Savjet je doveo Novosti u nejednak položaj u odnosu na druge manjinske medije (FOTO/VIDEO)

Autorka: Paulina Arbutina, Izvor: Novosti

Gdje prestaju medijske slobode, a počinje politički diktat? Na to pitanje pokušalo se odgovoriti na okruglom stolu u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva (HND), posvećenom sve užem prostoru za manjinsko novinarstvo u Hrvatskoj, održanom danas u Novinarskom domu u Zagrebu.

Dok međunarodne institucije u svojim izvještajima sve glasnije pale alarm zbog erozije demokratskih standarda i vladavine prava, domaća stvarnost postaje poligon za opasne presedane i administrativno discipliniranje nepodobnih glasova.

U središtu ovog udara našao se tjednik Novosti, koji je postao ne samo prvorazredno medijsko nego i političko pitanje ili, preciznije, valuta za koalicijsku trgovinu. U trenutku kada država nominalno povećava proračunska izdvajanja za manjinske zajednice, Novosti su jedini manjinski medij koji je dvije godine zaredom kažnjen u vidu drastičnog rezanja sredstava (u 2025. su dobile 35 posto sredstava manje nego za 2024., a za ovu godinu 40 posto manje od traženog iznosa).

Iako je skup zamišljen kao prilika za dijalog, na njemu je izostala ključna osoba – predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga, koji je otkazao svoj dolazak u zadnji trenutak. Njegov nedolazak nije bio samo protokolarni propust, nego izravan bijeg od odgovora i odbijanje dijaloga s redakcijom koja je od prvog čovjeka Savjeta očekivala zaštitu, a dobila administrativnu sankciju.

Taj muk glasnije je od bilo kojeg govora oslikao trenutnu poziciju moći – onu koja ne nudi argumente, već provodi odluke donesene u zavjetrini političkih dogovora. Na skup je bio pozvan, a nije došao, ni predsjednik saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Josip Borić (HDZ). U gotovo jednoglasnom tonu, sudionici rasprave upozorili su na zabrinjavajući proces puzajuće autokracije i “političku trgovinu najniže razine” koja se prelama preko leđa manjinskih zajednica i neovisnih institucija.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko ocijenio je da napad na tjednik Novosti nije tek pitanje jedne manjine, već izravan udar na slobodu medija i kritičko novinarstvo u Hrvatskoj.

Upozorio je da svjedočimo tome da se demokratski standardi, zajamčeni Ustavom i zakonima, sustavno snižavaju i nestaju pred očima javnosti. Posebno je kritizirao situaciju s financiranjem manjinskog tjednika, koju je nazvao političkom trgovinom najniže razine, upozorivši kako su neovisni mediji ključan preduvjet za funkcioniranje demokracije.

Govoreći o radu Savjeta za nacionalne manjine, njegov potpredsjednik Milan Vukelić rekao je da su manjine integralni dio ove zajednice i da je važno dobiti potporu Savjeta.

– Nažalost, dobili smo ljude koji nemaju nikakve veze s manjinama, ali utječu i provode neke vrlo loše i destruktivne odluke – dodao je Vukelić.

Zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov razotkrila je mehanizam kojim se, prema njezinu mišljenju, pokušava nametnuti tutorstvo nad manjinskim zajednicama. Istaknula je paradoks u kojem se sredstva smanjuju isključivo mediju sa srpskim predznakom, dok ukupni proračun Savjeta raste. Jeckov je posebno kritizirala pokušaje da se pojam kulturne autonomije svede isključivo na folklor i amaterizam.

– Mi ne smijemo pristati na to da nam se prostor djelovanja suzi isključivo na folklor i opanke. Imamo pravo i trebamo govoriti o svim temama jer smo dio ovog društva. Ako netko smatra da nismo ravnopravni građani, neka nas o tome jasno obavijesti – poručila je Jeckov.

Naglasila je kako pripadnici nacionalnih manjina nisu tek gosti u društvu, već ravnopravni građani koji imaju pravo i obvezu kritički analizirati svaku društvenu i političku pojavu. Postavila je i retoričko pitanje jesu li stvarni motivi napada na tjednik Novosti identitet izdavača ili činjenica da se list bavi temama kojima se u Hrvatskoj bavi sve manje medija.

– Imamo ustavno pravo i obvezu doprinositi javnoj raspravi, a ne samo pisati o narodnim običajima. Ne postoji zakon koji propisuje o čemu manjinski mediji smiju ili ne smiju pisati – zaključila je Jeckov.

Glavna urednica Novosti Andrea Radak iznijela je oštru ocjenu ustvrdivši kako je odluka Savjeta za nacionalne manjine o smanjenju sredstava donesena mimo njegovih važećih Kriterija za financiranje programa i stoga je “potpuno neobranjiva”. Prema njezinim riječima, radi se o svjesnom kažnjavanju lista argumentima Domovinskog pokreta, čime su izravno prekršeni Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o medijima i Europski akt o slobodi medija. Novosti se napada iz dva razloga, zato što su medij srpske nacionalne manjine, što napadači ni ne kriju, i zato što su kritički medij.

– Prema važećim zakonima, država ni u kojem slučaju ne smije dodjelu novčanih sredstava uvjetovati određenim sadržajem medija. Također, isključivo organizacije i udruge nacionalnih manjina imaju pravo odlučivati o tome kakvi će njihovi mediji biti i nitko im se u to nema pravo miješati. A svođenje kulturne autonomije na pisanje o folkloru je nedopustivo reduciranje prava pripadnika nacionalnih manjina – naglasila je Radak i podsjetila da Novosti danas pružaju utočište vrhunskim autorima koji u drugim medijima nisu mogli slobodno pisati.

– Mi nadomještamo ono što nedostaje u medijskom polju i to je jedan od razloga zašto smo se našli pod sustavnim političkim udarom – poručila je Radak, razotkrivajući precizan mehanizam administrativnog pritiska kojim se pokušava suzbiti kritičko novinarstvo.

Objasnila je i što podrazumijeva koncept kulturne autonomije manjina i da se on ne svodi na pisanje o kulturi, kako to navodi predsjednik Savjeta. Osim toga, pripadnicima srpske manjine sve se više osporavaju i kulturni programi, pa su tako Dani srpske kulture, manifestacija koji je lani bila pod udarom maskiranih grupa nasilnika, ove godine od Savjeta dobila upola manje sredstava.

Da se pritisak na najjače manjinske glasove izravno prelijeva i na najranjivije skupine, potvrdio je Matej Čolig, novinar i aktivist koji je predstavljao romsku zajednicu i njihov medij “Phralipen”.

Ustvrdio je kako medij srpske zajednice pomaže romskoj medijskoj sceni, te je iznio potresnu dijagnozu položaja romske manjine o kojoj se izvještava gotovo isključivo kroz skandale, dok njihov kulturni doprinos ostaje nevidljiv. Upozorio je i na realnost u kojoj romske organizacije više nemaju kapaciteta za prijavu projekata zbog komplicirane administracije.

– U zadnjih 80 godina na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu gotovo nijedan Rom nije završio studij novinarstva. Mi smo više aktivisti jer se borimo za goli opstanak i pravo na riječ. Ako se uruše jači manjinski mediji koji otvaraju prostor drugima, glas najmarginaliziranijih bit će potpuno izbrisan – upozorio je Čolig.

Zastupnica Mirela Ahmetović (SDP) ocijenila je kako je u posljednjem mandatu vladajuće većine politički pritisak na medije dosegao vrhunac u proteklom desetljeću. Prema njezinu mišljenju, situacija s Novostima predstavlja izravno izvršenje predizbornih obećanja ekstremne desnice.

– Za mene ovo nije ništa novo. To je već viđen obrazac aktera o kojima govorimo. Pitanje je do kada će HDZ tolerirati takvo ponašanje svog ključnog partnera. Ne možemo se pretvarati da smo civilizirani Europejci, a istovremeno šutjeti i dopuštati ovakve poruke. Bilo tko koga se može povezati sa srpskom nacionalnom manjinom danas se nalazi pod izravnim političkim udarom dijela vladajućih – upozorila je Ahmetović, zaključivši da skrivanje iza političkih pregovora dok se trguje slobodom medija šalje poruku suprotnu deklariranim vrijednostima države.

Zastupnica Urša Raukar Gamulin (Možemo!) ustvrdila je kako Hrvatska više ne pokazuje samo približavanje, već i temeljna obilježja autokracije.

– U Saboru smo već čuli od zastupnika Zurovca kako se u pregovorima uvijek pojavi neki “papir” koji nedostaje za dogovor. U trgovini s HDZ-om taj papir je dobio Domovinski pokret, a on podrazumijeva smanjenje sredstava za Novosti. To je čista politička trgovina gdje su zakoni i Ustav postali roba za potkusurivanje – rekla je Raukar Gamulin. Upozorila je i na sustavnu kontrolu nad HRT-om gdje se onemogućava čak i rasprava o kandidatima.

– Cilj je osigurati potpunu kontrolu nad informativnim prostorom prije izbora. Govor mržnje iz sabornice izravno se prelijeva u prijetnje novinarima, stvarajući atmosferu nesigurnosti za kritičko novinarstvo – dodala je.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter iznijela je uznemirujuću analizu stanja kroz strategiju “kap po kap” – proces puzajućeg urušavanja u kojem se temelji vladavine prava narušavaju postepeno.

– Situacija u kojoj se unaprijed najavljuje ignoriranje izvješća neovisnih institucija u Saboru je alarmantna. Mi nismo ovdje da bismo bili dekoracija, već nužni korektiv vlasti – upozorila je pravobraniteljica.

Posebno se osvrnula na ispitni postupak u vezi rada Savjeta za nacionalne manjine, istaknuvši kako je Savjet priznao da je provodio nadzor nad uređivačkom politikom isključivo tjednika Novosti pod pritiskom “javnog pogovora”.

Nakon provedenog postupka zaključeno je da je Savjet doveo Novosti u nejednak položaj u odnosu na duge manjinske medije s ciljem da izvrši pritisak na uređivačku politiku i na kritičko novinarstvo.

Natječajno oštećenje Novosti potrebno je sagledati i u kontekstu povrede slobode izražavanja, osobito povrede slobode medija, čija je svrha u demokratskim društvima i kritičko izražavanje o aktualnim problemima, naglasila je pučka pravobraniteljica.

Sudionici okruglog stola, koji je moderirao novinar Domagoj Novokmet, bili su i novinar i urednik u La Voce del popolo i predsjednik Ogranka HND-a u Editu Krsto Babić, kao i ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture Nives Zvonarić.

Tekst je prenet sa potala Novosti.