devi-puspita-amartha-yahya-HZfSCQjapXE-unsplash-1280x853.jpg
Javni servis5. November 2021.
Jana Mitrović je pre više od pet godina donela odluku da napusti firmu u kojoj je radila godinama i napravi svoju farmu u centru Beograda. Odlučila se za uzgoj mikrobilja, klica i jestivog cveća koje se gaji tokom cele godine u zatvorenom prostoru. Prvu “farmu” napravila je sa suprugom u trpezariji. Nakon što su prošli sve početničke greške i iz njih naučili, jer kako i sama kaže, udžbenika o uzgoju ovih kultura nema, posao im je krenuo.
image2.jpeg
Javni servis6. October 2021.
Jedan protest bio je dovoljan da napravi remiks od izveštaja novinarke Studija B Barbare, a deset dana karantina bili su dovoljni da napravi isto toliko pesama za album Dekameron. Kako na njegovu muziku utiču protesti, kako politika, a kako osama, frustracija ili bes, ali i da li je bavljenje politikom za umetnike, “idiote” ili za omladinu, za Novu ekonomiju govori arhitekta i muzičar Milan Stanković, poznatiji pod pseudonimom Sevdah Baby.
image4.jpg
Javni servis6. October 2021.
Pola procenta svetske populacije nema noge. Hteo sam drugačije ortopedsko pomagalo, da pokažem i sebe i osobe sa invaliditetom na drugi način, da to ne bude mejnstim pogled kao što su veštačke noge koje liče na noge. Mi smo napravili kaver skin koji korisnik može brzo da promeni i ponudili ga svetskom tržištu.
image1.jpg
Javni servis5. October 2021.
Srpska prestonica, odavno slušamo, zaslužila je Muzej koji će u punom svetlu prikazati život na ovom prostoru kroz vekove. Novi dom kolekcija koje su iznuđeno bile loše smeštene biće zgrada u Resavskoj. Za adaptaciju ovog vojnog objekta, gradski menadžer najavljuje izdvajanje dvadeset pet miliona evra. O Muzeju grada Beograda i urbanističkom licu grada razgovaramo sa Bojanom Kovačevićem, bivšim direktorom Muzeja i predsednikom Akademije arhitekture Srbije.
andrey-metelev-qpAOxji4dAo-unsplash-1280x853.jpg
Javni servis5. October 2021.
Dramatične promene u energetskom sektoru zahtevaju da država utvrdi jasnu strategiju i da odredi pravac razvoja u narednim godinama. Do kraja 2050. godine EU treba da eliminiše emisiju uglјovodonika, što će zahtevati ogromne investicije – praktično neku vrstu industrijske revolucije.