Dimitrije Boarov: Čudna godina

30. December 2021.
Bitne razlike u nominalnim i realnim pokazateljima “popunjene” su inflacijom. Smatra se da će godišnja inflaciona stopa u Srbiji ove godine iznositi više od osam odsto (prošle godine 1,3 odsto).
dimitrije-boarov
Dimitrije Boarov. Foto: Medija centar Beograd

Piše: Dimitrije Boarov, Novi magazin

Ako pogledamo procene ekonomskih pokazatelja Srbije za proteklu 2021. godinu i zaboravimo da je prošle godine teror kovid-pandemije oštetio i privredu naše zemlje, videćemo veoma dobre rezultate privrednog oporavka, koji su postignuti u znatnoj meri i snažnim porastom državnog zaduživanja u inostranstvu (“uvozom domaće tražnje”).

Naime, prema dosadašnjim trendovima, u Srbiji se, u odnosu na prošlu 2021. godinu očekuje porast bruto domaćeg proizvoda blizu 7,5 odsto (najmanje sedam odsto), dok je prošle, 2020. BDP opao 0,9 odsto. Fizički obim industrijske proizvodnje, kako se očekuje, povećan je šest odsto, rudarstvo (sa snabdevanjem strujom, gasom, parom i klimatizacijom) uvećalo je isporuke oko 1,3 odsto (2020. jedan odsto), poljoprivreda je porasla dva odsto (prošle godine minus pet odsto), dok je građevinarstvo doživelo pravi uzlet od 14,4 odsto (prošle godine minus 2,7 odsto).

Bruto investicije tokom 2021. izgleda da su povećane 13-14 odsto, dok su prošle godine pale bezmalo dva odsto).

Ovaj visok nivo konjunkture u Srbiji omogućen je velikim državnim subvencijama privredi i stanovništvu, koje su uglavnom finansirane spoljnim zaduživanjem. Kako je nedavno izneo Milojko Arsić, predstavljajući poslednji Kvartalni monitor, javni dug je porastao tri milijarde evra (porast 10 odsto), spoljni dug je već polovinom godine dosegao 32,3 milijarde evra, a u trećem kvartalu država se zadužila još 1,4 milijarde evra. To spoljno zaduživanje i porast javnog duga tokom protekle godine omogućili su kontrolu budžetskog deficita koji će, prema Arsiću, iznositi samo oko četiri odsto BDP-a (a možda će biti i manji).

Naravno da je spomenuto zaduživanje omogućilo i porast unutrašnjeg trgovinskog prometa – po tekućim cenama procenjuje se da je porastao 22 odsto prema 2020. godini, a u stalnim cenama oko 10 odsto (prošle godine je opao 4,9 odsto). Taj ovogodišnji porast prometa dobio je jak impuls i porastom prosečnih zarada u Srbiji – nominalno su one povećane blizu devet odsto (prošle godine blizu 9,5 odsto), što se može tumačiti i kao “predizborni poklon” zaposlenima od vlasti u Srbiji.

Bitne razlike u nominalnim i realnim pokazateljima “popunjene” su inflacijom. Smatra se da će godišnja inflaciona stopa u Srbiji ove godine iznositi više od osam odsto (prošle godine 1,3 odsto). Industrijske cene su pri tome povećane nešto više od nivoa inflacionog proseka, dok su poljoprivredne cene povećane više od 20 odsto. Mnogi stručnjaci smatraju da je srpska inflacija “uvoznog karaktera” i da će se smiriti kad se smiri evropska inflacija (pet odsto), ali to nije baš u skladu sa ocenom da su baš poljoprivredne cene eksplodirale. Uostalom, i našu industriju ne krasi bitka za produktivnost.

Najspektakularnije stope rasta Srbije ostvarene su u spoljnotrgovinskoj razmeni. Ako desetomesečne rezultate RZS smatramo kao trend koji neće popustiti do kraja godine, onda možemo očekivati da će izvoz izražen u evrima 2021. biti povećan više od 25 odsto (prošle godine minus 2,7 odsto), a uvoz nešto manje, oko 23,5 odsto (prošle godine minus 3,8 odsto). To je najvećim delom posledica masivnog oporavka evropske privrede, ali i sve veće okrenutosti naše privrede svetskom tržištu.

Uprkos spomenutim delimičnim, ali dobrim podacima naše privrede o poslovanju u 2021. godini, u celoj zemlji je zavladala neka vrsta velike nervoze. To se ne može objasniti samo uobičajenom “predizbornom neizvesnošću” nego i neizvesnošću širih razmera. Strah od domaće inflacije ne može se zanemariti, a dakako ni od svetske. Zatim je tu bombardovanje javnosti navodnom skorašnjom “energetskom kataklizmom” širom sveta, mada svi pokazatelji govore da nafte, gasa i struje uglavnom ima dovoljno, ali oni poskupljuju, a svet počinje da se pita neće li političke elite ekološki upropastiti planetu zarad geopolitičkih nadmetanja.

Tekst je prenet sa portala Novi magazin.

Click