Gost Hrvoja Klasića u 54. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Hrvoje Petrić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a razgovaraju o seljaštvu kao hrvatskom političkom pokretu i njihovom vođi Stjepanu Radiću. Kako se seljaštvo organizira u Hrvatsku seljačku pučku stranku, zašto ona iz pučke mijenja ime u republikansku, a kasnije samo u Hrvatsku seljačku stranku? Otkud geslo "Vjera u Boga i seljačka sloga" i kakav je bio odnos Stjepana Radića i njegovog brata Antuna prema kleru i sekularizmu? Na koje "guske" i na koju "maglu" je mislio Stjepan Radić u svojem čuvenom upozorenju iz 1918.? Jesu li braća Radić bila protiv udruživanja u Jugoslaviju ili su smatrali da ona treba počivati na određenom političkom modelu? Kako je došlo do njegove suradnje s vođom Srba u Hrvatskoj Svetozarom Pribićevićem i zašto je režimsko nasilje prema Hrvatskoj seljačkoj stranci eskaliralo do skupštinskog atentata u kojem je Stjepan Radić smrtno ranjen? Zašto je baš njegov sprovod bio najveći u povijesti Zagreba i Hrvatske?

Srpski redatelj Nikola Ležaić nedavno je na Zagreb Film Festivalu promovirao svoj novi film „Kako je ovdje tako zeleno“ o obitelji koja je 90-ih, u vrijeme Oluje, izbjegla iz Dalmacije.

Gošća nove epizode emisije U pravom licu književnica je i autorica romana “Sigurna kuća” Marina Vujčić, po kojem je u zagrebačkom kazalištu Gavella postavljena i istoimena predstava.

Osamdeset i jednu godinu nakon pogroma, Drežnica još pamti jutro kada su ustaše upale u zaselke dok je padao snijeg i cijele obitelji zatekle u snu. Svjedok Filip Maravić Pipo opisuje kako su “poklali cijele familije”, a popisi izgorjelih kuća i ubijene djece i danas su zastrašujuće svjedočanstvo. Počast žrtvama odali su potomci, antifašisti i predstavnici srpske zajednice. Više pogledajte u prilogu Vlatke Koren.

Svaka druga novinarka doživjela seksualno uznemiravanje: predstavljeni rezultati istraživanja o nasilju nad ženama u hrvatskim medijima.

Saša Paparella u reportažama Vide TV istražuje kako žive Srbi u raznim dijelovima Hrvatske. U priči iz Vukovara pogledajte kako izgleda svakodnevica Srbina u gradu koji najviše nosi teret rata. Teodor Tešo Rkman vodi nas kroz Vukovar - od djetinjstva u vrijeme mirne reintegracije, prvih susreta s hrvatskim vršnjacima, do današnjeg života u gradu gdje se zajednica drži čvrsto, ali se i polako mijenja. Govori o asimilaciji koja je prirodna kad je slobodna, a problem kad je potaknuta pritiscima, o ćirilici koja je s ulica nestala, ali ne iz identiteta, te o sportu koji često napravi više za pomirenje nego svi programi zajedno. Što je danas lakše, što je teže i kako je zapravo biti Srbin u Vukovaru?

U Istri postoji mjesto u koje se 1657. godine doselilo 77 Crnogoraca. Osnovali su Peroj, selo koje i danas čuva vjeru, tradiciju, običaje i ćirilično groblje. U vrijeme kada se identiteti mijenjaju, a stanovništvo sve više doseljava iz cijele regije i Europe, Peroj ostaje oaza pravoslavlja, multikulture i mirnog suživota. Tko su današnji Perojci, kako žive i što je ostalo od autohtonih obitelji - pogledajte u prilogu Ernesta Marinkovića.