Vlogeri savjetuju migrante kako da ilegalno pređu granicu

Piše: Oleg Lokmić

Mladi, najčešće univerzitetski obrazovani, dijele praktične savjete i informacije kako ilegalno prelaziti granice te migrantski put nade predstavljaju na idiličan i romantiziran način.

Oni su videoblogeri i influenseri iz sjeveroafričkih zemalja i njihove snimke na internetu pregledava više miliona ljudi, piše Corriere della Sera, pozivajući se na britanski The Economist.

Na YouTubeu koristi pseudonim Zizou Vlogs, a na Snapchatu se zove marroquino95: Zouhir Bounou iz Maroka snimio je videoreportažu o svom „putu bez papira“ kroz deset različitih zemalja prije nego je ilegalno ušao u Sjedinjene Američke Države.

Snimak, na kojem se vidi kako krči put kroz prašumu, plovi u drvenom kanuu ili flertuje sa djevojkama te naposljetku ilegalno ulazi u Panamu na putu ka Americi kada se morao oprostiti od svojih pratitetelja, dosad je skupio više od milion pregleda.

Migranti iz Sjeverne Afrike već neko vrijeme na internetu dijele informacije kako ilegalno ući u zemlje Zapadne Evrope ili u SAD. Prenose se savjeti o najboljim rutama za prelazak tursko-grčke granice ili o policiji i graničarima koji su spremni primiti mito. Moguće je dobiti kontakt adrese trafikanata, ali i advokata i nevladinih organizacija spremnih pomoći…

Kako izbjeći deportaciju? „Izjavite da ste maloljetni, da ste iz Libije i da tražite oca“, savjetuju vlogeri.

Slični postovi ohrabrili su stotine hiljada ljudi iz Sjeverne Afrike, često i one koji pripadaju srednjoj klasi, da se odvaže na haragu ili u prijevodu ilegalnu migraciju (termin dolazi od arapske riječi spaliti, aludirajući na praksu migranata da spale lične dokumente kako ih vlasti u putu ili na destinaciji ne bi mogli identificirati).

Utjecaj društvenih mreža

Prema istraživanju Matthewa Herberta i Amine Ghoulidi objavljenom na web stranici afričkog Instituta za sigurnosne studije, društvene mreže dale su u minulim godinama ogroman poticaj ilegalnoj migraciji.

Jedan od razloga je što korisnici međusobno komuniciraju na dijalektima arapskog jezika koje zapadne vlasti slabo razumiju.

„Marokanci, Alžirci, Tunižani i Libijci se danas odlučuju na ilegalnu migraciju više nego ikad od 2011. Vlasti na obje strane Mediterana obično analiziraju ovaj fenomen tražeći nacionalne faktore koji potiču migrante na odluku da se isele i okolnosti koje im to omogućuju.

Međutim, ne vide ključni element: ilegalna migracija ljudi iz zemalja Magreba je internacionalni fenomen potpomognut utjecajem društvenih mreža na kojima se potiču snovi o iseljenju i dijele detaljne instrukcije kako te snove ostvariti“, stoji u ovom istraživanju.

Vlogeri poput Zizoua, sada svoja putovanja pretvaraju u zabavu.

„Pomažem ljudima iz Sjeverne Afrike da pobijede strah i ispune svoj san o selidbi na zapad“, kaže Murad Mzouri, bivši prodavač odjeće u Maroku, a danas vloger sa milionskim pregledima.

U svojim videosnimcima na YouTubeu ili postovima na WhatsAppu, FaceTimeu, Instragamu ili Facebooku, vlogeri i influenseri Zapadnu Evropu opisuju kao „obećanu zemlju“, čistu, sigurnu, uređenu i punu ekonomskih i socijalnih mogućnosti.

Nažalost, zaključuje Corriere u svom tekstu, ilegalna migracija predstavljena na ovakav način je često daleko od sumorne realnosti na kakvu mladi Afrikanci nailaze jednom kada dođu.

Suđenje vođi desnice Salviniju

Imigracija je središnja tema italijanskih medija ovih dana i po pitanju skorašnjeg suđenja bivšem ministru Matteu Salviniju.

Odlukom Senata lideru opozicione Sjeverne lige i neformalnom vođi italijanske desnice u četvrtak je ukinut poslanički imunitet.

Na taj su način stvorene pretpostavke da mu se sudi po optužbi za „kidnapovanje ljudi i neizvršavanje dužnosti“ kada je prošle godine u svojstvu ministra unutrašnjih poslova zabranio da u italijanske luke pristane brod Open Arms sa više od 150 migranata koje je na otvorenom moru držao 19 dana.

Još nema naznaka kada bi suđenje u Palermu na Siciliji moglo početi. Salvini se suočava sa mogućom zatvorskom kaznom od čak 15 godina.

Po sličnim optužbama sudit će mu se i u Kataniji. Početak procesa u kojem ga se tereti da je 131 osobu nezakonito držao blokirane na brodu Gregoretti u julu 2019. zakazan je za 3. oktobar.

Salvini je bio optužen i za sličnu epizodu iz avgusta 2018. kada nije dozvolio pristanak broda Diciotti i iskrcavanje 190 migranata, ali mu je u ovom slučaju potvrđen imunitet.

Glasanje Senata, iako s očekivanim ishodom, izazvalo je niz reakcija budući da se radi o političaru koji kao rijetko ko prije njega polarizira političku scenu u Italiji.

Državna televizija Rai pojašnjava da su svojim glasovima proces podržali vladajuće i lijevo orijentirane stranke, dok je u Salvinijevu odbranu stala desnica. Presudila je Italia Viva, liberalna partija bivšeg premijera Mattea Renzija, koja se praktično do same sjednice nije javno oglašavala po ovom pitanju.

„Ponosan sam što sam branio Italiju. Radit ću to i ubuduće. Idem naprijed čiste savjesti, podsjećajući se riječi Luigija Einaudija: Kada politika uđe u sudstvo, pravda izlazi kroz prozor“, Rai prenosi Salvinijev komentar na odluku Senata.

Osuda vizije svijeta

Španjolska nevladina organizacija Open Arms, čiji je brod Salvini držao blokiranim, saopćila je da će suđenje biti „važna prilika da se utvrdi istina i potvrdi nepovredivost međunarodnih i nacionalnih zakona“.

„Ne želimo osuditi ministra već jednu viziju svijeta i politike koja odbija priznati da svačiji život vrijedi jednako i da dostojanstvo svakog ljudskog bića mora biti zaštićeno“, navodi Open Arms.

Lijevo orijentirana La Repubblica izvještavajući o slučaju Salvini piše da bi ga ova dva procesa mogla koštati političkog života, jer bi mu mogla onemogućiti kandidaturu na sljedećim izborima. Salvini, koji predvodi trenutno najpopularniju stranku u Italiji, vidi se kao državni premijer u budućnosti.

S druge strane desničarski Il Giornale odluku Senata naziva „giljotinom ljevice“, a u jednom od tekstova podsjeća da su protiv Salvinija glasale i stranke sa kojima je činio prethodnu vlast, odnosno da su mu „leđa okrenuli njegovi saučesnici“.