Veran Matić za RTS: Ubistvo novinara kao najjeftiniji oblik cenzure

Izvor: ANEM
Gostujući u Jutarnjem programu Radio Beograda, Matić, koji je i sam godinama pod policijskom zaštitom, upozorio je da su novinari prinuđeni da napuštaju zemlju upravo zbog nekažnjivosti napada na njih. Nekada je procenat nekažnjenih krivičnih dela za ugrožavanje novinara bio 75 odsto, danas iznosi čak 86 odsto.
Prema podacima Vrhovnog javnog tužilaštva, od 2016. do kraja septembra 2026. godine formirano je 846 predmeta u vezi sa krivičnim delima izvršenim prema novinarima. Međutim i uprkos velikom broju prijavljenih slučajeva, broj osuđujućih presuda ostaje mali.
Povod za Matićevo gostovanje bila je inicijativa novinarskih udruženja i medijskih asocijacija, članica Stalne radne grupe za bezbednost novinara (SRG), kojom se traži od tužilaštva i policije da preispitaju pojedine nerešene slučajeve ubistava, napada i pretnji prema novinarima u Srbiji, a koja je pokrenuta na Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima.
„Neko je rekao iz medijske zajednice da ispada da je ubistvo novinara najjeftiniji oblik cenzure. Visok stepen nekažnjivosti govori tome u prilog. U našoj zemlji imamo tri nerazrešena slučaja ubistava novinara. U slučaju Slavka Ćuruvije imali smo dve prvostepene presude, kojima su četvorica optuženih osuđena na ukupno 100 godina zatvora. Međutim, Apelacioni sud ih je oslobodio, a Vrhovni sud je utvrdio da je Apelaciono veće prekršilo zakon u korist optuženih. Ostaje nam da nastavimo da radimo na rasvetljavanju svih okolnosti ovog ubistva, kao i slučajeva Dade Vujasinović i Milana Pantića. Imamo i drastičan slučaj pokušaja atentata na novinara Dejana Anastasijevića i njegovu porodicu. Dve bombe ostavljene su na prozoru njihove spavaće sobe. Srećom, nije bilo žrtava, ali ni taj slučaj nije razrešen“, rekao je Matić.
Predsednik UO ANEM u intervjuu za Radio-televiziju Srbije posebno je govorio o pogoršanju bezbednosti novinara od početka studentskih protesta, odnosno pada nadstrešnice u Novom Sadu. U tom periodu prijavljeno je gotovo 300 slučajeva pretnji i napada na novinare, uključujući i napade policije, od kojih je razrešeno manje od pet odsto.
„Imamo drastičan rast nekažnjivosti u poslednje dve godine, što je dovelo do toga da novinari napuštaju zemlju jer se ne osećaju bezbedno. To je jedan od razloga za naš apel. Zahtevamo da se povuče optužnica protiv Aleksandra Radića, koji je sada van zemlje, kako bi mogao da se vrati. Ljubomir Stefanović je takođe morao da napusti zemlju, ali se prošle nedelje nakon dogovora sa tužilaštvom da neće biti priveden, vratio u Srbiju. Imamo i novinara Dinka Gruhonjića, koji je možda najviše napadan, čak i na ulici, u kafani, a gotovo nijedan od tih slučajeva nije razrešen. I on je morao da se skloni. Dok ne počne ozbiljnije kažnjavanje odgovornih, novinari se ne mogu osećati sigurno. I ja sam pod nekom policijskom zaštitom jer je policija procenila da mi je bezbednost ugrožena u dužem vremenskom periodu. Naša slika bezbednosti novinara je dosta loša“, kaže Matić.
Napadi na Brankicu Stanković moraju da prestanu
Matić je posebno ukazao na ugroženost novinarki koje su pored pretnji i napada, izložene i rodno zasnovanom nasilju, ocenjujući da su takvi napadi naročito ozbiljni, a uvrede kojima su izložene često teže čak i od pretnji smrću.
„Ovih dana svedočimo veoma ostrašćenim napadima na Brankicu Stanković, kojoj huligani još od 2009. godine pevaju preteće pesme sa fudbalskih stadiona, a izložena je i uvredama, pretnjama i targetiranju na društvenim mrežama. Takvi napadi moraju da prestanu, a mi ćemo se kao medijska zajednica truditi da ih kontinuirano osuđujemo i zaustavimo napade“, rekao je Matić.
Laka meta lokalnih moćnika
U poslednjih deset godina formirano je 846 predmeta koji se odnose na krivična dela izvršena na štetu novinara, dok je 178 slučajeva ostalo nerešeno. Na lokalnom nivou novinari i mediji često su usamljeni i nemaju razvijene mehanizme solidarnosti i zaštite, jer je broj medija mali.
„Medijska zajednica je u ovom periodu oslabila. Smanjen je broj novinara, a štedi se na svim mogućim nivoima. Nezavisni mediji, naročito na lokalnom nivou, nisu dobijali uopšte sredstva iz projektnog sufinansiranja. Ta sredstva su odlazila tabloidima, uz kršenje zakona. Tako oslabljeni novinari laka su meta pritisaka lokalnih moćnika i kompanija, a prete im se i SLAPP tužbama, a jedna presuda može da zatvori redakciju“, upozorio je Matić.
Matić je upozorio i na drugi talas pritisaka, usmeren na medije u okviru United Media grupe, koji je posledica njihove prodaje portugalskom vlasniku. Zbog povezanosti vlasnika sa Viktorom Orbanom i drugim evropskim autokratskim liderima, kao i njegove podrške desničarskim partijama, ističe da postoji ozbiljna opasnost od kontinuiranih pritisaka na promenu uređivačke politike.
„Veoma smo zabrinuti za sudbinu portala Nova.rs jer se ne pojavljuje u razvojnim planovima novih vlasnika, pa bi 60 naših koleginica i kolega moglo da ostane bez posla. U opasnosti je i nedeljnik Radar, jedan od najboljih u regionu, poznat po istraživačkom novinarstvu. To je novi oblik ugrožavanja novinarki i novinara, gde vlasnici žele da ugase uspešne medije iz političkih razloga, a ne zbog novinarstva. I to u trenutku kada im rastu tiraži, posećenost sajtova, a samim tim i prihodi“, upozorio je Matić.
Prisluškivanje i nadzor – svakodnevni život novinara
Matić ističe da su istraživački novinari trenutno najugroženiji, navodeći da je najmanje deset novinarki i novinara koji se kontinuirano bave istraživanjem ozbiljnih i osetljivih tema životno ugroženo. Zbog prirode svog posla moraju da posvećuju posebnu pažnju sopstvenoj bezbednosti, a nedavno je otkriveno i da su pojedini među kojima je Radar bili prisluškivani.
„Mislim da smo svi koji se bavimo ovim poslom prisluškivani. Smatram da su zloupotrebe BIA i drugih bezbednosnih službi, poput VBA i VOA, dostigle neverovatne razmere i da predstavljaju očito kršenje Ustava i zakona. S druge strane, nekako smo se navikli na to da smo pod nadzorom i da nas prisluškuju, pa sami vodimo računa o tome. Ali navikavanje na život u zemlji potpunog nadzora zaista je zastrašujuće. To mora iz temelja da se menja, uključujući i institucije poput BIA. Često se govori da bi BIA trebalo da bude rasformirana i ponovo izgrađena. Ne znam da li će se promene odvijati na taj ili neki drugi način, ali one moraju biti temeljne. Ako želimo demokratsko društvo, moramo imati i demokratske institucije. Plašim se da institucije koje danas imamo nikada nisu prošle kroz ozbiljnu transformaciju, čak ni posle promena 5. oktobra. Promenjen je samo njihov vrh, ali ne i struktura i duh tih organizacija, koji je ostao iz komunističkog perioda, dodatno oblikovan nacionalističkom politikom tokom vladavine Slobodana Miloševića, kada su pripadnici tih službi učestvovali i u zločinima u različitim delovima zemlje“, ocenio je Matić.
Matić je ocenio da je jedan od ključnih problema u rasvetljavanju ubistava novinara nedostatak političke volje, koja je postojala u vreme osnivanja Komisije za istraživanje ubistava novinara i tokom prve dve godine njenog rada, kada je podignuta optužnica za ubistvo Slavka Ćuruvije. Međutim, politička volja je ubrzo izostala, a institucije su počele da opstruiraju rad Komisije i ostvarene rezultate.
„Pored političke volje, potrebni su snažno i nezavisno tužilaštvo i sudstvo, kao i veoma efikasna policija. U poslednje dve godine, tokom kojih je drastično opao broj rešenih slučajeva, uočili smo da policija u velikom broju slučajeva ne odgovara na zahteve tužilaštva za prikupljanje obaveštenja. Dakle, policija je u poslednje dve godine opstruirala rešavanje najvećeg broja tih slučajeva, a upravo je njen rad polazna tačka za njihovo rasvetljavanje“, rekao je Matić.
Matić je ocenio i da postoji podela unutar tužilaštva, tvrdeći da je deo tužilaca blizak bivšoj vlasti i da postupa u interesu njihove stranke i bivšeg predsednika čime je direktno opstruisano rešavanje najtežih slučajeva napada na novinare.
Matić navodi da je u okviru SRG 2018. godine sprovedena analiza Krivičnog zakonika i izdvojene odredbe koje se mogu primenjivati u slučajevima napada i pretnji novinarima i da je potrebno ponoviti analizu, s obzirom na to da su se razvojem tehnologije pojavili i proširili novi oblici ugrožavanja bezbednosti novinara.
„U toj oblasti svakako postoji prostor za izmene određenih odredaba. Kada je reč o kaznenoj politici, imamo paradoksalnu situaciju da se za pretnje može izreći kazna zatvora, dok se lakša telesna povreda goni po privatnoj tužbi, a ne po službenoj dužnosti. Ima mnogo prostora za unapređenje Krivičnog zakonika na osnovu desetogodišnjeg iskustva SRG i evidentiranju ovih slučajeva. Verovatno bi trebalo uskladiti i druge zakone sa Krivičnim zakonikom kada je reč o bezbednosti novinara. Imamo i veliki broj onih koji ponavljaju pretnje, a koje prepoznajemo po njihovom sadržaju, stilu i adresama sa kojih dolaze. Međutim, tužilaštvo i policija ne postupaju dovoljno efikasno“, ocenio je Matić.
Vučić i Brnabić predvodili kampanju napada na novinare
Matić je naveo da je za poboljšanje bezbednosti novinara neophodna promena političkog odnosa prema medijima i da je najveći broj slučajeva targetiranja novinarki i novinara dolazio sa vrha države, uključujući bivšeg predsednika, predsednicu Narodne skupštine Anu Brnabić i vodeće predstavnike Srpske napredne stranke (SNS).
“Time se stvaraju motivi za pretnje na društvenim mrežama, jer njihovi poklonici i botovi takve poruke razumeju kao nalog da nastave da targetiraju, vređaju i uznemiravaju novinare zastrašujućim pretnjama. Takođe, mora se obuzdati tabloidno novinarstvo koje ugrožava bezbednost i živote ljudi. Informer je jedan od takvih medija. Imali smo dva slučaja u kojima se pominje da su počinioci izvršili dela neposredno nakon što su gledali ili čitali Informer. To je spoj autokratske i nedemokratske politike i tabloidnih medija koji predstavljaju njenu produženu ruku”, kaže Matić.
Matić je istakao značaj transformacije javnih servisa kako bi u potpunosti bili u službi građana i zaštite javnog interesa. Naglasio je potrebu za njihovim profesionalnim jačanjem, kako građani ne bi morali da traže alternativne načine informisanja.
,,Javni servisi imaju veliku ulogu i odgovornost u društvenim promenama, posebno u obrazovanju građana i njihovom pravovremenom i detaljnom informisanju. Transformacija društva biće težak posao, a javni servisi mogu značajno doprineti postavljanju temelja modernog, evropskog i demokratskog društva“, ocenio je Matić u intervjuu za Prvi program Radio Beograda.
Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM)


