Šta je „kultura otkazivanja“ i zašto su je slavni pisci osudili u otvorenom pismu

14. July 2020.
Kultura otkazivanja je bojkot savremenog doba - u digitalnoj eri.
J._K._Rowling_at_the_White_House_2010-04-05_9
Autorka Dž.K. Rouling je postala meta kulture otkazivanja zbog komentara o transrodnim ženama. Foto: U.S. federal government,

Ova praksa popularna je na društvenim mrežama, gde se osoba ili kompanija obično izdvoje zato što su rekli ili uradili nešto što se smatra uvredljivim ili neprihvatljivim.

Ljudi potom povuku podršku prekršiocu ili ga drugim rečima „otkažu”.

Neki više vole da opišu „kulturu otkazivanja” kao onlajn sramoćenje.

Javne ličnosti bile su otkazivane onlajn posle optužbi za seksualno neprimereno ponašanje ili kriminalne aktivnosti.

Drugi su se našli na meti zbog rasističkih ili homofobnih šala.

Ali percepcije se razlikuju.

Postoje i kampanje koje kritikuju kulturu otkazivanja zbog ograničavanja slobode govora potpirivanjem netolerancije prema alternativnim pogledima i idejama, koliko god da su bezosećajni.

Dakle, je li „kultura otkazivanja” način da ljudi dignu glas protiv uvredljivog govora i ponašanja onih koji poseduju neku moć? Ili više može da se poredi sa mentalitetom rulje?

„Je l’ vidiš koliko sam društveno osvešćen?”

Foto: White House Photo/Pete Souza

„Kultura otkazivanja” hvaljena je zbog toga što poziva na odgovornost onih koji imaju moć, a društvene mreže su često jedina arena u kojoj najšira javnost može da upre prstom u javne ličnosti, ali i to ima svojih manjkavosti.

Jedno istaknuto ime koje je govorilo o implicitnim opasnostima kulture otkazivanja jeste bivši američki predsednik Barak Obama.

„Ukoliko tvitujem ili heštegujem kako nešto niste uradili kako treba, onda mogu da se zavalim i osećam prilično samozadovoljno”, rekao je Barak Obama.

„Jer, čoveče, jesi li video koliko sam društveno osvešćen bio? Prozvao sam te.”

Prema Obaminim rečima, postoji opasnost da će ljudi postati „krajnje osuđujući nastrojeni prema drugima”, zaboravljajući da je „svet haotičan, u njemu ima višeznačnosti. Ljudi koji rade dobre stvari imaju mane.”

Ljudi sa kojima se ne slažete i dalje „vole svoju decu i imaju neke stvari koje su zajedničke sa vama”, dodao je on.

Javno ponižavanje

Oni koji su osetili kulturu otkazivanja na vlastitoj koži kažu da to ume da bude destruktivni oblik javnog ponižavanja.

Onlajn kampanje mogu da okončaju njihove karijere pozivima na bojkot njihovog dela, odvraćanjem od sponzorskih ugovora i ugrožavanjem njihovih životnih primanja.

Ljudi ili kompanije koji su bili „otkazani” i pretvoreni u predmet mržnje često dožive da njihovi stavovi, persona ili proizvodi više ne budu traženi ili da nisu više poželjni.

Onlajn otkazivanja mogu vrlo brzo da se pretvore u lavinu nečeg mnogo većeg kad veliki influenser ili istaknuta javna ličnost prva prozove nekoga, a hiljade ljudi krenu da je slede.

Napad na slobodu govora?

Nekih 150 pisaca, akademika i aktivista – uključujući autore kao što su Dž.K. Rouling, Salman Ruždi i Margaret Atvud – nedavno su potpisali otvoreno pismo, osudivši kulturu otkazivanja i „ograničavanje rasprave”.

Potpisnici pisma priznali su da društvene mreže imaju izvesnu snagu kad treba da se dođe do pozitivnih promena, ali su istakli i rizik od prihvatanja kulture otkazivanja po cenu otvorene rasprave.

U pismu se kaže da porast „javnog sramoćenja i izopštavanja” i „zaslepljena moralna isključivost” nisu korisni po pravičnost ili diskusiju.

„Slobodna razmena informacija i ideja, žila kucavica liberalnog društva, svakodnevno se sve više sužava”, rečeno je u pismu.

„Već plaćamo cenu manjom spremnošću na rizik među piscima, umetnicima i novinarima koji se plaše za svoju finansijsku sigurnost ukoliko odstupe od konsenzusa ili čak ne pokažu dovoljnu revnost u slaganju.”

Nekoliko potpisnika govorilo je iz ličnog iskustva, budući da su doživeli da i sami postanu žrtve kulture otkazivanja.

Kako izgleda kad vas „otkažu”?

„Želim da govorim o tome koliko je toksična i gnusna kultura otkazivanja, zato što znam iz prve ruke kako to izgleda kad vas otkažu”, kaže Meni Gutierez, slavni šminker sa milionima pratilaca na internetu.

Nakon što se čarka sa drugim šminkerom na internetu otrgla kontroli 2018. godine, Gutierez kaže da je postao žrtva besne internet rulje – i preko noći je izgubio stotine hiljada pratilaca i vredne sponzorske ugovore.

Debakl nije uticao samo na njegovo poslovanje i poslovne prilike, već je ostavio traga i na njegovom mentalnom zdravlju.

„Ne mogu ni da zamislim da neko dobije samo delić mržnje koju sam ja dobio”, kaže on. „Osećate se prosto kao gubitnik dugo, dugo vremena.”

„Napravite jednu grešku i više ne možete da se vratite.”

Za Gutiereza i mnoge druge koji su se našli u istoj situaciji, problem je što argument postane jednostran i ne postoji pravo na odgovor.

„Nema druge šanse, nema praštanja”, kaže on. „Mislim da to apsolutno nije u redu.”

Članak je prenet sa portala BBC na srpskom.

Članak je prenet sa portala BBC na srpskom.

Click