Jedina holandska konstanta je stalna promjena

Autor: Mirza Softić

Početak je januara, polako se stišava praznično raspoloženje. Zemlje širom svijeta prave presjeke prošle godine i planove za ovu. Tako se i u Holandiji svake godine nešto mijenja, a to su određeni zakoni i pravila. Prošla je godina bila puna turbulencija, a nedavno su održani i izbori na kojima je najviše mandata osvojila stranka desničara Geerta Wildersa, ali je takođe u Parlament ušla i Mostarka Ines Kostić, zastupnica Partije za životinje.

Godina je počela neispunjenim obećanjem o besplatnim vrtićima, tako da su ljudi koji su računali na to direktno oštećeni za barem 1.000 eura mjesečno. Navodno je sufinansiranje samo odgođeno, ali sudeći po stanju u tom sektoru, te ogromnom manjku radnika, teško je očekivati da će se nešto uskoro promijeniti. U tome se slaže i 46-godišnja stanovnica Amsterdama Bouchra Azizi, koja je željela promijeniti profesiju nakon što je posljednjih 15 godina radila u bankama.

„Željela sam biti učiteljica, ali su mi ponudili dvogodišnje doškolovavanje tokom kojeg bih radila i primala samo 1.300 eura mjesečno. To jednostavno ne mogu sebi priuštiti u vremenu kada je minimalna plata porasla na 13,27 eura po satu. Niti bih mogla s tim dobiti ozbiljniji kredit, niti preživjeti, tako da sam odustala i sad tražim posao drugdje“.

Pored toga, cijena vrtića će čak i porasti.

Usklađivanje plata i troškova s inflacijom

A šta se pored neispunjenih obećanja uopšte mijenja? Od ove godine mnogo toga, a svake godine Vlada na svojim stranicama objavi koje promjene ljudi mogu očekivati.

Prva stvar, koja se dešava svake godine, jeste usklađivanje plata i cijena s inflacijom. Iako je postpandemijska inflacija bila viša od povećanja plata, holandski je običaj da se svake godine izvrši usklađivanje. Samim tim se ohrabruje kupovina nekretnina, jer ljudi zarađuju brojčano više, a vraćaju onoliko za koliko su potpisali ugovore s bankama, dok cijene stanarina takođe rastu s inflacijom. Uskladiće se i cijene zdravstvenog osiguranja, subvencija za vrtiće i unajmljivanje stanova, te svi ostali redovni troškovi.

Zatim će se postepeno smanjivati porezna olakšica za useljenike koji u Holandiju dođu samo zbog posla, poznata pod imenom pravilo 30 posto. Ta porezna olakšica omogućava radnicima da 30 posto njihove bruto plate bude izuzeto iz porezne osnove, tako da se npr. na bruto platu od 5.000 eura mjesečno, porez plaća samo na 3.500. Potrebno je da ovaj zakon još doradi i Senat, tako da se još ne zna da li će se primjenjivati retroaktivno.

Minimalna satnica umjesto minimalne plate

Dajana Erak je prije godinu i po doselila iz Kanade u Holandiju, a inače je bh. korijena. Bavi se poslovnom informatikom i u tom poslu radi kao konsultantica. Kaže kako bi dobro razmislila da li da uopšte ostane u Holandiji ukoliko se zakon bude primijenio retroaktivno. Budući da to i nije baš običaj da se neke stvari rade retroaktivno, vjerovati je da neće biti oštećeni oni koji su došli pod drugim uslovima, a Dajana kaže kako pod drugim uslovima vjerovatno ne bi ni došla u ovu zemlju.

Pored ovih promjena, mijenja se i minimalna plata, tako da se ukida minimalna mjesečna, sedmična i dnevna zarada, te uvodi samo minimalna satnica od 13,27 eura bruto. Time će se postići da ljudi koji rade 40 sati u odnosu na one koji rade 36 zarađuju više, što dosad nije bio slučaj kada je riječ o minimalcu. Ove plate su u Holandiji rijetkost, i obično ih isplaćuju firme koje su tek počele sa radom, ali su moguće u svim sektorima.

Ipak, nisu svi sretni zbog te odluke jer se sada minimalna plata približila platama koje su zarađivali oni koji su imali malo niže od prosjeka. Tako je, recimo, neko ko je zarađivao 2.700 eura mjesečno od januara dobio povišicu od otprilike četiri posto i sada zarađuje 2.808 eura, dok je neko s minimalca od 1.995 skočio na 2.318, što je znatno veći skok.

Porez na gazirana pića, skuplji alkohol i cigarete

Iako plate ne rastu baš svima, cijene će itekako rasti. Pored dodatnog poreza koji se uvodi na slatka i gazirana pića, alkohol i cigarete, ukida se i ograničenje cijena energije. Sada će se ta cijena formirati bez pritiska Vlade, tako da se mogu očekivati više cijene struje i plina, a ljudi s nižim primanjima će se moći obratiti posebnom fondu za pomoć. Na stranici Iamexpat.nl se navodi kako će energija poskupjeti za otprilike 13 eura mjesečno po prosječnoj potrošnji.

Kako bi se stanovništvo ohrabrilo da više piju vodu, ukida se porez na mineralnu vodu. Nažalost, cijene u kafićima, restoranima, željezničkim stanicama ili aerodromima ostaju iste, pa se tako flaša vode često mora platiti i po četiri eura. U Holandiji inače nema običaja da se služi besplatna voda iz česme, pa se takvo što mora posebno zatražiti ukoliko ne želite dobiti flaširanu. Cijena jedne kutije cigareta od 2024. iznosi minimalno 11,10 eura, a kutija duhana od 50 grama će koštati 24,62 eura. E-cigarete s okusima se potpuno zabranjuju, tako da je sada dozvoljeno prodavati ih ako imaju isključivo okus duhana.

I tu nije kraj. Saobraćajne kazne će se značajno povećati, pa će od ove godine korištenje mobitela tokom vožnje koštati 420, u odnosu na dosadašnjih 380 eura. Nevezivanje pojasa će vozačima iz džepa izbiti 180, a nepotrebna vožnja lijevom trakom autoputa 270 eura. Kamate na studentske kredite će porasti, ali neće se primjenjivati retroaktivno.

A da ne bude da govorimo samo o novcu, desiće se i jedna novina, a to je da će roditelji od 2024. godine djeci moći dati kombinovano prezime, što dosad nije bio slučaj.

Vjetar u leđa za napuštanje zemlje

Sve u svemu, ovo su neke od najvažnijih promjena koje će zadesiti Holandiju u godini koja je pred nama. Ipak, ono što najviše brine je promjena vlasti, koja bi mogla biti pogubna za mnoge koji se ne osjećaju sigurno zbog retorike Geerta Wildersa.

Jedna od njih je Uganđanka Rachel Nansubuga, koja je s mužem Amerikancem doselila prije godinu i po dana, i već sada odlaze za Luksemburg. Kaže kako su oboje uvijek bili dobri građani, kako su plaćali poreze i nigdje nisu ostavljali repove, niti kršili zakon, ali opet se ne osjećaju ugodno kada čuju kako Wilders govori o Arapima ili drugim muslimanima. Po njenim riječima, naredni na listi su vjerovatno osobe afričkih korijena, a onda ko zna ko nakon njih, tako da im je odluka o odlasku Wildersovom pobjedom samo olakšana.

„Definitivno nam je dao vjetar u leđa da napustimo zemlju i teško da ćemo se vratiti“.

Izgleda da je u Holandiji jedina konstanta stalna promjena, a da li je nabolje ili nagore, to ćemo još pričekati da se uvjerimo. Ova godina se čini da neće početi obećavajuće, barem kad su cijene u pitanju, dok se političari još čekaju da formiraju vlast.

Članak je prenet sa portala Aljazeera Balkans.