Navodeći podatke o „cenovnom udaru“ koji je iz inostranstva, preko energetike, lupio po Srbiji, Nikolić je u znatnoj meri ruinirao i neke od iluzija o značaju koji je dosad imalo „energetsko povezivanje“ Srbije (najviše putem gasa) s Rusijom.
Domaća politika „jeftine struje“ i dotirane cene gasa u znatnoj meri su povećale dobit kineskih kompanija koje drže tri od prva četiri mesta na listi najvećih profitaša u Srbiji.
Najveći godišnji događaj Foruma za odgovorno poslovanje održava se ove godine po 13. put 9. decembra u hotelu Metropol Palace pod nazivom i sloganom "CSR & ESG FORUM - Compliance, Performance, Leadership".
Teza da će država sve preuzeti na sebe polazi od floskule da je država neka nadnaravna i svemoćna institucija koja ima neke posebne nama neznane novčane izvore i nebeske rezerve.
Problem u Srbiji nije toliko u rudarenju litijuma koliko u nepoverenju građana u vlast, kaže Olivia Lazard za Novi magazin i dodaje da će, ako Evropska unija ne bude imala pristup tim retkim sirovinama, koji su neophodni za „zelenu“ agendu, to izazvati nestabilnost.
Ono što u Srbiji nedostaje jeste spremnost da se donesu određene strateške odluke, one koje su, da tako kažem, ustavotvorne. Da se odustane od teritorijalnih ambicija, da se vodi dosledna proevropska spoljna i trgovačka politika, da se stabilizuju demokratija i vladavina prava i da se privređuje u okviru jedinstvenog evropskog tržišta. To je u Srbiji još uvek opozicioni program.
Slabašne su šanse i male nade za preko potrebnu i predugo očekivanu demokratizaciju Srbije. Bar zasad i bar u doglednoj budućnosti. Demokratija u Srbiji nije na nekoj visokoj ceni, a programi upravljeni na njenu obnovu ne obećavaju čak ni skromno odmerenu izbornu berbu.
Iako predloženi sastav nove vlade ne donosi neka naročita iznenađenja od šireg značaja niti sadrži neke nove indirektne poruke o geopolitičkom kursu Srbije, u njemu ipak ima nekoliko zanimljivih rešenja.
Kako je forinta ubrzano gubila vrednost u evrima, mađarska centralna banka bila je prinuđena da nekoliko puta poveća kamatnu stopu, sve do više od 15 posto. Na taj način se održava vrednost dugova i obveznica u forintama.
Ono što bi nas trebalo najviše da brine jeste to da se pojavljuju zabrinjavajući „stagflacioni“ znaci jer proizvodnja malaksava (mada cene rastu) iako još nije sišla u međugodišnji minus.
Grupa novinara i internet stručnjaka okupljena oko ideje o potrebi bolje ponude vesti građanima Srbije odlučila je da pokrene portal koji je pred vama. Detaljnije