Nevjerojatno koliko Bruxelles profitira zbog ovog fenomena na Balkanu: Evo podatka koji će posebno šokirati Hrvate…

6. August 2023.
Iz zapadnobalkanskih zemalja toliko ih je otišlo u EU da je taj bazen sada gotovo ispražnjen pa se radna snaga traži u Aziji.
diogo-nunes-Zu-_Nf1ibw8-unsplash
Foto: Diogo Nunes/Unsplash

Autor: Augustin Palokaj, Izvor: Jutarnji list

Jedan katolički svećenik iz jedne župe na Kosovu govori kako je u crkvi u prošlih godinu dana imao 24 vjenčanja. Čak 23 bili su parovi od kojih ili oboje ili barem jedan novovjenčani živi u dijaspori. U godinu dana blagoslovio je samo jedan brak para koji će nakon vjenčanja nastaviti živjeti na Kosovu. To je samo jedan primjer koliko brzo mladi napuštaju Kosovo, državu koja je i dalje među prvima u Europi po stopi nataliteta.

Na Kosovu, koje ima manje od dva milijuna stanovnika, godišnje se rađa otprilike isti broj djece kao i u Hrvatskoj, iako Hrvatska ima barem dva puta više stanovnika. Dakle, u odnosu na broj stanovnika, na Kosovu se rađa duplo više djece nego u Hrvatskoj. Prosječna dob stanovnika Kosova je ispod 30 godina, 12 godina manje od prosjeka EU, što čini Kosovo državom s najmlađim stanovništvom na kontinentu.

Međutim, za ovo doba visoka stopa nataliteta nije spriječila dramatičan pad broja stanovnika na Kosovu. Natalitet, iako najveći u Europi, u stalnom je padu. Ali ključni je razlog odlazak mladih. Taj fenomen nije spriječila činjenica da je Kosovo još najizoliranija država regije, jedina čiji stanovnici i dalje trebaju vize za odlazak u EU. To će se promijeniti 1. siječnja 2024., od kada će i Kosovari moći putovati u EU bez viza. Mnogi strahuju da će to dovesti do još većeg pražnjenja Kosova.

No Kosovo nije jedina zemlja u regiji koja se suočava s izazovom odljeva mozgova i odljeva svježe radne snage. Slično je i u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, nešto manje u Crnoj Gori. Dvije su kategorije koje najčešće migriraju. Prva je kvalificirana radna snaga, uglavnom u IT sektoru i medicini, a druga kategorija je jeftina radna snaga u građevini i ugostiteljstvu.

Ono što bi možda iznenadilo mnoge u Hrvatskoj, jer je i Hrvatska, kao još uvijek najmlađa država članica EU, izgubila oko pola milijuna stanovnika u deset godina, velik broj ljudi s Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije odlazi upravo u Hrvatsku. Tako popunjavaju prazninu na tržištu rada koja nastaje zbog velikog odlaska Hrvata u Austriju, Irsku, Njemačku i u druge zapadne bogatije zemlje Europske unije. Ljudi odlaze ne samo zbog radnog mjesta, već i zbog boljih uvjeta rada i većih plaća. Toliko je ljudi zadnjih godina iz zapadnobalkanskih zemalja otišlo u EU da je taj bazen sada gotovo ispražnjen pa se radna snaga traži u Aziji.

Odlazak mladih problem je s kojim se suočavaju i brojne zemlje Europske unije, i brojne regije. Jer ta migracija nije samo iz jedne u drugu državu, nego i iz raznih regija unutar jedne zemlje i iz ruralnih područja u gradove. Takav fenomen nije zaobišao ni zemlje zapadnog Balkana koje ne nalaze načina izaći na kraj tom problemu.

Dok EU ima razne programe kako bi se barem smanjile posljedice odljeva mozgova i radne snage, zemlje Balkana nemaju pravi lijek za to. Ako je suditi prema anketama, većina mladih koji i dalje žive u zemljama regije planira u određenom trenutku emigrirati prema zapadnoj Europi. Oni ne mogu čekati članstvo svojih država u EU kako bi im se poboljšao životni standard. A Hrvatska im služi i kao primjer da članstvo u EU samo po sebi ne rješava odmah takve probleme.

Mnogi političari, ali i stručnjaci, upozoravaju da zemlje EU koriste svoju poziciju kako bi crpile radnu snagu sa zapadnog Balkana, a zauzvrat nisu imale nikakvih troškova za njihovo školovanje. Poseban je problem odlazak liječnika, zubara i njegovatelja. Albanija je čak odlučila tražiti retroaktivno plaćanje troškova studiranja od onih koji odmah nakon završetka studija napuste zemlju. Odnosi se to zasad na one koji diplomiraju na medicini, fakultetu za koji su državni troškovi znatno veći od drugih.

Od studenata će se tražiti da pri upisu studija potpišu obvezu da će nakon diplomiranja raditi u Albaniji od tri do pet godina, ili platiti troškove studiranja koje će utvrditi fakulteti. Ovo je izazvalo revolt mnogih mladih jer otvara drugi problem, a to je ograničavanje slobode kretanja, nešto što su Albanci osjetili više od bilo koga tijekom komunističke vladavine, kad je ta zemlja bila izolirana kao što je danas Sjeverna Koreja. Europska unija očito razmišlja kako riješiti ovaj problem najprije za sebe, a tek će onda vidjeti može li pomoći onima koji jednog dana planiraju ući u EU.

Click