Čekajući koronu

16. March 2020.
Epidemiolozi najavljuju da će naredne dvije sedmice pokazati koliko imamo snage da se kao društvo i država suočimo sa Covid-19. Sistem je reagirao i morat će praviti nove hrabre korake.
vildana-selimbegovic-oslobodjenje
Vildana Selimbegović. Foto: Oslobođenje

Piše: Vildana Selimbegović

Utihnuo je i već poslovični bosanski humor. Brojke zaraženih koronavirusom rastu iz časa u čas, Italija, kojoj su ovi prostori nekako generacijama okrenuti, suočava se sa pošasti kojoj se ne nazire kraj, pa je sarajevska Vijećnica u bojama italijanske zastave u subotu uvečer ne samo izraz solidarnosti, već i gesta razumijevanja količine užasa sa kojim se ova šezdesetmilionska zemlja, s one strane Jadrana, pokušava nositi. Slovenija i Hrvatska danas obustavljaju nastavu u školama i na fakultetima, ista je odluka donesena u Crnoj Gori, a u Srbiji je sinoć proglašeno vanredno stanje. Bosna i Hercegovina je već reagirala, početkom prošle sedmice prvo u Republici Srpskoj, a dan kasnije i u Federaciji donesene su odluke koje bi – ako ih se pridržavamo – trebale uticati na ekspanziju širenja korone. Zapravo se poseglo za skoro svim važnim mjerama koje se u ovakvim vremenima mogu donijeti – od pojačanog nadzora na granicama, preko jasnih uputa putnicima koji se vraćaju s rizičnih prostora, do pripreme trijažnih punktova i zavođenja protokola u zdravstvenim ustanovama.

Efikasni Dodik

Da su i političari svjesni težine zadatka koji je pred cijelom Bosnom i Hercegovinom, svjedoče intenzivirani susreti entitetskih premijera sa predsjedateljem Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom i resornim ministrima. Izjava Milorada Dodika, člana državnog Predsjedništva, o postavljanju šatora duž naše granice sa susjednim zemljama (mada, što reče Mirko Šarović, “za te modele šatora još nismo čuli”), zapravo je najvažnija zbog dvije stvari koje se iz nje čitaju: vojnici Oružanih snaga BiH izaći će na granice, što je lider SNSD-a do jučer rezolutno odbijao, a i blokada državnih institucija ide ad acta s obzirom na to da niko – pa ni Dodik – nije spreman preuzeti odgovornost za najcrnji scenarij insistiranjem na dosljednosti u neradu. Ako ćemo pravo, Dodikova energija i poduzetnost u kriznim vremenima mogu dati odlučujuću snagu za prijeko potrebna rješenja.

Da ima i motiv više, saznali smo samo koji sat nakon što je najavio šatore, kada je zahvaljujući već pomenutom Šaroviću razotkrivena državna tajna: ministar sigurnosti Fahrudin Radončić nije htio mistificirati već otvorenu temu, pa je javno obznanio da je upravo on tokom prošle sedmice bio donositelj loših vijesti Miloradu Dodiku. Informirao ga je, naime, o međunarodnoj istrazi u čijem se epicentru našla zvornička kompanija Alumina, dio Birča, zbog isporuke aluminija Iranu, koji je pod sankcijama Evropske unije i SAD-a kada su u pitanju neke od strateških sirovina u koje se glinica i aluminij ubrajaju. O dogovorenom poslu koji je Alumina demantirala, ministra Radončića je izvijestila OSABiH, a on je naglasio i da je Dodikova reakcija bila ekspresna: trenutno je kontaktirao kompaniju i rekao da svaki oblik dogovaranja s Iranom mora biti obustavljen. Cinici bi kazali da je to tek potvrda da Dodik upravlja svakom porom privrednog života RS-a, a šaljivdžije bi priupitale otkud Teheran u RS-u, no kako god i ovaj slučaj pokazuje efikasnost sistema. Kad se hoće.

Cijeli svijet se bori protiv virusa

A sad se zapravo mora učiniti baš sve da se spase ljudski životi. Korona je paralizirala Evropu, koja je trenutno žarište, a zbog svoje prenaseljenosti i ubjedljivo najrizičnija. Avioni su prizemljeni, kamioni u kilometarskim kolonama stoje na granicama, Slovenija je obustavila i javni saobraćaj, u Austriji rade samo supermarketi i apoteke, a i oni ograničeno, svako se protiv korone bori restrikcijama i apelima na svijest i odgovornost ljudi. Sarajlije su pokazale da razumiju opasnost, no ključna bitka tek predstoji: epidemiolozi najavljuju da će naredne dvije sedmice pokazati koliko imamo snage da se kao društvo i država suočimo sa Covid-19. Sistem je reagirao i morat će praviti nove hrabre korake, zatvarati mjesta većih okupljanja, odgađati ako već nisu predstave u kinima i pozorištima, reducirati rad ugostiteljskih objekata, tržnih i sportskih centara, tražiti ono što su neki već uradili – poslali ljude da rade od kuće, gdje god je to moguće. A na nama je da se pridržavamo uputa i tako čuvamo živote i zdravlje, kako svoje tako i svih onih koje susrećemo. Kad korona prođe – a proći će, belgijski naučnici napreduju u istraživanjima liječenja, kineski ljekari svoja iskustva dijele sa Italijanima, američki instituti rade 24 sata – ukazat će se enormne razmjere njezinih posljedica. U ovom se času one samo slute.

Upravo zato, dragi naši čitatelji, i Oslobođenje od danas izlazi na smanjenom broju stranica. Čuvamo papir jer ne znamo kada će stići novi. Dat ćemo sve od sebe da i dalje zadržimo naše rubrike i priloge koje volite, nastojat ćemo da vas informišemo potpuno i objektivno, da s vama podijelimo i informacije i razmišljanja, svjesni da je novinarska odgovornost danas trostruko važna: na našim je plećima obaveza da svoj posao obavljamo profesionalno, da vas izvještavamo i ostanemo čuvari demokracije, ali i da sačuvamo svoje redakcije. Namjerno neću pominjati lažne vijesti i obmane, Oslobođenje se nikada nije bavilo senzacijama, već je bilo i ostalo na strani ljudi i njihovih prava, borac za istinu i onda kada ona boli: naši portali prate zbivanja u zemlji i svijetu iz sata u sat, i nastojat ćemo da uz nas budete konstantno kvalitetno obaviješteni. Novina je uvijek više od vijesti, naše teme, analize i razgovore i dalje ćemo pripremati, naši kolumnisti će ostati aktuelni, naš list će i dalje stizati do vas na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, dokle god distributeri budu radili, a subotom ćemo plasirati vikend-izdanje zbog potrebe ograničenog kretanja. I bit ćemo tu za vas i uz vas, jednako kao što vjerujemo da ćete vi ostati uz vaše i naše Oslobođenje.

Tekst je prenet sa portala Oslobođenje.

Click