U 45. epizodi Kontrapovijesti Hrvoje Klasić razgovara s Maksimom Kamenjeckim, profesorom s Instituta za međunarodne odnose Sveučilišta u Kijevu, o nastanku dviju najmoćnijih obavještajnih službi 20. stoljeća - američke CIA-e i sovjetskog KGB-a. Kroz razgovor otkrivaju političke okolnosti i organizacijske modele najpoznatijih špijunskih organizacija 20. stoljeća, ali i kako su te službe oblikovale hladnoratovski svijet. Budući da Kamenjecki živi u Kijevu, dotaknuli su se i osobne povijesti Vladimira Putina, njegova uspona iz redova KGB-a do vrha vlasti – od Istočne Njemačke, preko Lenjingrada do Moskve.

„U ime svih naroda: Koncentracijski logor Jasenovac na javnom pretresu“ je naziv izložbe koja je upravo u tijeku u SKC-u Zagreb. Izložba posjetitelje izravno uvodi u sudski proces protiv 55 pripadnika ustaškog i četničkog pokreta, s naglaskom na šestoricu zločinaca optuženih pretežno za umorstva nevinih u Jasenovcu, uključujući djecu i maloljetnike. Proces je započeo 12. lipnja 1948. u tadašnjem Zagrebačkom velesajmu (današnjem Studentskom centru). Putem dramatičnih svjedočanstava preživjelih logoraša i logorašica, tekstova, filma i fotografija, izložba podsjeća posjetitelje na nedvojbeno zločinačko ustrojstvo režima NDH, kao i na nužnost suprotstavljanja fašizmu današnjice. Svjedočenja kojima nije moguće pristupiti ravnodušno na izložbi se mogu vidjeti i čuti do 6. kolovoza.

Gošća Hrvoja Klasića u 44. epizodi Kontrapovijesti je politologinja i povjesničarka sa Sveučilišta u Utrechtu Iva Vukušić, autorica knjige "Srpske paravojske i raspad Jugoslavije", a razgovaraju o tome kakva je uloga paravojnih formacija u ratovima 1990-ih na području bivše Jugoslavije. Jesu li pripadnici paravojski teroristi? Tko i s kojim ciljem osniva prve paravojne formacije? Koliko je paravojnih jedinica i njihovih boraca evidentirano u tim ratovima. Koje su bile najpoznatije srpske paravojne formacije? Na koji su način bile povezane s državom i sigurnosnim službama? Jesu li pripadnici paravojnih formacija najviše sudjelovali u zločinima? Koje su bile hrvatske i bošnjačke paravojne formacije i kakva je situacija bila na Kosovu?

Prošlo je 34 godine od ubojstva Josipa Reihl-Kira, čovjeka koji se zalagao za mir. Načelnik osječke policije ubijen je kada se vraćao na pregovore sa Srbima u Tenji. Osim Reihl-Kira, ubijeni su i potpredsjednik osječkog gradskog vijeća Goran Zobundžija te vijećnik Milan Knežević, a preživio je jedino predsjednik Mjesne zajednice Tenje, Mirko Tubić, koji je teško ranjen. U njih je pucao pripadnik pričuvnog sastava hrvatske policije, Antun Gudelj. Na godišnjicu ubojstva predstavnici Srpskog narodnog vijeća, Documente i Centra za nenasilje i mir položili su cvijeće za poginule u ovom zločinu. I danas ostaje pitanje tko je naredio njegovo ubojstvo. Više pogledajte u priči Maše Samardžije.