Biljana Mickov: Budućnost kulture

6. October 2022.
Kultura je prepoznata i po svojoj unutrašnjoj vrednosti i po instrumentalnoj vrednosti. Unutrašnja vrednost kulture odnosi se na sposobnost ljudi da bolje upoznaju sebe i bolje razumeju jedni druge. Instrumentalna vrednost kulture odnosi se na njen doprinos kvalitetu života u mnogim njenim komponentama. U doba kreativnog društva, kvalitet kulture pomaže da ljudi budu refleksivni i kreativni.
radar Biljana Mickov
Foto: Novi magazin

Izvor: Novi magazin

Knjiga „Budućnost kulture“ pruža nove poglede na razvoj sektora kulture u globalnim razmerama. Pregledni radovi koji su zastupljeni u zborniku teorijski analiziraju savremeni pristup kulturi, inovacijama, te kako razvijati gradove, a da je kultura centralni faktor u procesima razvoja. Poseban osvrt je na odnosu između kulture i inovacija kao neophodnog faktora održivosti. Takođe, zbornik obrađuje teme budućnosti umetnosti kroz različite umetničke forme. Fokus budućnosti je prikazan kroz razvoj kulture i umetnosti u gradovima i kroz kulturne politike koje gradovi sprovode u cilju održanja kulturnog sistema. Procena i vrednovanje kulturnih projekata u gradovima zasnovana je na realnim i praktičnim iskustvima internacionalnih organizacija, univerziteta i aktivista. Oni predstavljaju posvećenost gradskih vlada da integrišu kulturu u proces održivog razvoja, lokalno i globalno. Inovacije u strategijama kulturnog razvoja gradova treba da osiguraju da se kulturne politike poštuju i prožimaju kroz sve javne politike. Programi koji će podsticati veće učešće javnosti u kulturnom životu treba razvijati posebno sa ovim ciljem. Značajno je ulaganje u istraživačke projekte koji istražuju i pomeraju granice u sektoru kulture, a najvažnije je uvođenje novih mera, posebno u oblasti inovacija i strateškog planiranja, koje će obezbediti dalji razvoj. Kultura je sve više povezana sa drugim sektorima kao što su obrazovanje, zdravstvo, zapošljavanje i društveni aktivizam.

Kultura je prepoznata i po svojoj unutrašnjoj vrednosti i po instrumentalnoj vrednosti. Unutrašnja vrednost kulture odnosi se na sposobnost ljudi da bolje upoznaju sebe i bolje razumeju jedni druge. Instrumentalna vrednost kulture odnosi se na njen doprinos kvalitetu života u mnogim njenim komponentama. U doba kreativnog društva, kvalitet kulture pomaže da ljudi budu refleksivni i kreativni.

Nesumnjivo, ovo je specifičan oblik kreativnosti, zasnovan na radoznalosti. Umetnički zasnovano stvaralaštvo se razlikuje od kreativnosti zasnovane na nauci; njegov proces je horizontalniji, on ne proizilazi iz procesa pokušaja i grešaka, već iz procesa istraživanja i refleksivnosti. Međusektorski projekti koji uključuju kulturu trebalo bi da se umnožavaju tokom godina, baveći se širokim spektrom oblasti kao što su zdravlje, dobrobit i socijalna inkluzija. Kulturne organizacije će udruživati snage sa drugima van kulturnog sektora. Gradovi će težiti da podstiču nova partnerstva. Pitanje je da li ćemo se udaljiti od „međusektorskog“ pristupa ka holističkom? Tokom ove tranzicije, gradovi će igrati važnu ulogu u očuvanju suštinske vrednosti kulture.

Takođe, pozicija gradova u budućnosti je usko povezana sa ulogom u osiguravanju da svi budu uključeni u digitalnu tranziciju. Oni će morati da se pozabave potencijalom društvenih i generacijskih podela jer kulturne organizacije sve više rade sa novim tehnologijama. Stoga je od suštinskog značaja da gradovi imaju mesto za razmenu znanja i dobrih praksi, zbog čega su mreže toliko važne. Oni pružaju platformu za razmenu i debatu, omogućavajući gradovima da se zajedno suoče sa budućim kulturnim izazovima. Kulturne politike su jedan od važnih segmenta budućnosti kulture. Ako želimo efikasne gradske opštine, potrebna nam je vlada koja je u stanju da uči – vlada koja energično i sistematično istražuje mogućnosti, meri rezultate i neguje ono što daje dobre rezultate. Bez takvog pristupa, vlada stagnira. Ne možemo sebi dopustiti da se ponašamo kao obično jer su prisutni izazovi prilagođavanja pojavama kao što su klimatske promene i budžetski problemi. Vlada sposobna da uči i da se prilagođava. To treba sprovoditi tako da se omogući učenje i prilagođavanje.

Svakako, vlade neprestano eksperimentišu isprobavajući nove stvari, često ne znajući da li one daju dobre rezultate. Obično ne znamo koja će politika uroditi plodom. Vlada koja eksperimentiše predstavlja način da to saznamo. Takav pristup je najbolje posmatrati kao kontinuum, od nereda koji nastaje usled svih vladinih pokušaja da isproba nešto novo, pa sve do eksperimenata izvedenih na osnovu najboljih istraživačkih metoda. Kada gledamo razvoj gradova, prioritet je uvek obnavljanje javnih prostora za kulturna dešavanja i umetničke aktivnosti koji bi predstavljali društveno jedinstvo grada, kao i jačanje kulturnog identiteta grada koji se temelji na mreži kulturnih entiteta i udruženja. Nema sumnje da je upravo ova čvrsta mreža osnova za promociju i sprovođenje ambicioznih politika u oblasti kulture na nivou grada. Kao ključni element promocije urbane promene treba odrediti inovativni kulturni profil grada, kao i digitalnu transformaciju. Digitalni svet u savremenom kontekstu je realan svet. Zbornik radova „Budućnost kulture“ sadrži tekstove koji se bave aktuelnim temama u sektoru kulture, kao i sadašnjim stanjem ovog sektora u Srbiji i globalno.

Biljana Mickov (Novi Sad), kulturolog. Diplomirala je na Univerzitetu u Novom Sadu. Doktorirala je iz oblasti kulturologije na Univerzitetu Rems Šampanj–Arden, Francuska. Takođe je završila program „Evropska diploma iz menadžmenta u kulturi“ Fondacije „Marsel Hikter“, Brisel. Njeni radovi su objavljeni u Španiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Kini i Srbiji. Autor je i urednik knjiga za „Routledge publishing“ iz Londona, „L’ Harmattan“ iz Pariza, i „Renmin University Press“ iz Pekinga. Ove godine postala je ekspert Saveta Evrope.

Tekst je prenet sa portala Novi magazin.

Click