Dok drugi bojkotuju, slavni bugarski pisac želi da Rusi čitaju njegov novi roman

26. April 2023.
S obzirom na njegovu distopijsku, antiputinovsku poruku, Georgi Gospodinov, možda najpoznatiji živi pisac u Bugarskoj, nestrpljivo čeka da čitaocima u Rusiji u ruke dođe njegov najnoviji roman.
gospodinov (1)
Georgi Gospodinov. Foto: Dafinka Stoilova

Pišu: Katerina Vasileva i Tatiana Vaksberg

Međutim, odluka da se Vremensko utočište (Time Shelter) prevede i proda u Rusiji pokrenula je debatu u Bugarskoj. Neki kulturnjaci u zemlji rekli su da bi Gospodinov, koji je bio otvoreni kritičar ruske invazije na Ukrajinu, trebao da se pridruži drugim svjetskim piscima koji su izbjegavali Rusiju, dok su drugi, uključujući njegovog bugarskog izdavača, rekli da bi to samo raspirilo rusofobiju, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Nijedan savremeni bugarski pisac nije osvojio više nagrada niti ima više prevedenih djela od Gospodinova, vodećeg glasa među evropskim književnicima.

Njegovi radovi se bave prošlošću i sjećanjima na istočnu Evropu iz doba komunizma. Izbio je na međunarodnu scenu s “Prirodnim romanom” (Natural Novel) – prvi put objavljen 1999. i preveden na engleski 2005. – koji je Njujorker (The New Yorker) opisao kao “anarhični, eksperimentalni prvijenac”.

Ranije ovog mjeseca, “Vremensko utočište” bio je jedan od šest romana u užem izboru za međunarodnu Bukerovu nagradu 2023. Pobjednik će biti objavljen u maju i “ističe fikciju iz cijelog svijeta, prevedenu na engleski i objavljenu u Velikoj Britaniji i Irskoj.”

U “Vremenskom utočištu”, pacijenti oboljeli od Alchajmerove bolesti liječe se u “klinici prošlosti”, s različitim spratovima koji predstavljaju život u različitim decenijama, prenoseći pacijente kroz vrijeme. Međutim, kako prikazi prošlosti postaju sve uvjerljiviji, zdravi su također privučeni, tražeći kliniku kao “vremensko utočište” koje ih štiti od užasa modernog života.

Otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo svoju invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, Rusija se suočila sa sve većom međunarodnom izolacijom. Preduzeća su pobjegla iz zemlje usred sve češćih tvrdnji o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini, a Putin se sada suočava s nalogom za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda sa sjedištem u Hagu. Ruskim sportistima i timovima zabranjeno je učešće na nekim takmičenjima, uključujući i najprestižnije evropske fudbalske turnire.

U svijetu kulture, mnogi međunarodni umjetnici i muzičari odbili su da nastupe u Rusiji. U pokušaju da je dodatno izoluje, Ukrajina je pozvala na kulturni bojkot Rusije. U decembru 2022., ministar kulture Oleksandr Tkačenko optužio je Kremlj da svojom invazijom pokušava da zbriše ukrajinsku “kulturu i sjećanje”.

komentaru koji je napisao za britanski Gardijan (The Guardian), Tkačenko je naglasio da je njegovo ministarstvo registrovalo u to vrijeme “800 slučajeva uništavanja: spomenika i umjetničkih djela, muzeja, vrijednih istorijskih građevina.”

Bojkoti su stigli i do književnog svijeta. Ubrzo nakon ruske invazije 2022. godine, pisci, uključujući i kralja horora Stivena Kinga (Stephen), saopštili su da više neće dozvoliti objavljivanje njihovih djela u Rusiji.

Takve zabrane knjiga od strane samih autora su rijetke, ali ne i nečuvene. U oktobru 2021. godine, najprodavanija i nagrađivana irska spisateljica Sali Runi (Sally Rooney) saopštila je da ne prodaje prava na prijevod na hebrejski za svoj novi roman “Lijepi svijete, gdje si ti” izraelskom izdavaču “koji se javno ne distancira od aparthejda i podržava prava palestinskog naroda koja predviđa UN”.

Dejli mejl (Daily Mail) je tada objavio da Runi nije bila prva istaknuta autorica koja je odbila hebrejski prevod, napominjući da Alis Voker (Alice Walker) nije dozvolila da se “Boja purpura” (The Color Purple) prevede na hebrejski 2012. godine.

Gospodinov bi, međutim, aktivno želio da se njegov novi roman pojavi na ruskom jeziku. Glavna tema “Vremenskog utočišta” – traženje utočišta u nostalgičnoj prošlosti – je nešto što Putin pokušava svojom invazijom na Ukrajinu, tvrdi Gospodinov.

Pišući za Gardijan, Gospodinov je naveo da se “Putin, razumljivo, odlučio vratiti u rane 1940-e. Trenutna nesreća i izolacija Rusije natjerali su je da se vrati ‘sretnim’ i moćnim vremenima Sovjetskog Saveza.”

“Ono što Putin želi nije da pobijedi u ovom ratu, već da ga učiniti hroničnim, da nas sve natjera da živimo u tom režimu. Njegov cilj je da bombarduje i razori sadašnjost (i budućnost) uz svu infrastrukturu i svakodnevicu – kako ne bi bilo vode, toplote, svjetla. Da uništi svakodnevni život, a odatle i egzistenciju, doslovno da uništii ukrajinsku naciju”, napisao je Gospodinov.

Govoreći za Bugarski servis RSE-a, Gospodinov je rekao da je “Vremensko utočište” usmjereno “na Putina”, čak je završio ratom s naznakama ruske invazije na Ukrajinu. Također je govorio o detaljima koji stoje iza ugovora o knjizi u Rusiji.

“Vremensko utočište” će na ruskom objaviti Poliandria noejdž (Polyandia NoAge), mala izdavačka kuća iz Sankt Peterburga, koja se donedavno bavila dječijom književnošću. Ugovor s ruskim izdavačem, objasnio je Gospodinov, potpisan je “prije početka” ruske invazije, “vjerojatno više od godinu dana” prije toga kako bi se omogućilo vrijeme za prevođenje.

Takve odluke obično donosi agent pisca, rekao je Gospodinov, dodajući da njegova najnovija knjiga neće biti promovisana na Moskovskom sajmu knjiga, niti će biti na sajmovima knjiga u Rusiji.

Manol Pekjov, iz Dženet45 (Janet45), bugarskog izdavača “Vremenskog utočišta”, rekao je da ne zna detalje ruskog ugovora, ali je potvrdio da se njime bavio Gospodinovljev agent. Pekjov je također za RSE rekao da bi bojkot ruskog tržišta mogao raspiriti rusofobiju.

Bugarska i Rusija već dugo imaju bliske veze, dijeleći pismo – ćirilicu, vjeru – pravoslavno hrišćanstvo te komunističku prošlost. I dok je Sofija na kraju podržala sankcije protiv Moskve, isporučila humanitarnu i vojnu pomoć Kijevu i prihvatila ukrajinske izbjeglice, neki najviši političari u Bugarskoj usprotivili su se takvim odlukama, uključujući bugarsku Socijalističku partiju, modernu inkarnaciju vladajuće stranke iz komunističke ere, kao i aktuelni predsjednik Bugarske Rumen Radev.

Za ljubitelje knjiga u Rusiji, strani autori su omiljeni, prema podacima Sveruske službe za ocjenjivanje knjiga, koji pokazuju da su 2022. većinu knjiga kupljenih u Rusiji napisali stranci.

Šokirani i užasnuti ratom Kremlja protiv Ukrajine, strani autori su brzo počeli prekidati veze s Rusijom. Osim Kinga, drugi koji su napustili Rusiju su Džoan Rouling (J. K. Rowling), autorica Hari Potera (Harry Potter); Linvud Barkli (Linwood Barclay), kanadski autor trilera; kao i pisci fantastike Nil Gejmen (Neil Gaiman), Rebeka Kuang (Rebecca) i Džo Aberkrombi (Joe Abercrombie).

Kako bi protestovali protiv invazije Moskve na svog manjeg susjeda, velike izdavačke kuće, uključujući Penguin random haus (Penguin Random House), Simon i Šuster (Simon & Schuster) i Gardners, također su se povukle iz Rusije.

Međutim, Pejkov, bugarski izdavač Gospodinova, smatra da prekid veza, naročito kulturnih, nije najbolji način da se Rusija pogura u demokratskijem smjeru.

“Rusija nije 50 ljudi koji nastanjuju Kremlj. Rusija je zemlja sa višestoljetnom istorijom, ogromom teritorijom i ogromnim uticajem u svijetu”, rekao je Pejkov. “I ako na bilo koji način imamo priliku promijeniti stvari, to je uglavnom kroz sporu i tešku promjenu razmišljanja. To ide kroz književnost i umjetnost; ne postoji drugi način.”

Drugi se ne slažu. “Mislim da bi svi časni ljudi trebali prekinuti sve veze s Rusijom”, rekla je Slava Janakieva, kulturna istraživačica sa Univerziteta u Sofiji, u nedavnoj objavi na Fejsbuku (Facebook). “Jer u Rusiji također može biti heroja disidenata i normalnih ljudi koji su uplašeni, ali svaki proizvod kulture ne legitimira njih, nego vlast koja ih slama i ubija.”

Janakieva je reagovala na vijest da je film “Phi 1.618” bugarskog animatora Teodora Uševa uvršten na Moskovski međunarodni filmski festival koji se održava od 20. do 27. aprila.

Ta objava naišla je na određene kritike, rekao je sam Ušev bugarskim medijima.

“Umjetnici se ne mogu ograničiti na čin učešća u ruskom kulturnom životu. Moraju poslati poruku i objasniti zašto to čine”, rekao je kulturni stručnjak Georgi Lozanov za RSE. Za Lozanova, “bojkot je bojkot, i to je najlogičniji i najočigledniji stav. Oni (Georgi Gospodinov i Teodor Ušev) su očigledno usvojili neku složeniju strategiju”.

Lozanov je istakao Gospodinovljev nedvosmislen stav protiv ruske agresije i priznao da se njegova odluka temelji na “pokušaju dijaloga s onim dijelom ruskog društva i ruske inteligencije, koji u svakom slučaju treba ohrabrenje”.

Gospodinov je za RSE rekao da nema namjeru raskinuti izdavački ugovor u Rusiji.

Na pitanje koja mu je bila motivacija za objavljivanje u Rusiji, Gospodinov je spomenuo kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog, koji je brzo zatvoren nakon što se u januaru 2021. vratio u Rusiju iz Njemačke nakon liječenja od trovanja za koje su on i njegove pristalice okrivile Kremlj.

“To je kao da pitate Navaljnog koja je njegova motivacija za povratak u Rusiju”, rekao je Gospodinov. “Mislim da je (moj) roman iskreno protiv ovog rata, protiv nacionalizma i populizma. Mislim da je to otvoreni roman protiv Putina.”

Članak je prenet sa portala Radio Slobodna Evropa.

Click