Maliqi: Jedan od Kurtijevih prioriteta mora biti dijalog sa Srbijom
Nezavisnost je Kosovo proglasilo 17. februara 2008. godine, na vanrednoj svečanoj sjednici Skupštine Kosova. Vlada Srbije iste je večeri donijela odluku o poništenju te deklaracije. Srbija od tada ulaže ogromne diplomatske napore kako bi spriječila prijem Kosova u međunarodne organizacije. Odnosi dvije strane od tada su centralno pitanje i u Srbiji, i na Kosovu.
Nova vlast, koju je na Kosovu od nedjelje osvojio Pokret Samoopredjeljenje čiji je lider Albin Kurti, najavljuje da će dijalog sa Srbijom biti tek sporedna stvar, a da će prioritet biti ekonomski oporavak Kosova, kao i borba protiv korupcije.
Shkelzen Maliqi, jedan od najvažnijih nezavisnih intelektualaca na Kosovu, kaže da bi politika odustajanja od dijaloga bila posve pogrešna za budući razvoj Kosova.
- Prošlo je 13 godina od nezavisnosti Kosova. Kako ocjenjujete kvalitetu života građana danas na Kosovu?
– Nema nekog decidnog odgovora na ovo pitanje – prodavnice su mnogo bolje snabdjevene, u njima ništa ne nedostaje. Ali, ekonomski rast je sporiji, nema posla za sve ljude, i svake godine jedan kontingent ljudi odlazi i ne vraća se. I ne odlaze samo mladi ljudi, odlaze i eksperti koji imaju dobar posao, poput ljekara. Naravno, to nije slučaj samo s Kosovom, to je slučaj i s drugim zemljama u regiji. Kosovo ima i slabe vlade, koalicije, koje se ne uspijevaju održati na vlasti, i onda je na političkom planu prisutna nekakva nervoza već godinama […] Kosovo nije još uvijek dobilo ni liberalizaciju viza [s Evropskom unijom], poput ostalih balkanskih zemalja, iako je ispunilo uslove i preporuke.
- Centralne teme i dalje zauzimaju uglavnom odnosi sa Srbijom. Je li vlada Kosova mogla uraditi više za građane u proteklom period, neovisno o sporu sa Srbijom?
– Uvijek postoji mogućnost da se uradi više. Ali, naprimjer, sigurnost u generalnom smislu nije tako loša. Ne bih rekao da imamo neke dramatične primjere nesigurnosti, ona je u nekakvim standardima zemalja u razvoju. Iako se računa da je kriminal na Kosovu veoma jak, u svakodnevnom životu mislim da to nije toliko dramatično. Naravno, Kosovo je otvorena zemlja, i tu prolaze razne rute, uključujući drogu, ali ne mislim da je to nešto više nego u drugim zemljama u regiji, iako se to često pokušava nametnuti kroz propagandu, naročito iz Srbije.
- Albin Kurti je najavio da će dijalog sa Srbijom biti tek na petom ili šestom mjestu njegove vlade, te da će se posvetiti ekonomiji i borbi protiv korupcije. Kako Vi gledate na Kurtijeve poruke?
– To nije ispravna odluka. On je i prvi mandat izgubio poslije 50 dana jer se plašio da uđe u dijalog, ali ne znam zbog čega – ima neki iracionalan strah da se suoči s međunarodnim partnerima i zemljama koje su na neki način bili sponzori nezavisnosti Kosova. Kurti se poziva na narodnu volju, njegova politika je populistička, on kaže da je pitanje dijaloga na petom ili šestom mjestu u javnim anketama. Ali, on je preuzeo vlast, odgovoran je za razvoj Kosova, za administriranje Kosova, i od njege se očekuje da radi na unapređenju statusa Kosova.
Naravno, odmah je dobio poruke i iz SAD-a i iz Francuske da je dijalog sa Srbijom prioritet međunarodne zajednice, a ne da se ono odlaže ili da se stavlja na peto ili šesto mjesto. Kurti je na retorici sređivanja unutarnjih stvari na Kosovu dobio veliku popularnost kod građana, optuživao je cijelu staru gardu političara da su samo pljačkali Kosovo posljednjih 20 godina, što, naravno, nije potpuna istina. Albin Kurti svakako treba preispitati svoj odnos prema SAD-u, ali i prema Evropi.
- Da, jasno je da ni Kosovo ni Srbija ne mogu postati članice Evropske unije bez međusobnog priznanja…
– Članstvo u EU nije nešto previše aktuelno, ali je za Kosovo jako važno, da zaokruži svoju državnost, učlani se i postane članica Ujedinjenih naroda, jer se onda otvara mogućnost da uđe i u NATO, ili u druga članstva. Ali, sada je Kosovo blokirano upravo zbog dijaloga sa Srbijom, i Kurti treba nastaviti dijalog, a ne da pravi opstrukcije.
- U posljednjoj izjavi State Departmenta se navodi da će SAD podržati nastavak dijaloga Kosova i Srbije, a fokus trebao biti na međusobnom priznanju. Od Srbije se traži bezuslovno priznanje Kosova, ali kakvi bi se ustupci u tom procesu mogli tražiti od Kosova?
– Predsjednik Francuske Emmanuel Macron je rekao da se treba tragati za kreativnim rješenjem. Ali, teško je zamisliti na šta je mislio. Postoje jedino te opcije, koje se spominju već nekoliko godina unazad, poput toga da se vidi da li će Srbi biti zadovoljni sa zajednicom srpskih opština, ako se ona ne postavi kao neka autonomija, poput Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.
Srbi i sada etniciziranju sve procese – od izbornih pa nadalje – i čini sve kako bi barem sjever Kosova liči kao da je dio Srbije, a ne dio Kosova. Oko tog pitanja može se postići neko rješenje, možda će međunarodni faktori tražiti da zajednica srpskih opština ima određeni stepen prava autonomije, iako Kosovo, prema odluci Ustavnog suda, ne smije dozvoliti da zajednica postane treći stepen vlasti, to bi vodilo do “bosnizacije” i blokade Kosova.
Drugo, ICG [Međunarodna krizna grupa] je nedavno objavio izvještaj gdje se konstatira da postoji mogućnost povratka projekta blagog prekrajanja granica i razmjene teritorije, što je bilo aktuelno prije nekoliko godina, ali je onda odbačeno.
Treće rješenje je nešto što će utanačiti velike sile, naročito s Rusijom, u smislu da ako bude postojao neki veliki dogovor oko Ukrajine, Krima… ali i nekih u nedavnim ratovima devastiranih država na Bliskom Istoku, Sjevernoj Africi, Arabijskom poluotoku… gdje treba tražiti kreativna rješenja za zemlje u raspadu.
Konačno, ima i prijedloga da se međunarodno pravo o pitanju granica postavi fleksibilnije, naročito ako postoji saglasnost dviju strana u sukobu… Ako se dvije strane sporazumiju, nema razloga da se tome protive međunarodne instance.
- Kakvi su odnosi Kosova sa zemljama u regiji?
– Kosovo nema nekih većih problema, tu i tamo ima manjih tenzija s Albanijom, zavisi ko je u Prištini na vlasti i kako stoji s [albanskim premijeron] Edi Ramom, ali narod ima prisne odnose, i mi smo u procesu nastajanja neke vrste neformalne, ali prirodne unije. Kosovo ima dobre odnose sa Sjevernom Makedonijom. Ne znam kako će biti s novom vlašću u Crnoj Gori, jer ona je nekako više prosrpski postavljena, i mogu biti tenzije, iako se za sada to ne vidi.
Jedini problem je s Bosnom i Hercegovinom zbog Republike Srpske, koja ne dozvoljava ni onaj nivo kontakta koji mi imamo sa Srbijom – da putujemo s ličnim kartama ili da uspostavimo viši oblik političke i ekonomske saradnje.
