Pet minuta sa Vladimirom Međakom

28. October 2022.
Ovo je vlada kontinuiteta, ni ona kao ni prethodna neće biti kreator politike nego će kreator ostati na Andrićevom vencu, a Nemanjina 11 biće izvršni organ, kaže Vladimir Međak iz Evropskog pokreta u Srbiji, odgovarajući na pitanje očekuje li promene posle izbora nove Vlade Srbije.
574427_medjak_ls
Vladimir Međak. Foto: medija centar Beograd

Izvor: Novi magazin

Nedavno je i Vladimir Bilčik kazao da ne može da objasni sagovornicima zašto Srbija još nema vladu. Šta smo čekali pola godine posle izbora?

Ne znam šta se čekalo, ali do poslednjeg trenutka nije se znalo ni koliko će ministarstava biti ni ko će biti ministri. Kad imate tako veliku vladu, znači da morate da namirite mnogo interesa i to je, verovatno, glavni razlog za čekanje, a ne neki viši politički. Mada u poslednje vreme čujemo da je kupovina vremena jedini cilj, s tim što ja ne mogu da dokučim šta se čeka. Jer kad kupujete vreme, imate cilj i rok kada određenu odluku treba da donesete. Ne vidim da će se uvesti sankcije Rusiji, bar po onome što vlast priča, a drugi eventualni razlog je kosovski dijalog. No, kako je reč o vladi kontinuiteta, ne vidim da će se tu nešto desiti.

Ako stavimo izbor vlade u kontekst nedavnog izveštaja Evropske komisije, šta dobijamo?

Mislim da će mimikrija evropskih integracija da se nastavi i dalje, pa sam izbor Vlade Evropskoj uniji daje adresu kojoj će se obraćati predlozima, odlukama, sugestijama, mada i oni znaju da je prava adresa na Andrićevom vencu. U suštini, mi smo ovih osam, skoro devet meseci pokazali da nama vlada i ne treba, ni parlament, da država funkcioniše na isti način s njima i bez njih. Tačno da je sastav parlamenta drugačiji od prethodnog praktično jednopartijskog, pa će se čuti i drugačiji tonovi, ali s obzirom na brojno stanje, samo će buka biti malo veća, a vladajuća većina će, kad predsednik odluči da promeni politiku, to podržati, uključujući i sankcije Rusiji ili zaokret ka EU.

Rekli smo da nećemo komentarisati imena, posebno nova, ostavljamo im sto dana, ali interesuje me kako komentarišete novu ulogu Ivice Dačića?

Ista ta vlada je potpisala i Briselski sporazum i može na ovu ili onu stranu, kako joj se kaže. Kad pogledate imena i konstrukciju nove vlade, jasno je da najbitniji resori ostaju u rukama SNS-a, i to njegovog visokopolitičkog nivoa. To je ta kupovina vremena. Ne mogu nikako da kažem da je ovo proevropska vlada, više je proruska, ali od njih ništa ne zavisi, pa ni od Dačića.

A šta Srbija mora hitno da učini ako odluči da se okrene Briselu?

Za početak, moraju da se oforme strukture za pregovore, rasformirane pre nekoliko godina. U ovom trenutku samo smo za nekoliko poglavlja nismo predali pregovaračke pozicije, stvari nisu više tehničke i sve je sada visoka politika – da li ćeš uraditi to što si rekao u rokovima u kojima si rekao i možeš li to da uradiš, imaš li kapacitet i volju. Vlada je, međutim, u startu oročena na otprilike godinu dana ili nešto duže, a da se sastavi, tako da kažem, sa onim što treba da radi trebaće joj šest meseci. Završiće verovatno ove pravosudne zakone, a u svemu ostalom sumnjam da će biti promene.

Ako se vratimo na Izveštaj, jasno proističe da su u Srbiji sve institucije u krizi i van ustavnih okvira. Hoće li to biti uslov za konačno priključenje Evropskoj uniji?

Sumnjam da bi sa ovakvim stanjem u institucijama Srbija pre osam godina uopšte mogla da otvori pregovore – to je bio uslov za otvaranje pregovora, a mi smo u međuvremenu pali ispod tog minimuma. Funkcionisanje demokratskih institucija sada je definisano kao jedan od kriterijuma, kao osnov uz vladavinu prava. Sa ovakvim institucijama, čak i kad bi nekim čudom ušla, Srbija ne bi mogla da funkcioniše unutar EU. Može li da se promeni za 12-18 meseci? Ne. Problem dolazi iz političke arene, ne manjka kapaciteta i novca, zgrada kao ranije za DRI, ali sada je pitanje što se poštuju propisi, zašto se tri milijarde evra za javne nabavke troši van sistema javnih nabavki, zašto se donose zakoni koji prave rupe u sistemu… To je sve posledica političke volje i dok se ona ne promeni, neće biti napretka.

Nedavno je obnovljena pretnja ukidanjem bezviznog režima zbog propuštanja migranata s područja koja nisu zahvaćena ratom. Koliko je realno da je to samo pritisak?

Alarm je upaljen i pre rata u Ukrajini, Srbiji se godinama ponavlja da treba da se uskladi sa viznom politikom EU i možda bi bilo sve u redu kad se bezvizni režim ne bi koristio za ilegalne migracije u Uniju. Sećate se kad smo Iranu ukinuli vize i mnoštvo građana je preko Srbije stiglo letovima do EU? To ne možete da radite, a da ne ugrozite sopstveni bezvizni režim. Sada je situacija zaoštrena zbog Rusije, ali ako znamo brojeve migranata, desilo bi se svakako.

Dato je obećanje da će se do Nove godine uskladiti vizni režim, verujem da hoće, ali već je uneto uznemirenje među građane.

Šta bi značilo ukidanje bezviznog režima?

Najblaže rečeno, katastrofa i za građane i za privredu. Mi smo praktično okruženi zemljama EU i istog momenta transport bi se zaustavio, izvoznici bi imali problem komunikacije s klijentima, kako bi špediteri radili, vozači, posade… Čisto finansijski katastrofa za privredu, za građane da ne govorimo. Prema podacima izlazaka koje sam pratio pre desetak godina, a sada je to sigurno povećano, građane bi uvođenje viza koštalo svake godine 250 miliona evra. Ljudi bi prestali da putuju, sem do BiH, Crne Gore i Severne Makedonije, gde bi bila prebačena gomila naših poslova, pa bi oni koristili bezvizni režim i uzimali naše poslove. Govorim samo o bazičnim stvarima koje se zovu „imaš li hleba da jedeš“. Mnogi bi ostali bez posla, posebno u pograničnim područjima.

I kraj pregovora?

Sigurno, to se još nije desilo nijednoj državi kandidatu, a ako se desi državi koja vodi pregovore, značilo bi da pregovora više nema. Kako bi pregovarači putovali u Brisel? Implikacije su široke.

Ostalo nam je još ono drugo pitanje za kupovinu vremena – Kosovo.

To je pitanje za kristalnu kuglu ili ljude koji se Kosovom bave, ali mislim da ni oni ne znaju. Ovi rokovi od nekoliko nedelja ili meseci koji se pominju ne deluju realno, ali sve se ubrzava u kontekstu ukrajinske krize. Interes i SAD i EU je da se pregovori završe sporazumno, ne nametnuto. Šta Srbija može da izvuče? Ne znamo šta piše u papirima koji kruže, ali zbog hitnosti mislim da bi stvari bi mogle da se okrenu i u korist Srbije, posebno ako uvede sankcije Rusiji njeni zahtevi će uvažavaniji, koliko čujem.

Tekst je prenet sa portala Novi magazin.

Click