Veran Matić – Apel za dijalog

30. August 2021.
Selektivna primena medijskih zakona, zloupotreba projektnog sufinansiranja i javnih nabavki kao i odsustvo uvida u novčane transakcije od oglašavanja organa javne vlasti u Registru medija jedni su od ključnih problema sa kojima se suočava ovdašnja medijska zajednica.
KULTURA DIJALOGA - CIVILNO DRUSTVO I MEDIJI
Skup pod nazivom "Kultura dijaloga - civilno društvo i mediji" u organizaciji Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog održan je u Palati Srbija u Beogradu. Foto: BETAPHOTO/MILAN OBRADOVIC

Piše: Veran Matić

Iz iskustva znam da su retke prilike kada o ovome možete javno da izlažete pred auditorijumom koji čine tri ministarke, uticajni predstavnici međunarodne zajednice i brojni predstavnici medija. Upravo to je bio slučaj sa tematskim panelom „Kultura dijaloga – civilno društvo i mediji“ održanim 24. avgusta u organizaciji Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, sa kojeg su tri glavne poruke doprle do šire javnosti.

Izjava američkog ambasadora Entonija Godfrija o uznemirujućem i opasnom „obeležavanju novinara kao stranih agenata ili medija pod kontrolom Stejt departmenta koji će Srbiju odvesti samo dalje od EU“ slikovit je opis onoga što se poslednjih dana dešava u Srbiji. Jasna poruka da su „nezavisni (slobodni) novinari patriote, a ne izdajnici jer smatraju da građani treba da budu informisani“ jasan je znak da su pređene crvene linije. Ovoga puta su se oglasili i uticajni predstavnici međunarodne zajednice koji do sada nisu bili ovako direktni, napominjući da „Amerika sa ponosom podržava nezavisno novinarstvo i slobodu udruživanja“.

Drugu bitnu poruku koja je dobila publicitet poslao je predsednik NUNS-a Željko Bodrožić koji je na skupu održanom u Palati Srbija pročitao pismo u kojem je nedolazak brojnih predstavnika nevladinog sektora argumentovao odsustvom reakcije resorne ministarke na aktuelna događanja na medijskoj i nevladinoj sceni. Brojne ovdašnje organizacije i mediji tom prilikom pozvali su ministarku Čomić, nadležnu za kreiranje okruženja za rad civilnog društva, da prepozna, osudi i spreči napade na civilno društvo i medije koje sprovodi vlast.

Treća bitna poruka sa panela „Kultura dijaloga – civilno društvo i mediji“ stigla je od Saše Mirkovića, predavača na Fakultetu za medije i komunikacije. Nekadašnji državni sekretar za medije Ministarstva kulture i informisanja argumentovano je pobrojao ključne razloge zbog kojih je Srbija za samo nekoliko godina dospela na 93. mesto globalnog indeksa medijskih sloboda Reportera bez granica. Iako je u vreme usvajanja hvaljenih medijskih zakona bila na istorijski najvišem 54. mestu, Srbija je za samo nekoliko godina dospela u društvo Mađarske, Poljske i Slovenije u kojima je primetan rapidan pad medijskih sloboda.

Tome je doprinelo i odustvo dijaloga, kao i svojevrsna društveno-politička polarizacija, čemu u značajnoj meri doprinosi „odsustvo primene pojedinih ključnih odredbi zakona“. Upravo iz tog razloga ovoj diskusiji nisu prisustvovali mnogi koji su pozvani čime su, po Mirkoviću, poslali „jasnu poruku da se mora uraditi više kako bi se premostile podele zbog kojih ne komuniciramo na zadovoljavajući način“. Srbiji je potreban dijalog u kojem pojedina strukovna udruženja „ne treba da budu tretirana kao nekadašnje društveno-političke organizacije, kao što ni kritički nastrojeni mediji ne treba da budu percipirani od strane provladnih medija i vlasti poput političkih protivnika“.

Očito je da sve više sazreva stav da u inkluzivnom, transparentnom i dugom procesu ne treba da pravimo spiskove lepih želja zbog kojih ćemo dobiti pohvale međunarodne zajednice već to treba da nam bude osnova za konkretne promene nabolje u svakodnevnoj praksi. To me rukovodi u mom angažmanu u kojem nastojim da ubedim predstavnike države i nevladinog sektora da su dijalog i aktivna participacija jedini način da zajedno premostimo probleme od kojih su mnogi nasleđeni i, po rečima Mirkovića, u međuvremenu „kreativno nadograđeni do savršenstva“.

Nadu mi uliva da je njegovo izlaganje bilo podržano od predsednika NUNS-a Željka Bodrožića, koji je uzimajući reč na Društvenom dijalogu posle Mirkovića rekao da „ne želi da se ponavlja i da potpisuje skoro sve od ovoga što je rekao Saša“. To je dokaz više da se slažemo u tome koji su ključni problemi. Uspešnom rešavanju možemo da pristupimo ako budemo gradili međusobno poverenje. Prvo između nas, a onda zajedno prema državi. Pod uslovom da to druga strana istinski želi pošto dijalog nema alternativu.

Snimak izlaganja na tematskom Društvenom dijalogu (govor Saše Mirkovića počinje od 2:02:40).

 

Click