Matjaž Zorec: Ušutkuju nas jer smo kritični

23. January 2021.
Na sastanku vodstva Radio Študenta i Studentskog zbora predloženo nam je da osnujemo tvrtku koja će voditi radio. Ne shvaćaju da smo mi javni, neprofitni studentski medij te da imamo pravo na javni novac. Studenti nisu poduzetnici i imaju pravo na svoj radio, kaže glavni urednik ljubljanskog Radio Študenta.
Screen-Shot-2021-01-12-at-11.42.25

Piše: Mašenjka Bačić

Slovenski studentski zbor je prije nekoliko tjedana predložio proračun za 2021. po kojem se uskraćuje financiranje Radio Študentu, kultnom neprofitnom mediju koji postoji još od 1969. te je poznat u cijeloj Europi. Peticiju za spas Radio Študenta potpisalo je preko deset hiljada ljudi i preko 350 institucija, uključujući, primjerice, Društvo novinara Slovenije, Community Media Forum Europe, njemačku udrugu nezavisnih radiopostaja Bundesverband Freier Radios, Sveučilište u Beču, Savez slobodnih sindikata Slovenije i brojne druge. O neizvjesnoj situaciji Radio Študenta razgovaramo s njegovim glavnim urednikom, Matjažem Zorecom.

Studentski zbor u Sloveniji (ŠOU) donio je krajem prosinca odluku da više neće financirati Radio Študent, no na prošlotjednoj sjedinici ŠOU-a taj prijedlog nije prihvaćen?

Dan prije kraja prošle godine ŠOU je na sjednici predložio svoj budžet unutar kojeg je za Radio Študent predviđeno nula eura. Mi nismo bili o tome obaviješteni te smo posredno saznali za to. I shvatili smo to kao igru kroz koju oni nas žele netransparentno izbaciti iz budžeta. Stoga smo odmah išli s tim u medije. Sada ne znamo što će nam ponuditi u novom budžetu, i čekamo. Inače, ŠOU je želio da ova sjednica, na kojoj se odlučuje o dodjeli skoro 3 milijuna eura javnog novca bude zatvorena, no pod našim pritiskom to nije uspjelo. Sjednica je održana preko Zooma, a gledalo ju je preko Facebooka više od 1500 ljudi. Ta sjednica ove organizacije bila je najotvorenija za javnost ikada.

Iz ŠOU-a tvrde kako su im sredstva smanjena sa 7.5 milijuna eura u 2010. godini na 2.9 milijuna eura za ovu godinu te da je to razlog prestanka financiranja. Radio Študenta je tražio 120.000 eura, što je malo više od 4 posto ukupnog proračuna ŠOU-a. Koja je pozadina prijedloga da se Radio Študentu ukine financiranje?

Novac kroz koji se financira Radio Študent i druge organizacije nije manji nego prošle godine. ŠOU ima mnogo nekretnina i raspolaže velikim budžetom. Pitamo se kako je moguće da nema tih 120.000 eura za radio koji ima podršku javnosti i radi u interesu studenata. Pokušaj ukidanja sredstava je samo vrhunac procesa koji traje već nekoliko godina. Jedna studentska grupacija unutar ŠOU-a već duže vrijeme želi uništiti Radio Študent. Ne znamo koji su im točno motivi. ŠOU je velika i moćna organizacija unutar koje se okreće veliki novac i različiti interesi. Mi kao radio smo o tome izvještavali kritički cijelo vrijeme, i to je jedan od razloga zbog kojeg nas žele ušutkati. Osim toga, izbori za ŠOU nisu baš posve legitimni. Na njih izlazi pet posto svih studenata. Bivši poslanici kasnije se zapošljavaju u ŠOU-u kao direktori, prokuristi, savjetnici, a novi slijede njihov put. Uz to, najmoćnija studentska grupa unutar ŠOU povezana je s radikalnim desničarima, koji su jako čudni i agresivni.

Radio Študent je sada u neizvjesnoj poziciji. Što slijedi?

Sada čekamo prijedlog novog budžeta. Naši zahtjevi su jasni. Želimo 120.000 eura godišnje, prekid svih pokušaja prodaje Radio Študenta i da Radio sam odlučuje o svojoj sudbini. Na sastanku vodstva Radio Študenta i vodstva ŠOU-a nakon Nove godine predloženo nam je da osnujemo tvrtku koja će voditi Radio Študent, a ako to ne želimo, oni će otvoriti javnu ponudu za privatizaciju Radio Študenta. Zbog toga je u javnosti nastala takva uzbuna. ŠOU ne shvaća da smo mi javni, neprofitni studentski medij te da imamo pravo na taj javni novac. Studenti nisu poduzetnici i imaju pravo na svoj radio. Ne pristajemo na to da postanemo komercijalni radio.

Brojne domaće i međunarodne organizacije optužile su vladu Janeza Janše da koristi pandemiju kako bi ograničila slobodu medija. Da li je to i ovdje slučaj?

Slučaja nema, no mislim da vlast po ovom pitanju nije neposredno uključena. Ipak, stvorena je klima u kojoj se ovako nešto može dogoditi. Vlast vrši pritisak na medije, no javnost to ne podržava. Vlada je pokušala mijenjati zakon o medijima, javnoj televiziji RTVSLO i novinskoj agenciji STA. To je planirano u svibnju 2020., no pod pritiskom javnosti prijedlozi su odbačeni i više se o tome ne govori. Jedna bitka za slobodu medija je dobivena, no pritisci se i dalje nastavljaju.

Tekst je prenet sa portala Novosti.

Click