Svaka druga novinarka doživjela seksualno uznemiravanje: predstavljeni rezultati istraživanja o nasilju nad ženama u hrvatskim medijima.

Saša Paparella u reportažama Vide TV istražuje kako žive Srbi u raznim dijelovima Hrvatske. U priči iz Vukovara pogledajte kako izgleda svakodnevica Srbina u gradu koji najviše nosi teret rata. Teodor Tešo Rkman vodi nas kroz Vukovar - od djetinjstva u vrijeme mirne reintegracije, prvih susreta s hrvatskim vršnjacima, do današnjeg života u gradu gdje se zajednica drži čvrsto, ali se i polako mijenja. Govori o asimilaciji koja je prirodna kad je slobodna, a problem kad je potaknuta pritiscima, o ćirilici koja je s ulica nestala, ali ne iz identiteta, te o sportu koji često napravi više za pomirenje nego svi programi zajedno. Što je danas lakše, što je teže i kako je zapravo biti Srbin u Vukovaru?

U Istri postoji mjesto u koje se 1657. godine doselilo 77 Crnogoraca. Osnovali su Peroj, selo koje i danas čuva vjeru, tradiciju, običaje i ćirilično groblje. U vrijeme kada se identiteti mijenjaju, a stanovništvo sve više doseljava iz cijele regije i Europe, Peroj ostaje oaza pravoslavlja, multikulture i mirnog suživota. Tko su današnji Perojci, kako žive i što je ostalo od autohtonih obitelji - pogledajte u prilogu Ernesta Marinkovića.

Legendarni Električni orgazam proslavio je 45. rođendan velikim koncertom u zagrebačkoj Tvornici kulture. Pored svirke u dupkom punom klubu, beogradski sastav je živahan i u studiju, gdje su upravo snimili novi album koji se očekuje na proljeće iduće godine. Inače, Električni orgazam je nakon dugo vremena opet u formaciji kvarteta, o čemu je frontmen Srđan Gojković Gile više rekao u ovom prilogu.

U Brotnji kraj Gračaca život je na rubu mogućeg - selo ni nakon petnaest godina nema vodovod. Dok konji i krave piju iz lokvi, a ljudi vodu dovoze traktorima s Une, cjevovod koji je trebao opskrbiti Brotnju završio je spojen samo prema Donjem Lapcu. Radovi su stali, novac nestao, a mještani sada traže da se projekt konačno dovrši. Perina Pribilović donosi priču o apsurdu u kojem voda prolazi tik do kuća, ali ne i do ljudi koji ovdje pokušavaju ostati živjeti.

Trideset godina stanovnici pravoslavnog sela Lišana Tinjskih žive zatrpani šutom od poslijeratne obnove susjednih hrvatskih sela. “Bilo je kao da prolaziš kroz tunel”, pričaju mještani koji od građevinskog otpada nisu mogli ući u vlastite kuće. Dvorišta i okućnice očistili su sami, ali ostala su još brda šute. Umjesto pomoći, Grad Benkovac im je poslao rješenja da uklanjanje tona građevinskog otpada plate o vlastitom trošku, jer odgovorni za pretvaranje ovog sela u divlji deponij – nisu poznati.