravnost povodom Međunarodnog dana tolerancije obeležena je decenija primene Zakona o zabrani diskriminacije u Srbiji, dodeljene su godišnje novinarske nagrade, kao i priznanja za opštinu/grad jednakih mogućnosti.
U fokusu beta (1)
Foto: Beta

Glavna nagrada otišla je Medveđi, gde prema obrazloženju žirija i dobitnika, u slozi žive Srbi, Albanci, Romi i druge manjine, koje su jednako zastupljene u parlamentu i drugim granama vlasti, kao i žene, a druga i treća Priboju i Aranđelovcu. Cilj nagrade koja je dodeljena dugi put jeste da se lokalne samouprave dodatno senzibilišu za poštovanje ljudskih prava.

Novinarske nagrade koje treba da podstaknu medije da na pravi način izveštavaju o diskriminaciji i promovišu toleranciju, koju zajednički dodeljuju poverenica i Misija OEBS-a u Srbiji, dobili su: Aljoša Mudri (Vugl.rs), Bojana Milovanović (Novi magazin), Jelena Diković (Danas), Suzana Trajković (Espresso), Aleksandar Minić (TV Forum Prijepolje), Biljana Jovičić Radulović (RTS), Bratislav Ilić (TV Prva), Milica Batričević i Jovana Netković (Vugl.rs i Befem produkcija).

Na konferenciji su predstavljeni i rezultati istraživanja “Odnos građana i građanki prema diskriminaciji u Srbiji”, šestog u poslednjoj deceniji. Institucija poverenika za zaštitu ravnopravnosti prepoznata je kao akter koji u velikoj meri može da doprinese suzbijanju diskriminacije. Povećana je i vidljivost institucije jer više od polovine građana i građanki zna da postoji institucija koja štiti ravnopravnost svih građana. Poverenica Brankica Janković naglasila je i potrebu poboljšanja položaja novinara i njihove bezbednosti, uz poruku da niko nema prava da ih vređa i nipodaštava, što se povremeno događa u javnom diskursu.

U istraživanju koje je predstavila profesorka Pravnog fakulteta Ivana Krstić ocenjeno je da u Srbiji raste svest o nepoželjnosti diskriminacije. O tome svedoči podatak da 69 odsto građana smatra da u značajnoj meri postoji diskriminacija, a njih 50 odsto kao najizloženije vidi Rome, zatim sa 33 odsto žene, LGBT populaciju, osobe sa intelektualnim poteškoćama i mentalnim smetnjama, te siromašne (31 odsto). Poređenje podataka sa istraživanjem iz 2016. pokazalo je da se broj građana koji prepoznaju diskriminaciju povećao tri odsto. Takođe, četvrtina ispitanika navela je da se diskriminacija povećala, prema njihovom mišljenju.

Diskriminacija se najčešće ispoljava u oblasti rada i zapošljavanja (74 odsto), socijalne zaštite (30 odsto), zdravstva (29 odsto) i obrazovanja (20 odsto). Zabrinjavajući podatak na koji su ukazale Krstić i Aleksandra Dimić Ugrinaj (GIZ) jeste rast broja građana koji se u slučaju diskriminacije ne bi obratili nijednoj instituciji za pomoć (41 odsto). Većina njih kao glavni razlog tome navodi nepoverenje u institucije, ali 22 odsto ispitanika obratilo bi se poverenici.

Građani ocenjuju i da mediji u najvećoj meri (59 odsto) podstiču, odnosno dovode do diskriminacije, ali istovremeno njih 84 odsto medije vidi kao instituciju koja može da smanji diskriminaciju. Slede porodica (78 odsto), škola, Vlada i sami građani. U istraživanju “Odnos građana i građanki prema diskriminaciji u Srbiji”, koje je sprovela agencija Faktor plus, uključeno 1.200 građana i građanki starijih od 15 godina. Sprovedeno je kao deo projekta GIZ-a “Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa”.

Konferencija je organizovana u saradnji s Misijom OEBS i Ambasadom Kraljevine Norveške u Srbiji.

Članak je prenet sa portala Novi magazin.

 

Click