Hommage Hugu Kleinu

2. August 2022.
U Vukovaru je proteklog vikenda prikazano 40-ak kratkih filmova na prvom Klein festivalu kratkog filma, a nastupili su M.O.R.T. iz Sinja, beogradski Repetitor i novosadski Atheist Rap.
large_Klein
Zlatnog "Huga" dobio je animirani film "Loop". Foto: SDF)

Piše: Dragana Bošnjak

Proglašenjem dobitnika nagrade “Hugo”, u dvorištu Dvorca Eltz u Vukovaru je 31. jula završen prvi Klein festival kratkog filma u organizaciji Udruženja “Bara film” iz Vukovara. Reč je o internacionalnom festivalu kratkometražnih igranih, dokumentarnih i animiranih filmova u trajanju do 20 minuta. Zlatnog “Huga” dobio je animirani film “Loop” Pabla Polledrija u špansko-argentinskoj koprodukciji, srebrni je pripao hrvatskom igranom filmu “Snjeguljica”, dok je bronzani “Hugo” osvojio francuski film Joanne Delachair “Dora”. “Snjeguljica” je film glumice, rediteljke i scenaristkinje Lane Barić koja se putem video-snimka zahvalila na nagradi. Odluku je doneo žiri u sastavu Davor Špišić, Velimir Grgić i Ivan Gergolet.

– Prvo izdanje festivala je najteže i zato čestitam organizatorima na uspehu, ali i na hrabrosti i odlučnosti jer je teško kada se donose neki drugačiji filmovi ili muzika u određene sredine. Vukovar treba biti zahvalan na tome. Selekcija filmova je bila odlična, zadatak žirija je bio težak, ali to je stvar ličnog ukusa, ovo je film, a ne matematika – našalio se Gergolet.

U tri dana festivala prikazano je 40-ak filmova od kojih 16 u takmičarskoj kategoriji. Posveta je to Hugu Kleinu, uglednom beogradskom psihijatru jevrejskog porekla, pozorišnom profesoru i teoretičaru rođenom u Vukovaru koji je nepravedno zapostavljen, smatra pokretač i direktor festivala 36-godišnji Ognjen Petković, glumac i reditelj, Vukovarac koji danas živi u Novom Sadu.

– Mislim da je zanemaren, a ovo je grad u kojem se on počeo baviti dramskim umetnostima. Kratki filmovi nisu u najužem smislu dramska umetnost, ali verujem da ovaj festival može da preraste i u pozorišni. On je veličina kojoj se moralo odati priznanje. Ja sam odavno nešto hteo da uradim sa likom i delom profesora Kleina i ovo je mali hommage njemu i nadam se da će jednog dana dobiti ulicu – priča Petković, kojem se u ideji pokretanja KFF-a pridružilo još nekoliko mladih Vukovaraca: Dario Matić, Aleksandar Nedić, Jovan Nestorović i Jelena Živić.

– Hteli smo doneti kvalitetan sadržaj u ovaj grad u formi kratkometražnog filma jer forma kratkog metra nije skoro nikad bila prezentovana u čitavoj Slavoniji. Danas u Hrvatskoj i Srbiji dosta ljudi snima kratke filmove, najčešće studenti kojima je kad izađu iz filmske škole puno lakše snimiti film koji traje deset minuta nego film od sat i po vremena sa 15 glumaca pa se uglavnom snimaju iz finansijskih razloga. S druge strane imamo autore koji se bave isključivo formom kratkog filma i žive od toga, ali takvih autora je kod nas malo -priča Dario Matić.

Projekcije filmova odvijale su se na tri lokacije: u Gradskom muzeju i Srpskom domu u Vukovaru te u Dalju, u Domu Ocića, gde je u sklopu festivala otvorena i izložba digitalnih i analognih fotografija Aleksandra Nedića i Daria Matića za koju je koncept osmislila Dejana Ocić, predsednica Udruženja “Đorđe Ocić”.

– Izložba nosi naziv “Šum i zrno” po filmskom šumu i digitalnom zrnu, što je simbolično, a u vezi je s delom Đorđa Ocića i ovim krajem. Njegov roman o dečjem odrastanju ima naslov “Šuma i drum”, a po onoj, ovde rasprostranjenoj poslovici baba drumom deda šumom. To je asocijacija na različite puteve koji se negde u nekom smislu i sreću – priča Dejana Ocić.

Filmski program KFF-a pratio je i muzički. Na sceni u Park-šumi Adica nastupili su punk/blues sastav M.O.R.T. iz Sinja, alternativni beogradski trio Repetitor i novosadska punk rock grupa Atheist Rap. Održavanje prvog Klein festivala podržali su Srpski demokratski forum, Grad Vukovar i Hrvatski audiovizualni centar. Predsednica SDF-a Jelena Nestorović ističe da su se odazvali pozivu organizatora KFF-a jer im se dopala ideja koju su podržali prvenstveno finansijski, ali i logistički.

– Mišljenja smo da su takve ideje jako dobrodošle zato što je u manjim sredinama premalo sadržaja, a posebno različitih kulturnih. U srpskim sredinama su ti sadržaji poprilično jednolični pa smo mislili da bi ovaj festival mogao obogatiti tu ponudu. Isto tako smatramo da u gradskim sredinama srpska zajednica treba biti jedan od subjekata i pokretača društvenih i kulturnih dešavanja koji će biti vidljivi. To je bio naš motiv da podržimo festival – zaključila je Nestorović.

Tekst je prenet sa portala Novosti.

Click