‘Politika me stvarno ne zanima; kad čujem tu riječ, kao da sam ugazio u govno. Ne mogu se ja baviti time čime se bave Milanović i Plenković, ja se bavim puno važnijim stvarima. Je*** politiku, narod bez kulture osuđen je na propast‘
Dragan Glušica godinama se pokušava vratiti u rodnu Liku, san mu je biti svoj na svome. Imetak, koji je sa suprugom stekao cjeloživotnim radom, želi investirati u Hrvatskoj, obiteljski se baviti turizmom i ugostiteljstvom na svojoj djedovini. E, ali ne može – ne daju mu državljanstvo. Unatoč činjenici da mu otac, majka i sestra imaju hrvatsko državljanstvo, on nikako ne može ostvariti to pravo, čak ni kao iseljenik.
Autobusne stanice između sela Umljanović, kraj Drniša, i Knina duže od pola godine prepune su grafita s ušatim U, ustaškim pozdravom, nacističkim križem pa i otvorenim pozivom na ubojstvo Srba poput "Srbe na vrbe" ili "Japirčani mrze Srbe, višaju ih na vrbe"
Bila bih sretna da smo daleko od fašizma kao aktualne stvarnosti, no on više nije apstraktna daleka prijetnja, već naša svakodnevica. Ne mogu shvatiti indolenciju onih koji fašizam prepoznaju kao negativnu pojavu, kao ni entuzijazam onih koji ga zagovaraju, kaže multimedijalna umjetnica, autorica grafičke mape "Jama 2024."
Bivši načelnik beogradskog centra Resora državne bezbednosti Milan Radonjić, jedan od četvorice optuženih za ubistvo Slavka Ćuruvije koji su u februaru oslobođeni odlukom suda, tužio je Fondaciju Slavko Ćuruvija, zbog saopštenja u kome je izraženo neslaganje sa oslobađajućom presudom. I to nije jedina adresa na koju je stigla ovakva tužba.
Biti na braniku ljudskih prava u Osijeku devedesetih značilo je držati glavu u torbi. Među rijetkim glasovima razuma i ljudskosti u najtežim ratnim danima bio je i glas profesora Jaroslava Pecnika, novinara, borca za ljudska prava, kritičara osječkih gospodara rata.
Hrvoje Klasić u 17. Kontrapovijesti razgovara s Dragomirom Bondžićem, povjesničarem s Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, o projektu jugoslavenske atomske bombe.
Srpska je istorija, razumeli ste, poput života Zerine Hećo, jedan veliki rijaliti šou obeležen bezbrojnim skandalima, ali sve će da se promeni kad Skupština općine Srebrenica većinom glasova "promeni to ime u neko drugo", recimo, zašto ne, u – Atina
U svibnju 1945. nitko na svijetu nije imao nedoumica tko se tijekom rata na području od Triglava do Vardara i od Drave do Jadranskog mora borio na pravoj, a tko na krivoj strani...
Projekt Srpskog narodnog vijeća "Tišina koja je srušila spomenik" dobio je Europsku nagradu za baštinu Europa Nostra u kategoriji "Angažman građana i podizanje svijesti"
Grupa novinara i internet stručnjaka okupljena oko ideje o potrebi bolje ponude vesti građanima Srbije odlučila je da pokrene portal koji je pred vama. Detaljnije