“Životi iza polja smrti” su zajednički projekat BIRN-a BiH i Memorijalnog centra u Srebrenici u kojem je snimljeno 100 svjedočanstava preživjelih žrtava genocida. Ovim projektom su povezana pojedinačna svjedočanstva s predmetima u kolekciji muzejske zbirke Memorijalnog centra, koje su do sada donirali preživjeli.
Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić kazao je da je neizmjerno zahvalan svakom od 100 preživjelih i članova porodica ubijenih što su odlučili da podijele najteža iskustva i javno govore o posljedicama genocida.
“Ova platforma i spomen-soba imaju za cilj da se priča o Srebrenici vrati na lične doživljaje ljudi te doprinese tome da se smanji negiranje genocida i zloupotreba genocida za političke svrhe. Niko ne može ostati ravnodušan pred ovim pričama”, rekao je Džidić.
Ambasador Kraljevine Nizozemske Jan Waltmans se u svom obraćanju zahvalio Emiru Suljagiću, direktoru Memorijalnog centra, i BIRN-u BiH na otvaranju izložbe od velike važnosti za BiH i šire.
Kako je kazao, ovaj projekat je važan iz više razloga, između ostalog i da činjenicama i brojevima genocida koji su ustanovljeni u Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) “dajemo humanu dimenziju”. Posebno, kako je rekao, u vremenu kada je rasprostranjena retorika podjela i negiranja, bitno je podržavati istinu, sjećanje i lekcije za budućnost.
“Nikada ne smijemo zaboraviti genocid u Srebrenici, ni žrtve ni preživjele. Drugi razlog je da obrazovanje ostaje kamen temeljac u nastojanjima da se spriječe budući ratovi, zlodjela i genocidi. U tom smislu, aktivnosti Memorijalnog centra po pitanjima arhiva, dokumentacije i memorijalizacije su jako bitne. Oni pružaju mjesto za učenje iz prošlosti i njegovanje ideje da budemo bolji i činimo dobro”, naveo je Waltmans.
Waltmans je kazao da BIRN-ova nastojanja da statistici daju glas, priču i ljudsku sliku jesu jedan od najinspirativnijih dijelova ove izložbe. Stotine priča, artefakti i uticaj koji će to imati na buduće generacije neophodni su u ovom vremenu.
“Otvaranje ove izložbe ne udaljava nas od svakodnevnih izazova. U prvih šest mjeseci mog mandata u BiH kroz razgovore naučio sam puno o bolu i tuzi ljudi koji su preživjeli genocid, o porodicama žrtava, kojima svakodnevno nedostaje prisustvo njihovih srodnika. U isto vrijeme, upoznao sam mnogo otpornih ljudi u BiH, ljudi koji vjeruju i bore se za zemlju u kojoj nema mjesta za zapaljivu retoriku i podjele, za društvo u kojem se djeca igraju zajedno bez obzira na svoje porijeklo”, izjavio je ambasador Waltmans.
Uz zahvalnost Memorijalnom centru, BIRN-u BiH i Ambasadi Kraljevine Nizozemske na kreiranju izložbe, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je kazao da ona predstavlja “jedinstvenu i složenu ličnost pojedinačnih ljudskih priča”. Njihovo iskustvo, kako je rekao, ima uticaj na današnji život u BiH.
“Dolazim iz društva u kojem su se uzastopne generacije bavile naslijeđem genocida. Ovaj proces je bio bolan i nastavlja se decenijama. Često je prekidan poricanjem, dijelom zato što je zločin sam po sebi nezamisliv – u to se ne vjeruje. Zbog toga su sudska istraga i detaljna i empirijska historijska istraživanja neophodna. Proces pomirenja ne može proći bez ovoga”, izjavio je Schmidt.
Prema njegovim riječima, poricanje ometa pravdu i onemogućava ljude da se konačno pomaknu izvan sjene prošlih užasa.
On je naveo da proučavanje onoga što se dogodilo tokom sukoba i zašto se to dogodilo – iskreno i nepokolebljivo – nije život u prošlosti, već uspostavljanje pravde i istine kako bi proces pomirenja imao šansu i ljudi mogli mirno živjeti u sadašnjosti.
“Građani BiH danas nastoje živjeti i raditi dostojanstveno i to čine u selima, mjestima i gradovima u svakom dijelu zemlje, prihvatajući solidarnost, a ne odbacivanje. Djela velikodušnosti, poštovanja i pristojnosti su svakodnevno odbacivanje politike zasnovane na sumnji i strahu”, kazao je Schmidt.
BIRN BiH i Centar su 100 svjedočanstava snimali na tri lokacije – Srebrenici, Tuzli i Sarajevu. Projekat je podržala Vlada Kraljevine Nizozemske.
