Pet minuta sa Vojinom Mijatovićem

15. July 2022.
Vojin Mijatović, potpredsednik SDP BIH, potpuno je drugačija politička figura u toj državi, a posebno svojoj matici Republici Srpskoj. Za razliku od većine kolega srpskog porekla, ne samo u Srpskoj, Mijatović je u ponedeljak bio u Potočarima, gde su održani dženaza i ukop posmrtnih ostataka Bošnjaka ubijenih 1995. u srebreničkom genocidu. I sa delegacijom SDP, gde su bile i kolege iz RS, stigao je ranije.
vlcsnap-2022-07-13-11h24m07s196
Vojin Mijatović

Izvor: Novi magazin

Izjavili ste u Potočarima, prenose mediji: „Šutite makar ova dva dana, pokušat ćemo promijeniti neke stvari do sljedećeg 11. jula.“ Šta sve treba promeniti i može li se to zaista učiniti, ako ne pre, do 2025. kad budu obeležavane tri decenije?

Genocid u Srebrenici je neosporna stvar definisana odlukama Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu, i tu nema rasprave. Sa stanovišta međunarodnog prava, tu nema diskusije. Sa druge strane, nažalost, dominantne politike iz Banjaluke i Beograda svoj nacionalni identitet grade na negiranju istog genocida.

S političke strane ne mogu da shvatim one koji i dalje negiranjem neospornog genocida ne shvataju da upravo takvim pristupom stavljaju na leđa kolektivnu odgovornost srpskom narodu!

Srebrenica nije smela da se dogodi, nažalost, neki bolesni umovi rešili su da to urade i označe crnim slovima sopstveni narod.

Jedini način da krenemo dalje jeste da prođemo kroz katarzu, poklonimo se žrtvama, izvinimo se i nadamo se oprostu. To nije nikakvo poniženje već ljudski i civilizacijski čin.

Ja ću raditi sve da svake godine u Potočarima sa mnom bude što više ljudi iz Banjaluke, proces mora ići napred, moja politička generacija je dužna da izvede društvo iz ovog vrtloga ludila u koje nas uporno uvlače još od devedesetih.

Mogu li se stvari promeniti? Uveren sam da mogu.

Za vas nema spora da je reč o genocidu. Zašto je, uprkos sudskim odlukama i još više faktima, u Srpskoj i Srbiji to teško izgovoriti?

Niko neće biti manje Srbin ako to izgovori, niko neće ništa izgubiti ako to izgovori, štaviše, dobijate mnogo, postajete zreli i odgovorni ljudi.

Kao što rekoh, dominantne politike iz Banjaluke i Beograda grade svoju političku platformu na negiranju istog, po matrici – pa ubijani su i Srbi.

Jesu, ubijani su i Srbi u ovom ratu i niko nikome ne brani da se seća svih žrtava, ali da li iko od tih iskrivljenih mozgova može da shvati da su bolesnici tog vremena u samo 72 sata ugasili nekoliko hiljada života, i to samo zbog toga što su bili Bošnjaci!

Ja ću biti vrlo direktan; to je fašizam i to su uradili bolesnici koji, nažalost, pripadaju mom narodu.

Ti isti bolesnici su u konačnici najcrnje ukaljali obraz srpskoj naciji i srpskom vojniku koji je do 90-ih imao poštovanje celog sveta, srpski vojnici su bili antifašisti dok nas ovi bolesnici nisu uvukli u ovo zlo.

Pre nego što pređemo na aktuelnosti vezane za krizu izazvanu što ukrajinskim ratom, što odnosima unutar BiH i regiona, hoćete li i ove godine Dan državnosti BiH organizovati i u Banjaluci?

Naravno da hoćemo, više se nikad neće desiti da se Dan Državnosti BiH ne održava u Banjaluci.

Prvi smo nakon Dejtona koji smo to uradili, sada će svake godine to samo biti sve veća i veća svečanost. to je naša obaveza prema tekovinama ZAVNOBIH-a i našim dedovima.

Srpska se sve više okreće Moskvi iako je deo BiH koja formalno želi u EU. Opet teško pitanje – kako promeniti kurs i treba li ga uopšte menjati?

Nažalost, Milorad Dodik je ruski igrač i samim tim kao dominantna politika stiče se utisak da je ceo entitet okrenut ka Rusiji, ruku na srce, ni nesrećna opozicija u tom segmentu nije ništa bolja od njega.

Kao i mnoge stvari kod nas Srba, ta „veza“ sa Rusijom je čista mitologija. Ta šuplja priča o bratstvu Srba i Rusa je, nažalost, samo kroz okvire verske dogme, a zapravo u realnom životu veoma je jednostavno upravljati narodnim masama s takvim dogmama.

Samo kada iskoračite iz tih dogmi videćete da su sve zemlje bivše Jugoslavije preče jedne drugima nego i Rusija i Amerika, kao i sve zemlje Evrope.

Nikakvu korist srpski narod nema od Rusije, ali teško je to razbiti kada su politički centri moći u Srba uz pomoć crkve formirali dogmu koja traje decenijama.

Kakav je vaš stav o tzv. prenosu nadležnosti sa BiH na RS?

Ma nema od toga niša, zna dobro i sam Dodik da od toga nema ništa, nama je potrebna jaka država, a ne privatne kneževine koje uporno formiraju etnonacionalisti na sve tri strane.

Pre ili kasnije BiH će biti građanska država sa jednim predsednikom i vladom, znaju to etnonacionalisti i zato jeste ovoliki otpor jer kada se to dogodi, oni idu u zatvore, a građani ove zemlje će progledati.

Što pre građanska država, znači početak života u BiH.

Prema najnovijim podacima BiH beleži rekordnu inflaciju, koja će kao i obično najviše pogoditi siromašne. Kao predstavnik socijaldemokratske opcije, koje mere vidite kao ključne da se to ublaži?

Ovo je pitanje koje bi zahtevalo mnogo više prostora za odgovor. Formalno, inflacija u BiH se ne vidi jer smo mi kao zemlja u sistemu valutnog odbora, ali ona postoji i u velikom je rastu, kao i u gotovo svim zemljama okruženja i Evrope i sveta.

Kada se govori o ekonomskim merama za ublažavanje kriza poput ove, ne treba izmišljati toplu vodu, stvar je samo procene i koji miks mera ćete upotrebiti shodno kondiciji vaše ekonomije.

Nažalost, komplikovana politička situacija u BiH koči i implementaciju bilo kojeg paketa mera. Etnonacionalisti u BiH su oteli državu i gotovo je nemoguće implementirati bilo šta. Pored inflacije s kojom se bore sve zemlje sveta, mi dodatno imamo etnonacionalne kriminalce koji su oteli državu.

Tekst je prenet iz Novog magazina.

Click