Nova strategija za razvoj Jugoistočne Srbije

5. March 2021.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u Strategiji razvoja Srbija 2020-2025. najavio veliku investiciju - industrijsku zonu u Prahovu. Zatim je, prilikom otvaranja sportskog stadiona u Zaječaru, između ostalog, pomenuo Prahovo, rekao je da o tome razgovara sa kompanijom Eliksir i sa drugima, „da smo spremni da uložimo na desetine miliona evra, jer su za našu zemlju Negotin i Kladovo od velike strateške važnosti“.
Stanko Popović
Stanko Popović

U prvom ekspozeu nakon izbora za premijerku, Ana Brnabić je prezentovala i plan za formiranje specijalne zone za hemijsku industriju u Prahovou i najavila da će radovi na proširenju kapaciteta Luke Prahovo započeti sledeće godine. Na ovaj način, uz postojeće investicije, istočni deo Srbije, kazala je premijerka, biće daleko konkurentniji za privlačenje stranih i domaćih investicija, kao i da je ovo projekat od nacionalnog prioriteta.

Kako je ova velika investicija veoma značajna za istočnu Srbiju, a i šire, a na osnovu zvaničnih informacija otišli smo u Prahovo, kod Stanka Popovića, predsednika poslovnog sistema Eliksir grupa, čija članica je kompleks Eliksir Prahovo, da dobijemo više podataka o izgradnji nove specijalne zone. Na početku ga pitamo kako je odlučio da se bavi hemijskom industrijom.

„Ako želite da se bavite nekom proizvodnjom, onda morate biti dobro informisani o njenom nastanku i razvoju, svim kretanjima i novinama. Poznato je da je i pre jednog veka hemijska industrija bila zamajac ukupne proizvodnje i privrednog razvoja, kao značajan poslodavac sa velikim doprinosom regionalnom razvoju i kreiranju novih radnih mesta. Danas ova grana u svetu prihoduje 3.500 milijardi evra, od čega je 1.100 milijardi izvoz. Najveću stopu rasta poslednjih godina beleži hemijska industrija u Aziji, gde dominira Kina. Ključnu ulogu u industriji Evrope danas predstavljaju razvijeni industrijsko- hemijski parkovi, u kojima se kompanije povezuju visoko integrisanim lancem vrednosti proizvoda i brojnim prednostima zajedničke infrastrukture“, ističe Stanko Popović.

Koji faktori su vas i državu Srbiju opredelili da se baš u Prahovu gradi specijalna zona za hemijsku industriju, Industrijsko-hemijski park?

Izuzetno povoljan položaj Prahova – na obali Dunava, na tromeđi Srbije, Rumunije i Bugarske je još 1960. godine odabran za izgradnju hemijskog kompleksa, što je bio jedan od najvećih strateških projekata bivše Jugoslavije. I pre odluke da 2012. godine privatizujemo IHP Prahovo, radili smo mnoge procene i analize. Iako je kompleks bio devastiran i zahtevao ozbiljne i višegodišnje investicije, prevagnuo je izuzetan potencijal ove lokacije i vrste industrije. Međunarodna luka Prahovo, na Dunavu, jedna je od ključnih prednosti lokacije. Obezbeđuje pretovarni kapacitet od dva miliona tona i najjefitniji oblik transporta ka brojnim tržištima. Prahovo je Dunavom povezano sa Crnim morem i lukom Konstanca, kao glavnim čvorištem međunarodnog pomorskog saobraćaja. Ka severu je povezano sa svim zemljama dunavskog sliva, a preko kanala Rajna – Majna – Dunav sa Roterdamom i Severnim morem. Unutar luke i kompleksa je razvijena železnička infrastruktura sa više industrijskih koloseka povezanih sa sistemom Železnica Srbije i međunarodnom železničkom mrežom. Prahovo ima odličnu vezu i drumskim putem. Magistralnim putevima u dužini od oko 50 kilometara je povezano sa saobraćajnim centrima evropskog Koridora 4, i na oko 150 kilometara od evropskog Koridora 10 koji Srbiju spaja sa ostalim zemljama Evrope.

Postojeća infrastruktura, tradicija hemijske industrije duga više od šest decenija, geografski položaj, izuzetna logistička povezanost drumom, rekom, železnicom na sve strane sveta predstavljaju odlično polazište za dalji razvoj, po modelu koji već uspešno funkcioniše u svetu, a to su industrijsko-hemijski parkovi.
Da li je veliko izdvajanje sredstava za Hemijsku industriju Prahovo opterećivalo Eliksir grupu? Kako je tekao razvoj proizvodnje u Prahovu nakon privatizacije?

Sve dosadašnje investicije su od velikog značaja za razvoj Eliksira, a ujedno i potencijal za budući industrijski razvoj istočne Srbije. Do sada smo investirali više od 100 miliona evra u osavremenjavanje tehnologije i obnavljanje industrijske infrastrukture u Prahovu. Pokrenuli smo proizvodnju fosforne kiseline, na koju se naslanjaju ostali revitalizovani proizvodni pogoni i postrojenja, u kojima danas radi blizu 900 radnika. Više od 80 odsto proizvodnje se izvozi.

Fosforna kiselina je strateška komponenta za mnoge grane industrije i zato je Prahovo veoma značajna tačka na evropskoj mapi hemijske industrije. U Prahovu je jedna od šest evropskih fabrika za proizvodnju fosforne kiseline i jedna od dve evropske fabrike za prečišćavanje fosforne kiseline. U narednom periodu planiramo značajne greenfield investicije u povećanje ovih kapaciteta i nove savremene tehnologije viših faza prerade. Svi novi proizvodi su namenjeni izvozu ili supstituciji uvoza.

Francuska kompanija Phosphea, najveći proizvođač monokalcijum-fosfata na svetu, 2017. godine je prepoznala svoj strateški interes u investiranje u sopstveno postrojenje u okviru industrijskog kompleksa u Prahovu. Ovde im je obezbeđeno snabdevanje svim sirovinama i energentima, kao i kompletna infrastrukturna i logistička podrška. Ovaj vid sinergije između naše dve kompanije pokrenuo je i ideju o razvoju industrijsko-hemijskog parka Prahovo.
Da li smatrate da će Industrijsko-hemijski park biti interesantan za strane i domaće investitore?
Naravno, jer sve predispozicije su tu. Koncept hemijskog parka nudi investitorima individualna i održiva rešenja za njihov poslovni model. Operater hemijskog parka pruža investitorima sveobuhvatan spektar usluga. Kroz sinergiju, stvorenu na taj način, kompanije pronalaze optimalne ekonomske uslove u hemijskim parkovima. Ovaj koncept saradnje i razvoja pruža platforme za uspeh hemijske industrije ne samo na lokaciji parka, već i za region i celu hemijsku industriju u Srbiji i ovom delu Evrope.

Projekat Industrijsko-hemijskog parka je interesantan kompanijama koje proizvode hemikalije iz osnovih sirovina i proizvoda kao što su sumporna i fosforna kiselina, ali i sirovina koje su dostupne u regionu, kao na primer kalcijum i magnezijum karbonat, magnezijum-oksid i druge. Naravno da poslovanje u okviru ICPP može biti interesantno i svim drugim kompanijama koje su privredno i proizvodno povezane sa hemijskom industrijom, regionalnim i svetskim tržištima. Naša poruka je da pružamo maksimalnu podršku, da je svako dobrodošao u ambijent koji pruža sve potrebne usluge u okviru koncepta modernog industrijsko-hemijskog parka.

Da li će izgradnja parka opteretiti postojeća postrojenja električne energije i vode?

Ono što je veoma značajno za ovaj park je da snabdevanje električnom energijom obezbeđuje preko zatvorenog distributivnog sistema i sopstvene visokonaponske trafo- stanice, ukupne snage dva puta 31,5 megavolt-ampera. Sistem ima dvostruko dalekovodno napajanje i direktno je povezan na hidroelektranu Đerdap 2. Snabdevanje kompleksa industrijskom i protivpožarnom vodom obezbeđuje crpna stanica na Dunavu kapaciteta 2.600 kubnih metara na sat. Postojeći kapaciteti za proizvodnju vodene pare iznose 55 tona na sat i u planu je povećanje ovih kapaciteta. Prateći savremene trendove, Eliksir grupa planira razvoj cirkularne ekonomije, primenu koncepta Waste to Energy i izgradnju novih energetskih postrojenja.

Da li je obezbeđen prostor za izgradnju Industrijsko-hemijskog parka?

U skladu sa dugoročnom Strategijom održivog razvoja kompanija Eliksir grupa investirala je u proširenje industrijskog kompleksa u Prahovu. Ovaj kompleks sada obuhvata ukupnu površinu od oko 330 hektara od kojih je 134 hektara namenjeno za razvoj različitih sadržaja industrijsko-hemijskog parka organizovanog u više celina. Verujem da i ova činjenica predstavlja značajan potencijal zbog čega je ceo projekat dobio status projekta od državnog značaja.

Koje sadržaje će imati Industrijsko-hemijski park?

Hemijski park, na površini od oko 60 hektara, predstavlja najveću tehnološku celinu i namenjen je za izgradnju novih proizvodnih sistema hemijske industrije. Industrijski park objediniće različite infrastrukturne i logističke sadržaje namenjene obavljanju delatnosti drugih industrijskih grana. Sve energetske kapacitete potrebne za razvoj Industrijko-hemijskog parka planiramo u okviru energetskog ostrva, dok će se za potrebe tretmana i zbrinjavanja industrijskog otpada iz postrojenja formirati tzv. ekološko ostrvo, što je u skladu sa državnom strategijom upravljanja otpadom za period od 2020. do 2025. godine.

Postoji i niz drugih prednosti – obezbeđenje kompleksa i mogućnost pružanja kompletnog programa usluga poput održavanja proizvodnih pogona, lučke usluge, koordinacija saobraćaja unutar parka, upravljanje sirovinama, gotovim proizvodima, industrijskim otpadom, snabdevanje svim potrebnim energentima i pomoćnim fluidima, tretman otpadnih voda u centralizovanom postrojenju, laboratorijske usluge i sve to u sklopu slobodne zone sa benefitima poput fiskalnih i drugih pogodnosti. Ovaj koncept omogućava da se brzo pokrene proizvodnja sa značajnim uštedama za investitora uz optimalne operativne troškove i vreme do prve proizvedene tone i plasmana na tržište – time to market.

Država je u Strategiju razvoja od 2020. do 2025. uključila i izgradnju Industrijsko-hemijskog parka u Prahovu. Koliku podršku očekujete od države za realizaciju ove velike investicije?

Projekat je veoma značajan i zahteva koordinaciju velikog broja institucija i angažovanje eksperata u različitim oblastima. Kako je ovo projekat koji doprinosi sveukupnom razvoju istočne Srbije, za njegovu implementaciju neophodna je podrška države, pre svega u projektovanju i realizaciji infrastrukturnih zahvata koji su u nadležnosti republičkih institucija. Vlada Srbije je formirala kompetentnu Radnu grupu, sastavljenu od predstavnika najvažnijih državnih tela iz ključnih oblasti za razvoj velikog infrastrukturnog projekta. Osnovni preduslov za brzu i efikasnu realizaciju je izgradnja neophodne infrastrukture što će omogućiti da se sa promocijom raspoloživih kapaciteta krene što pre. Većina aktuelnih i planiranih infrastrukturnih projekata doprinosi realizaciji ovog projekta, kao što su razvoj putne mreže, povezivanje sa postojećim magistralnim i regionalnim putevima, rekonstrukcija i osavremenjavanje železnice, razvoj lučke infrastrukture. Razvod gasne, vodovodne i kanalizacione mreže sa pogonima za prečišćavanje otpadnih voda, usloviće početak investicionih projekata na ovom području.

Šta znači i za Eliksir grupu učešće države u izgradnji Industrijsko -hemijskog parka?

Od velike je važnosti to što država prepoznaje izuzetni potencijal ovog velikog projekta. Eliksir grupa je spremna da bez naknade ustupi na raspolaganje Vladi Srbije i budućim investitorima zemljište za izgradnju novih proizvodnih postrojenja u Industrijsko-hemijskom parku Prahovo. Izgradnja infrastrukturnih objekata od strane državnih institucija, obavezala bi Eliksir grupu da obezbedi sve suprastrukturne kapacitete i sadržaje, povećanje pretovarnog kapaciteta Luke Prahovo na 3,5 miliona tona godišnje, izgradnju energetskog i ekološkog ostrva, postrojenja za termički tretman otpada, nove kapacitete za proizvodnju vodene pare, postrojenje za proizvodnju demineralizovane procesne vode, centar za komprimovani vazduh, skladišno logistički centar, kao i centralnu upravnu zgradu sa zajedničkim sadržajima. Ultimativni cilj je razviti kompletan portfolio uslužnih programa koje operateri razvijenih hemijskih parkova u Evropi obezbeđuju svojim klijentima.

Od kolikog značaja je ova investicija za Srbiju, Negotin i Prahovo?

Mi smo skoro jednu deceniju u Prahovu, imamo odličnu saradnju sa zajednicom, lokalnom samoupravom. Nastojimo da budemo dobar partner, doprinoseći ukupnom razvoju ovog kraja. U realizaciji Industrijsko-hemijskog parka vidimo dalju perspektivu za razvoj istoka Srbije, zadržavanje stanovništva, jer ovaj projekat donosi višestruke benefite – dolazak stranih investitora, milijardu evra godišnjih prihoda, od čega oko 90 odsto od izvoza, direktno zapošljavanje oko 2.000 radnika plus indirektno zapošljavanje, razvoj malih i srednjih preduzeća, plasman domaćih sirovina, značajan rast budžeta opštine Negotin, kao i rast BDP-a i društvenog standarda stanovništva.

Nema napretka bez ljudi, zato smo spremni da ulažemo u obrazovanje, sarađujemo sa obrazovnim institucijama, a kroz svoju HR strategiju planirali smo izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa Elixir Garden od oko 125.000 kvadratnih metara na atraktivnoj lokaciji u Negotinu, koji će između ostalog predstavljati jedan od važnih oslonaca za dalji razvoj i širenje aktivnosti Industrijsko-hemijskog parka Prahovo.

Konfiguracija terena omogućava i buduće proširenje i dalji razvoj Industrijsko-hemijskog parka čime bi svi navedeni efekti i benefiti bili udvostručeni, što bi dovelo do ekspanzije i daljeg razvoja istočne Srbije. Održiv privredni razvoj na ovaj način stvara uslove za zapošljavanje mladih, za bolji i kvalitetniji život budućih generacija u ovom delu Srbije, kao i za ekonomsko povezivanje i stabilnost regiona.

Tekst je prenet iz nedeljnika NIN.

Click