Tko će zaštititi prirodu od zaštitnih sredstava

6. Maj 2020.
Mjere izolacije povodom korona pandemije izvele su u šume i ljude koji tamo inače nemaju naviku boraviti. Vlažne maramice i jednokratne maske za lice kojima se ljudi pokušavaju zaštititi, preplavile su šume, parkove i potoke u gradu i blizini. "Vlažne maramice nisu biorazgradiv proizvod, one većinom sadrže mikroplastiku", upozorava Marko Košak iz Zelene akcije. A zagrebački Zeleni telefon preplavljen je pozivima građana, bilježe više nego dvostruko povećanje prijava okolišnih problema ovoga travnja. Paradoksalno je s virusom se boriti na način koji opet ne uzima u obzir prirodu.
zagreb_otpad_mk.jpg
Fotografija preuzeta sa portala H-alter

Mjere izolacije povodom korona pandemije izvele su u šume i ostatke prirodnog krajolika i ljude koji tamo inače nemaju naviku boraviti. A kako se za mjere zaštite koriste vlažne maramice, jednokratne maske za lice i rukavice za jednokratnu upotrebu, naše su šume, park šume i potoci u gradu i blizini sada posvuda urešene ovim dodatnim otpadom. Problem su uočili i s Mreže zelenih telefona te su već nekoliko puta putem društvenih mreža apelirali na građane da ne bacaju ni tu vrstu otpada u okoliš.“Briga za zdravlje je najvažnija, no ne smijemo pod tom izlikom svojim neodgovornim ponašanjem ugrožavati okoliš, osobito što postoje načini sigurnog zbrinjavanja takvog otpada”, zaključuje Šumanovac

“Pokušali smo educirati građane putem svih kanala koji su nam dostupni. Reakcije su bile pozitivne, dobili smo podršku građana koji se i sami ljute na one neodgovorne pojedince”, kaže Jasna Šumanovac sa zagrebačkog Zelenog telefona koji osim Grada Zagreba, pokriva i područje Bjelovarsko-bilogorske, Sisačko-moslavačke, Brodsko-posavske, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.

Vlažne maramice, koje se najčešće može vidjeti po zagrebačkim park šumama, osim vizualnog zagađenja, u prirodu donose i druge opasnosti.

“Kao proizvod koji sadrži mikroplastiku vlažne maramice su obuhvaćene su i EU Direktivom o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, ali ih se ne izbacuje nego će od trenutka stupanja biti obavezno da na njima piše da sadrže mikroplastiku. Isto će biti i s ostalim higijenskim proizvodima poput uložaka i tampona”, ističe Marko Košak, koordinator Zero Waste Croatia Network i voditelj Programa gospodarenja otpadom Zelene akcije.

Podsjećamo, direktiva koja se bavi plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu od 3. srpnja 2021. maknut će s europskog tržišta štapiće za Za okoliš su svakako prihvatljiviji višekratni proizvodi. Portugalska organizacija Zero, primjerice, provodi kampanju za korištenje višekratnih maski za liceuši, plastični pribor za jelo, tanjure, slamke, štapiće za balone, posude i čaše za hranu i napitke izrađene od ekspandiranog polistirena. Iako neće biti izbačeni iz upotrebe, takozvana “proširena odgovornost” obuhvatit će osim vlažnih maramica, i balone, filtere za cigarete, ribolovni alat koji sadrži plastiku. Još uvijek je upitno na koji način će to prevedeno u hrvatsko zakonodavstvo.

No, osim ovih dodatnih pandemijskih proizvoda, s obzirom na veći broj ljudi u prirodi je vidljivo i povećanje uobičajenog izletničkog otpada, plastičnih boca, limenki od pive, opušaka cigareta, omota od slatkiša. Da to nije samo dojam nas koji smo i prije tumarali istim krajolicima, potvrđuju i podaci Zelenog telefona.

“U travnju smo imali 301 prijavu, što je više nego dvostruko od uobičajenog. Standardno, dobivamo između 120 i 140 prijava mjesečno. Najveći broj prijava redovito je vezan uz otpad, a nova vrsta prijava se odnosi upravo na odbacivanje zaštitnih sredstava gdje im nije mjesto. Uz to, čini se da je spaljivanje smeća ovoga mjeseca posebna pošast. Ne možemo reći je li stvar u tome što su ljudi kod kuće pa više primjećuju što rade susjedi ili šetaju li više šumama pa više i prijavljuju otpad ili je otpada više”, kaže Šumanovac.

No, povećanje određenih vrsti otpada u okolišu u tijeku pandemije uočeno je već i u drugim krajevima svijeta. Odbačene maske za lice zatrpale su plaže Hong Konga, upozorili su iz organizacije Oceans Asia, prenosi Reuters. O istom problemu u Grčkoj izvijestio je Deutsche Welle, koji prenosi i komentar Joana Marca Simona iz organizacije Zero Waste Europe koji upozorava kako države ne bi trebale biti prisiljene da biraju između zaštite javnog zdravlja i okoliša.Problem su uočili i s Mreže zelenih telefona te su već nekoliko puta putem društvenih mreža apelirali na građane da ne bacaju ni tu vrstu otpada u okoliš

“U budućnosti se moramo pripremiti za pandemije kao što je ova kako bismo se s njima mogli nositi na način koji je prihvatljiv za okoliš”, istaknuo je Simon.

Za okoliš su svakako prihvatljiviji višekratni proizvodi. Portugalska organizacija Zero, primjerice, provodi kampanju za korištenje višekratnih maski za lice. Osim platnenih, i N95 maske se tako mogu sterilizirati i vratiti u ponovnu upotrebu. Pojedine tvornice u španjolskom Gijonu počele su sterilizirati i reciklirati maske.

Upravo su odnos čovjeka prema okolišu – uništenje staništa i gubitak bioraznolikosti – pogonski okidači za nastanak virusa poput ovoga s kojim se suočavamo, upozorili su znanstvenici i okolišne organizacije. Paradoksalno je s virusom se boriti na način koji opet ne uzima u obzir prirodu.

“Briga za zdravlje je najvažnija, no ne smijemo pod tom izlikom svojim neodgovornim ponašanjem ugrožavati okoliš, osobito što postoje načini sigurnog zbrinjavanja takvog otpada”, zaključuje Šumanovac.

Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta “Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021”. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija H-Altera i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.

Članak je prenet sa portala H-Alter.

Članak je prenet sa portala H-Alter.