Milinko Čekić i Slavko Milanović danas imaju 88 godina. S pet i šest godina dovedeni su u Jasenovac. Njihova potresna svjedočanstva o najvećem ustaškom logoru podsjećaju kakve se takve politike ne smiju ponavljati. Istodobno, iako je jedan od najjačih partizanskih antifašističkih pokreta stao na kraj ustaškom režimu, bivši predsjednik Stjepan Mesić kaže kako ne shvaća da još postoje oni koji nemaju empatije za jasenovačke žrtve nego se svrstavaju uz zločinački režim NDH. Više pogledajte u prilogu Marina Veršića.

Osamdeseta obljetnica proboja zatočenika iz ustaškog koncetracijskog logora obilježena je u utorak u Jasenovcu komemoracijom pod nazivom "80 godina, 80 sudbina". Okupio se cijeli državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina i antifašista te preživjeli zatočenici koji su odali počast žrtvama ustaškog režima. Ovog puta bez podjela i u jednoj koloni. Više pogledajte u prilogu Maše Samardžije.

Naš gost je politolog i avanturist. Bivši vaterpolist, koji se bavi ekstremnim sportovima i organizira pustolovne utrke. Ljubav prema prirodi i pustolovinama svojedobno ga je odvela na područje gdje se od sredine svibnja pa do sredine lipnja 1943. godine odvijala naša najznamenitija bitka II Svjetskog rata - Bitka na Sutjesci. Teško prohodni putevi i staze Šimuna Cimermana su odveli u prošlost, u vrijeme velike bitke. Prepješačio je sve pravce kojim su marširale partizanske jedinice i na koncu napisao fascinantnu knjigu: Bitka na Sutjesci - pakao u raju.

S ‘grko-istočnjačkog’ dijela Mirogoja polako nestaju ćirilični spomenici kao podsjetnici na nekoć moćnu zajednicu zagrebačkih pravoslavaca. U početku, bili su to makedonski Vlasi i Grci, bogati trgovci, a kasnije bankari, dobrotvori ili kulturni djelatnici poput Branka Gavelle. Tijekom 19. stoljeća najbrojniji pravoslavci u Zagrebu postaju Srbi. Groblje je zadnjih desetljeća znatno promijenilo svoj karakter i na njemu se sahranjuje sve manje pravoslavaca, a mnoga grobna mjesta počeli su koristiti neki novi zakupci. Više pogledajte u priči Saše Paparelle.

Rodna kuća Rade Končara, jednog od najpoznatijih antifašističkih boraca, danas je u ruševnom stanju. Tabla koja je obilježavala ovo mjesto je nestala, a kuća je zarasla u korov. Mještani kažu: “Zapušteno je, nitko se ne brine o tome.” Kako je došlo do toga i tko je odgovoran? Aleksandar Tešić donosi priču iz Končareva Kraja.