Život za mir – roman o heroju Josipu Rajhl Kiru
Piše: Veran Matić
25. jula bi Josip Rajhl Kir napunio 66 godina da nije ubijen kako bi se uklonila prepreka koja je u tom trenutku stajala između otvorenog ratnog sukoba.
Kir je često zaboravljan heroj, upravo onako kako su se menjale dnevne politike u Hrvatskoj. Baš kao što je i relativizovan zločin ubice.
Josip Rajhl Kir je jedan od simbola koji bi morali da povezuju Hrvatsku i Srbiju koje žele iskreno suočavanje sa sopstvenom prošlošću. Jedan od retkih pozitivnih primera oko kojeg bi trebalo da se grade novi mostovi suživota i pomirenja. Zbog toga je važan svaki dokument i svako tematiziranje životnih vrednosti zbog kojih je ubijen čovek mira, koji je položio svoj život za taj mir.
Gdje je nestao Kir
Roman Elvisa Bošnjaka u izdanju Hena com iz Zagreba
Ovaj je roman inspiriran stvarnim događajima
„Noć prije događaja Josip Kir, načelnik Osječko-baranjske policijske uprave, ležao je na kauču i osjećao kako ga snažno privlači besmrtnost. Bio je potpuno svjestan da put do besmrtnosti vodi preko smrti.”
„Što se mene tiču ti pregovori? Pregovaraju Hrvati i Srbi. Ja sam Nijemac. Majka mi je Hrvatica, ali otac mi je bio Nijemac. Zvali su ga Švabo. Kao dete partizana, morao je biti Švabo“.
„Dok sam ja živ, rata između Hrvata i Srba u Slavoniji neće biti – to je rekao za televiziju.
Hoće li me ta rečenica pokopati? Ako rata ipak bude, onda ja ne mogu biti živ. Kako bi me ljudi gledali u tom Zagrebu.”
U recenziji ovog romana, Kruno Lokotar piše:
„Roman Elvisa Bošnjaka Gdje je nestao Kir sastoji se od dvije pripovedne linije, koje naizmjence prate žrtvu i ubojicu. Pripovjedanje o žrtvi, Josipu Kiru, ide prema trenutku ubojstva, opisuje njegove zadnje dane i sate, dok ubojicu Maka Šutala pratimo od čina ubojstva, kroz faze bijega. Čitamo roman usisani u dva tunela koja se u jednom trenu kobno sastaju, e da bi se … opet sastali?
Portretirajući i kontrastirajući dva potpuno drugačija lika, njihove misije i logike, i skicirajući likove iz njihova neposredna okoliša, autor pripovjeda o vremenu početka rata u Slavoniji, i potiče da se svatko zapita što se zapravo dogodilo, jer značenja izmiču, sve do danas, premda je nesumnjivo da je ubojstvo iz zasjede, pogotovo policijskog načelnika na zadatku, dobro organizirani zločin.
Fikcionalizirajući, Elvis Bošnjak vodi nas kroz tunele na čijim se krajevima nazire svijetlo, istina, ona plemenitog kova, na koju se ne hvata hrđa. A istinu je teško ubiti, kao Kira.”