Za vlasti u Hrvatskoj i Srbiji žrtve postoje samo kao ukras šovinističkih politika

6. August 2025.
Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj i Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji smatraju da su vlasti Hrvatske i Srbije iskoristile obeležavanja 30. godišnjice od operacije Oluja kako bi, svaka na svoj način, demonstrirale šovinizam i potpuno odustajanje od odgovornosti prema žrtvama. U takvom tonu obeležavanja, u izjavama zvaničnika Hrvatske nema ni reči o egzodusu i ubistvima srpskih civila, te kasnijem onemogućavanju njihovog povratka, kao što ni u izjavama predstavnika vlasti Srbije nema spomena o odgovornosti za udruženi zločinački poduhvat koji je rezultirao izgradnjom takozvane RSK, kao ni o torturi i prisilnoj mobilizaciji srpskih izbeglica iz Hrvatske.
yihr-logo-naslovna-1.png

Izvor: YIHR

U Srbiji je godišnjica “Oluje” obeležena 3. avgusta u Sremskim Karlovcima, centralnom državnom komemoracijom pod nazivom “Oluja je pogrom – Pamtimo zauvek”, koju su zajedno organizovale Srbija i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska. Ova komemoracija je poslužila zvaničnicima iz Beograda i Banjaluke, Vučiću i Dodiku, da se otvoreno rugaju principu vladavine prava zbog pravosnažne presude predsedniku Republike Srpske. Dodik je 1. avgusta ove godine pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog delovanja zbog potpisivanja ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit ranije poništio.

Iako se predsednik Vučić tokom svog govora izvinio izbeglicama jer su kolone izbeglih preusmeravane van prilaza velikim gradovima u Srbiji, on nije osudio etnički inženjering Miloševićevog režima odnosno slanje krajiških Srba na Kosovo, kao ni torturu i prisilnu mobilizaciju kojima su proterani ljudi bili izloženi tokom leta 1995. godine od strane MUP-a Srbije i paravojnih jedinica. Vučić i Dodik su kao dokaz kontinuiteta međunarodne zavere protiv Srbije i Republike Srpske afirmativno govorili o žrtovanju osuđenih ratnih zločinaca: Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Biljane Plavšić.

Proslavu 30. godišnjice operacije “Oluja” u Kninu obeležili su govori premijera Plenkovića i predsednika Sabora Jandrokovića u kojima su hvalili politiku Franje Tuđmana, dok je nakon govora zvaničnika puštana pesma Marka Perkovića Thompsona. Predsednik Vlade Hrvatske je pozitivno govorio o pripadnicima srpskog naroda u Hrvatskoj koji su bili deo branitelja ali nijednom rečju nije naveo mesto stradanja srpskih civila koja je posetio pre pet godina kao što je selo Varivode. Plenković je u svom govoru naveo da je Hrvatska “omogućila i povratak hrvatskih Srba koji su to želeli” referišući se na jedan od govora Franje Tuđmana što je izraz cinizma posebno imajući u vidu nalaz Međunarodnog suda pravde iz 2015. godine da su najviši hrvatski zvaničnici operaciju Oluja planirali – među kojima je bio i Tuđman – smatrajući masovni egzodus srpskog stanovništva poželjnim. Predsednik Sabora, Jandroković je rekao da ga  se “dojmilo mnoštvo mladih na vojnom mimohodu u Zagrebu i na koncertima Marka Perkovića Thompsona” koji “poštuju našu vjeru i crkvu, našu tradiciju i identitet” i naveo je da su mladi preuzeli doktrinu Franje Tuđmana. Nakon takvih izjava najviših zvaničnika Hrvatske, ne čudi to što još uvek nema osude i procesuiranja osoba koje su pred koncert Perkovića u Sinju 4. avgusta, kao što je to bio slučaj u Zagrebu, veličali ustaške zločince Juru Francetića i Maksa Luburića.

Signal da su vlasti u obe zemlje krenule u pravcu izgradnje mira biće kada vidimo da je u Kninu podignut spomenik srpskim civilima, građankama i građanima Republike Hrvatske koji su stradali tokom i nakon operacije Oluja, kao i kada u Beogradu ulica ratnog huškača Brane Crnčevića dobije novo ime po žrtvi ratnog zločina na Ovčari počinjenog nad hrvatskim civilima i zarobljenicima – Ružici Markobašić. Decembra 2022. godine, Inicijativa u Srbiji je Komisiji za nazive ulica i trgova grada Beograda uputila zahtev za ovakvo preimenovanje ali do danas nismo dobili odgovor.

Podsjećamo, prije točno 15 godina, Inicijativa u Hrvatskoj je postavila ploču isprike civilnim žrtvama “Oluje”. Ovim putem, na 30. godišnjicu, otvoreno pozivamo Grad Knin na dijalog o službenom postavljanju ovakvog prigodnog spomena civilnim žrtvama. To je naša odgovornost prema sugrađankama i sugrađanima čija prava ne samo da nismo zaštitili, nego su u naše ime prekršena. Skidanje tog tereta zločina i odgovornosti je dug kojeg sve razine vlasti u Republici Hrvatskoj imaju, ne samo prema žrtvama zločina, nego i prema onim zapovijednicima i vojnicima koji nisu kršili međunarodno pravo, kao i prema generacijama mladih i nadolazećim generacijama.

Click