Đukanoviću spremaju zatvorsku ćeliju

20. December 2022.
Politička kriza u Crnoj Gori razbuktava se iz dana u dan, strani zvaničnici apeluju na odgovorno i kompromisno ponašanje ključnih političkih aktera, dok domaći analitičari strahuju od državnog udara i anarhije, u čemu vide uticaj vlasti u Srbiji.
Montenegro Protest
Protesti u Podgorici nakon što je Skupština Crne Gore usvojila izmenjeni Zakon o predsedniku. Foto: Beta/AP Photo/Risto Bozovic

Piše: Veseljko Koprivica, Novi magazin

Hoće li predsjednik Crne Gore Milo Đukanović morati uskoro da se preseli iz luksuznog stana i kabineta na pansion u zatvor u Spužu?

Ukoliko se bude pitao načelnik Istražnog zatvora u Spužu Predrag Spasojević, ta prekomanda Đukanoviću ne gine. Spasojević je zaprijetio da „vrlo brzo očekuje predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića kod njega“ i da će mu „spremiti ćeliju po svim standardima“.

Spasojević na čiju kuću u Podgorici je nedavno bačena bomba rekao je da je Đukanoviću „vjerovatno krivo što to nije uspjelo“. Dodao je da je Đukanović visok, ali da to nije problem: „On jeste visok dva metra, ali naći ćemo duži krevet, nije problem“.

Iz Istražnog zatvora su se ogradili od svih takvih Spasojevićevih izjava.

Očekivano, reagovala je i Đukanovićeva Demokratska partija socijalista: „Skandalozna i neprimjerena izjava upravnika Istražnog zatvora Predraga Spasojevića, kojom nagovještava i priželjkuje hapšenje predsjednika Crne Gore, nije samo zlurada prijetnja i uvreda upućena ličnosti predsjednika države već predstavlja nezabilježeno nipodaštavanje funkcije predsjednika Crne Gore, građana koji su ga birali i crnogorske države uopšte“. U saopštenju se dodaje da je Spasojević imenovani državni službenik, „a ne rijaliti-zvijezda“.

HAPŠENJE SPECIJALNOG TUŽIOCA: Iza zatvorskih rešetaka nedavno se našao specijalni tužilac Saša Čađenović, koji je uhapšen prošlog petka ujutru na radnom mjestu. Određen mu je pritvor do 30 dana zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i četiri krivična djela zloupotreba službenog položaja. Državni tužilac i portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić najavio je da „istraga može biti proširena i na druga lica, pa i iz Državnog tužilaštva Crne Gore i Uprave policije“.

Milo Đukanović je odranije u nemilosti skupštinske većine koju predvode proruski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret Ura. Skupština je u ponedjeljak uveče ponovo usvojila izmjene Zakona o predsjedniku, za koje je glasao 41 poslanik parlamentarne većine, dok su četiri protiv bila četiri poslanika Bošnjačke stranke i Genci Nimanbegu iz Force. Poslanici DPS-a, Socijaldemokratske partije i Socijaldemokrata nisu prisustvovali sjednici.

Ista skupštinska većina usvojila je 1. novembra izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, nakon čega je Đukanović odbio da ga proglasi i vratio ga parlamentu na ponovno razmatranje. On je zatim tražio mišljenje Venecijanske komisije, koja je u petak preporučila da se izmjene Zakona ne usvajaju. Ustav propisuje da je Đukanović dužan da proglasi zakon ako on bude drugi put usvojen u parlamentu.

Izmjenama Zakona pomenute stranke hoće da još jednom kandiduju poslanika i nekadašnjeg diplomatu Miodraga Lekića za mandatara za sastav nove vlade. Oni su u septembru kandidovali Lekića za mandatara, ali je Đukanović to odbio jer nisu u predviđenom roku dostavili potpise podrške mandataru. Uz to, nisu obavili konsultacije s njim iako to propisuje Ustav. Đukanović je zatražio skraćenje mandata Skupštini Crne Gore kako bi bili raspisani prijevremeni parlamentarni izbori, ali je skupštinska većina to odbila.

Đukanovićev predsjednički mandat završava se u maju 2023, a novi predsjednički izbori moraju biti raspisani do 20. januara 2023.

Oglasio se i odlazeći premijer Dritan Abazović. Na pitanje novinara šta ako zakon o predsjedniku bude izglasan, a Đukanović ga ponovo ne potpiše, Abazović je rekao da je Đukanović jednom već prekršio zakon: „Ako ne želi da potpiše zakon, neka bude spreman na konsekvence.“

Najava antievropske većine da će, uprkos jasnom stavu Venecijanske komisije i EU, glasati za neustavni Zakon o predsjedniku, Crna Gora definitivno klizi u anarhiju i međunarodnu izolaciju, rekao je poslanik DPS-a Nikola Rakočević.

STRAH OD DRŽAVNOG UDARA: Ukoliko u Skupštini Crne Gore budu usvojene protivustavne Izmjene Zakona o predsjedniku – od Venecijanske komisije i Evropske unije ocijenjene kao opasno ugrožavanje pravnoga poretka – biće to akt koji se nedvosmisleno može okarakterisati kao državni udar, saopšteno je iz Crnogorskog PEN centra. „Biće to i definitivna potvrda da Crnom Gorom upravlja lično beogradski autokrata Aleksandar Vučić, koji je ovih dana posvećen destabilizaciji regiona kroz prijetnje ratom Kosovu i akciju unutrašnje razgradnje svih nivoa crnogorske države“, navodi PEN centar.

Pokret „Ima nas“ u ponedjeljak je održao još jedan protest u Podgorici. Nakon što su poslanici aktuelne parlamentarne većine drugi put glasali za izmjene Zakona o predsjedniku, građani koji su cijeli dan ispred zgrade parlamenta čekali epilog glasanja poručili su da će od utorka biti blokada saobraćajnica širom Crne Gore, a novi protest najavili su za subotu. Građani su pjevali himnu Crne Gore, uzvikivali „Izdaja, izdaja“, bacali kamenice prema Skupštini i srušili zaštitnu ogradu. Policija je uzvratila suzavcem.

Najčešći komentari poslije usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku i protesta glasili su: „Ovo je državni udar“, „Ovo je ustavni puč“, „Ovo je političko licemjerje“….

Opet nisu izabrane četiri sudije Ustavnog suda. U nedjelju i ponedjeljak, na inicijativu DPS, održani su sastanci predstavnika poslaničkih klubova na kojima je trebalo da se dogovore o izboru predloženih sudija. U prvom krugu nijedan od četiri kandidata nije dobio potrebnu dvotrećinsku podršku u parlamentu. Inače, Ustavni sud od ukupno sedam ima samo troje sudija i nema kvorum za odlučivanje.

Poslanici DPS-a nisu prisustvovali sjednici Skupštine na kojoj je trebalo da se biraju sudije Ustavnog suda. DPS koja zastupa stav da su jedino rješenje za krizu vanredni izbori, saopštila je da postoji namjera neustavne većine da istraje u rušenju ustavnog poretka i da u potpunosti blokira evropski put Crne Gore.

I Socijaldemokrate traže da se što prije raspišu izbori.

U ponedjeljak se dogodio još jedan nemio događaj. Na mejl adrese dvanaest podgoričkih škola u ponedjeljak ujutru stigla je dojava o postavljenim bombama, zbog čega su učenici i zaposleni odmah evakuisani. Tokom dana dojava o bombi stigla je i na mejl Univerziteta Donja Gorica, čiji je suvlasnik Milo Đukanović. Abazović je kazao da je to „dio folklora DPS-a“.

Veliki politički cirkus dogodio se u malom Šavniku – na oba biračka mjesta, na kojima je sedam puta prekidano glasanje, isto se desilo i u nedjelju ujutru, ubrzo nakon otvaranja glasačkih mjesta. I ovog puta nije dozvoljeno glasanje „izbornim turistima“, odnosno osobama koje su samo fiktivno prijavljene kao stanovnici te opštine. Jedan član biračkog odbora uništio je više glasačkih listića, a intervenisala je i policija.

Politički analitičari upozoravaju da je u aktuelnoj ozbiljnoj političkoj krizi od presudne važnosti konsolidacija prozapadnog političkog bloka u Crnoj Gori i vrijeme za sanitarni koridor prema svima koji učestvuju u realizaciji Vučićeve politike obnove genocidnog projekta Velike Srbije, danas skrivenog iza imena Srpski svet i Otvoreni Balkan. Takođe upozoravaju da skupštinska većina gazi evropski san i uvodi Crnu Goru u stanje haosa.

Upozorenja stranih faktora

Venecijanska komisija pozvala je institucije, poslanike i političke partije da odgovorno učestvuju u rješavanju trenutnog „ćorsokaka i pronađu konstruktivne kompromise za važne odluke, uključujući i izbor sudija Ustavnog suda“.

Evropska unija pozvala je političke lidere u Crnoj Gori da u potpunosti primjene preporuke koje je dala Venecijanska komisija u mišljenju na izmjene Zakona o predsjedniku.

Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Karen Medoks izjavila je da Venecijanska komisija jasno preporučuje da se ne usvaja izmijenjeni Zakon o predsjedniku i da je preporuka da se Ustavni sud blagovremeno vrati u funkciju.

Reagovala je i ambasadorka Evropska unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa poručivši da blokada Ustavnog suda Crne Gore treba hitno da bude riješena.

Tekst je prenet sa portala Novi magazin.

Click