Važeći zakoni u Srbiji pritiske na medije ne prepoznaju kao krivično delo. Da bi do toga došlo, potrebno je da se kroz predlog izmene krivičnog zakonodavstva prošire nadležnosti tako da uključuju i pritiske na medije, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara Veran Matić.

Savezna država Texas je već dugo jednako podijeljena oko pitanja abortusa, ali kombinacija kontrole republikanaca, konzervativnog sudstva i kulturne promjene pomogle su uspjehu pokreta protiv abortusa.

Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je kako je Srbija postala utočište za ljude koji su u Bosni i Hercegovini optuženi za ratne zločine. Sagovornici su bili Nataša Kandić, koordinatorka Koalicije za osnivanje REKOM-a, Regionalne komisije za ratne zločine, i pozorišni reditelj Dino Mustafić, aktivista te koalicije iz Bosne i Hercegovine.

Zamenik ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar) preuzeće 7. septembra dužnost zamenika pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt departmenta, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa u ambasadi SAD u Beogradu.

"Dok se migrantska kriza dešavala u punom jeku, gledao sam kako hiljade ljudi dolazi dnevno, i svi smo ih susretali, i imali osećaj da se dešava nešto zaista veliko", priča reditelj Stefan Arsenijević dan nakon što je njegov film "Strahinja Banović" ("As Far As I Can Walk") poneo čak pet priznanja na prestižnom filmskom festivalu u Karlovim Varima, u Češkoj.

Preko 80 velikih billboarda s porukom “Ne budi samo Srbin, budi e-Srbin” postavljeno je u dijelovima Hrvatske gdje pripadnici srpske manjine žive u značajnijem broju.

Zamenik ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar) preuzeće 7. septembra novu dužnost zamenika pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja State departmenta, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa u ambasadi SAD u Beogradu.

„Meni je jako važno napustiti ovaj svijet čista obraza i ja ću da ga napustim, jer moj suprug nije izazvao suzu ničije majke, ničije supruge i ničijeg djeteta i on živi i danas. Dok druga strana nosi pečat na sebi, svom imenu i svom prezimenu“, počinje svoju životnu priču Vukosava Klanco, žena koja je pokušavajući da oslobodi svog supruga 1992. godine iz zarobljeništva u Vlasenici, gradu na istoku Bosne i Hercegovine (BiH), i sama bila zarobljena.

Nikada nije pomislila da će nekoga moliti za vazduh, da je pusti da diše.