Forenzička analiza Amnesty Internationala potvrdila je da su dve novinarke BIRN-a bile mete neuspelog pokušaja instalacije moćnog izraelskog špijunskog softvera Pegazus na njihove telefone. Poruka na srpskom jeziku, sa zaraženim linkom, poslata je putem Vibera sa broja registrovanog u Telekomu Srbija

Napadač na novinara BIRN-a Sašu Dragojla je Mujo Kujović, bivši bokser i vlasnik transportne firme iz Prijepolja. On je, prema dostupnim informacijama, organizovao dovođenje grupe momaka iz Prijepolja u protestni kamp u Pionirskom parku, a ujedno je i bliski rođak osuđivanog biznismena Dženana Kujovića

Osam osoba starosti između 47 i 92 godine umrlo je u domu „Ivanović" u požaru koji je izbio, kako se sumnja, zbog cigarete ili upaljača jedne od žrtava. Kako saznajemo, većina korisnika bolovala je od neuroloških i psihijatrijskih bolesti. U trenutku požara u domu nije bilo dežurne sestre, već ju je menjao sin vlasnika, nekvalifikovan za takav rad i ranije osuđivan upravo zbog poslovanja sa domovima slične namene, saznaje BIRN

Istraživanje BIRN-a i forenzička analiza Amnesty International-a otkrili su da je BIA, koristeći izraelsku tehnologiju Cellebrite, otključavala telefone aktivista koje je pozivala ili privodila na razgovore, a potom na te uređaje ubacivala domaći špijunski program NoviSpy. Nisu se zaustavljali samo na prikupljanju poruka i kontakata – ulazili su u privatne fotografije, pratili porodice, uključivali kamere i mikrofone. Ovo je priča ispričana kroz ispovesti onih kojima je BIA uzela ne samo podatke, već i slobodu

Izvor: BIRN Autorka analize: Tanja Maksić Urednica: Dragana Žarković Obradović Saradnici: Radmilo Marković Miodrag Marković Tijana Uzelac Milica Milić   REZIME Dražavni novac koji se troši u medijima je važan deo ukupnog medijskog tržiša, i ima uticaj na održivost medija i njihove uredničke politike. Kroz različite mehanizme finansiranja medija, od kojih su dva osnovna konkursno […]

Nacrt Zakona o oglašavanju, o kom upravo traje javna rasprava, nije ni dotakao pitanje reklamiranje državnih institucija i firmi, iako je državno oglašavanje jedan od načina na koje vlasti kontrolišu medije