Srbi gube dvojezičnost u Vukovaru, jedan od rezultata popisa u Hrvatskoj

Piše: Enis Zebić

Državni zavod za statistiku objavio je konačne rezultate popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te etno-kulturalnim obilježjima stanovništva.

Broj stanovnika se od popisa 2011. smanjio za gotovo 10 posto, sa 4.284.889 na3.871.833, a osjetno se smanjio i broj pripadnika srpske manjine i katolika, dok je veći postotak onih koji nisu vjernici. U svim hrvatskim županijama zabilježen je pad broja stanovnika, najdramatičnije u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je preko 20 posto stanovnika manje nego u vrijeme popisa iz 2011.

Upravo Vukovar na istoku Hrvatske prvi će izravno osjetiti posljedice ovog popisa, jer je broj pripadnika srpske manjine pao ispod jednu trećinu, čime gube pravo na dvojezičnost u nazivima ulica i javnih institucija u gradu, što su imali prema rezultatima popisa iz 2011., kada ih je bilo gotovo 35 posto.

U Vukovaru je ukupno 23.175 stanovnika. Hrvata je 14.605, odnosno 63,02 posto. Srba je 6.890, dakle 29,73 posto. Njih 287, odnosno 1,24 posto se ne izjašnjava, a za njih 211, odnosno 0,91 posto je nacionalnost nepoznata.

Po popisu 2011, Vukovar je imao 27.683 stanovnika. Hrvata je bilo 15.881, odnosno 57,37 posto, Srba je bilo 9.654, odnosno 34,87 posto, onih koji se ne izjašnjavaju bilo je 473, dakle 1,71 posto, a za 40 osoba, dakle 0,14 posto je kategorija nepoznato.

Vukovarski gradonačelnik o ‘lažnim podacima’

Gradonačelnik Vukovara i predsjednik desnog opozicijskog Domovinskog pokreta Ivan Penava medijima je u četvrtak 22. rujna komentirao da su rezultati ovog popisa potvrdili njihovu tezu da je popis otprije 10 godina u vezi etničkog sastava Vukovara bio lažan i da Srba tada nije bilo trećinu.

“Ti podaci su na tragu onoga što mi više od 10 godina tvrdimo, da je popis stanovništva iz 2011. godine netočan, i postavlja se pitanje kome je bilo u cilju da u Vukovaru implementira lažne podatke?! ? Vratit ćemo situaciju na korak prije 2011. Znači, apsolutno nijedno pravo koje je je ‘iskamčeno’ temeljem lažnog popisa iz 2011. nećemo pustiti i nećemo ga ostvariti”, poručio je Penava novinarima.

Šta kažu Srbi u Vukovaru?

Međutim, Srbi u Vukovaru kažu kako su rezultati ovog popisa rezultat ekonomskog zaostajanja grada, pritisaka na njih i niza nepravilnosti u provođenju popisa – poput postavljanja pitanja koja nisu u popisnom obrascu, kao – gdje ste bili 1991. i slično.

“Sugeriralo se da, ako su se već izjasnili kao pravoslavci, ne moraju se izjasniti kao Srbi i slično”, podsjeća u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednik vukovarske organizacije Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Srđan Kolar.

Za njega pad broja Srba u Vukovaru nije iznenađenje, zbog pritisaka kojima su bili izloženi posljednjih godina.

“Ako je problem bio ta trećina stanovnika i prava se iz toga vuku, onda je sada problem rešen”, kaže Kolar.

“Ja očekujem – ovo sada sarkastično govorim – da će procvetati u gradu Vukovaru, da će sada biti mir, da nijedna navijačka grupa neće napadati neke druge momke, neke druge učenike, da neće biti hapšenja, da neće biti svih onih stvari i onog ogromnog pritiska kojeg su doživljavali pripadnici srpske zajednice. Znači, očekujem jedan procvat koji će biti u gradu Vukovaru verujem već od petka, ali eto, bolje je stvari krenuti od ponedeljka”, poručuje Kolar.

Proteklih godina zabilježeni su u Vukovaru napadi pripadnika navijačke skupine zagrebačkog Dinama “Bad Blue Boys” na lokalne navijače klubova iz Srbije. Penava je 2018. godine organizirao prosvjed zbog neprocesuiranja ratnih zločina nad Hrvatima, gdje je implicirao da i među vukovarskim Srbima ima ratnih zločinaca, a prijetilo se sa još prosvjeda. Iste je godine više osoba u Vukovaru privedeno zbog sumnje na ratne zločine nad Hrvatima 1991. godine, ali optužnica nije podignuta.

U praksi se za Srbe u Vukovaru neće mnogo promijeniti, jer – kaže Kolar – malo toga je bilo i realizirano.

“Zadnjih 10 godina Srbi u Vukovaru imali su pravo na ravnopravnu upotrebu srpskog jezika i ćirilićnog pisma, ali se nikada nije to uspelo uvesti u praksu, i to je nešto što ovaj popis, koji sada pokazuje da nas ima 29,73 posto, neće bitno promeniti. Jer ono što nismo ni imali, odnosni nikad nismo mogli konzumirati, sada nam je to i zvanično oduzeto”, zaključuje Kolar.

Članak 12. Ustavnog zakona o pravima manjina onoj manjini koje u nekoj jedinici lokalne samouprave ima trećinu ili više daje pravo na službenu upotrebu manjinskog jezika i pisma ravnopravno sa jezikom i pismom većinskog naroda. U praksi to znači dvojezične ploče sa nazivom državnih i lokalnih institucija, dvojezične ploče s imenima ulica i trgova i dvojezične prometne znakove, ako sadržavaju tekst.

Pripadnici manjina po drugim propisima imaju pravo na službenu upotrebu manjinskog jezika i pisma u odgoju i obrazovanju, kao i u izdavanju isprava i komunikaciji sa tijelima javne vlasti, i tu se ni u Vukovaru ni drugdje u Hrvatskoj ne mijenja ništa. Također, ne mijenja se ni politička participacija pripadnika srpske manjine u Vukovaru, gdje oni sudjeluju u Gradskom vijeću i imaju dogradonačelnika iz redova srpske manjine.

Dvojezičnost u Vukovaru

Povijest uvođenja dvojezičnosti u Vukovar posljednjih gotovo 15 godina je dramatična.

HDZ je još 2009. godine dogovorio sa strankom srpske manjine – Samostalnom demokratskom srpskom strankom (SDSS) – uvođenje ćirilice u službenu upotrebu u Vukovar, što im je onda socijaldemokratski gradonačelnik Željko Sabo blokirao – jer za to tada nisu postojali zakonski uvjeti.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Srba u Vukovaru bilo je više od 33 posto, čime su aktivirana prava iz članka 12 Ustavnog zakona.

Kada je vlada lijevog centra Zorana Milanovića 2012. i 2013. godine bez političke pripreme na terenu krenula postavljati dvojezične ploče na institucije, HDZ koji je tada bio u opoziciji i u državi i u Vukovaru, organizirao je “spontano” razbijanje ploča.

Vlada je obustavila postavljanje ploča, Ustavni sud je 2014. godine obavezao lokalne vlasti da jednom godišnje procijene jesu li se stekli uvjeti za nastavak postavljanja dvojezičnih ploča.

Lokalne vlasti u Vukovaru su to godinama ignorirale, a unazad četiri godine nisu ignorirale, već su ocjenjivale da i dalje – nema uvjeta.

Kako je broj Srba u Vukovaru po novom popisu pao ispod trećine ukupnog broja stanovnika, lokalne vlasti nisu više obavezne provoditi članak 12 Ustavnog zakona koji to uređuje.

U nekim drugim dijelovima Hrvatske je drugačije. Tako je primjerice u Istarskoj županiji kao mjera pozitivne diskriminacije uvedena dvojezičnost – hrvatski i talijanski – iako Talijana nema ni približno trećini ukupnog broja stanovnika Istre, odnosno po najnovijem popisu ima ih svega 6,03 posto.

Podaci iz popisa

Prema popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, a u odnosu na popis iz 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9.64 posto. Rezultati popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91.63 posto , Srba 3.20 posto, Bošnjaka 0.62 posto, Roma 0.46posto, Talijana 0.36posto i Albanaca 0.36 posto.

Prema popisu iz 2011, bilo je 4.284.889 stanovnika Hrvatske. Hrvata je bilo 90,42 posto, Srba 4,36 posto, Bošnjaka 0,73 posto, Roma 0,40 posto, Talijana 0,42 posto i Albanaca 0,41 posto.

Prema vjerskoj pripadnosti, prema popisu iz 2021, katolika je 78.97 posto, pravoslavaca 3.32 posto, muslimana 1.32 posto, agnostika i skeptika 1.68 posto, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4.71 posto, dok se 1.72 posto osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

Na prošlom popisu stanovništva 2011. katolika je bilo 86 posto, pravoslavaca nešto manje od 4.5 posto, a muslimana oko 1.5 posto. Ateistima se izjašnjavalo tek 3.81 posto stanovništva, a dodatnih 0.76 posto smatralo se agnosticima.

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20.28 posto), Sisačko-moslavačkoj županiji (19.04 posto), Požeško-slavonskoj županiji (17.88 posto), Brodsko-posavskoj županiji (17.85 posto) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17.05 posto).

Članak je prenet sa portala Radio Slobodna Evropa.