Najbolje za različite navike i ukuse

24. June 2022.
Nakon dvogodišnje pauze, Beogradski festival evropske književnosti, koji organizuje IK Arhipelag, ponovo uživo – 11. put od 22. do 24. juna.
logo_11.-Beogradski-festival-evropske-knjizevnosti_2022

Piše: Jovana Čilić. Izvor: Novi magazin

Beogradski festival evropske književnosti Arhipelag je osnovao 2012. godine, kao neprofitan događaj, na kome su sva dešavanja otvorena i besplatna za posetioce. Festival je beogradski zato što se održava u Beogradu, evropska književnost izabrana je kao književni i kulturni kontekst za koji je zainteresovana većina naših čitalaca i zato što srpska književnost, do koje nam je posebno stalo, pripada evropskoj književnosti, dok je festival dobar način da književnost postane vidljivija nego što jeste, otvorenija za senzibilitet novih generacija i podsticajnija za ljude različitih navika i ukusa – objašnjava za Novi magazin Gojko Božović, glavni urednik u Arhipelagu i alfa i omega Festivala.

KULTURA U DOBA STRAHA: On dodaje da se tokom Beogradskog festivala evropske književnosti ne predstavljaju samo Arhipelagove knjige i autori, već se, bez ikakvog kompromisa, zastupa koncept visoke i autorske književnosti, u čemu je nedvosmisleno najvažnija podrška čitalaca. Božović je radostan zbog novog susreta sa čitaocima na Beogradskom festivalu evropske književnosti, posle dvogodišnje pauze zbog pandemije koronavirusa, objašnjavajući da su, pored čitanja odličnih pisaca kakvi su Jani Virk, Ingo Šulce, Dževad Karahasan ili Nina Savčić, u središtu ovogodišnjeg Festivala i dva panela. Prvi – Kultura u doba straha, reakcija je na činjenicu da je mnoštvo kriza u proteklih nekoliko godina stvorilo različite izvore straha. U vrtlogu novih događaja našla se i sama kultura, zbog čega često strada pod pritiskom društvene poželjnosti ili političke korektnosti, objašnjava sagovornik Novog magazina, poentirajući da je ključno pitanje ovog panela da li kultura može da bude utemeljenje kritičkog mišljenja i obnova patosa slobode u vremenima kad su različiti oblici bezbednosti mnogo privilegovanija pitanja od slobode. Drugi panel posvećen je prepisci Danila Kiša, koja je nedavno objavljena pod naslovom Iz prepiske, kao prvorazredno svedočanstvo o piscu, njegovoj književnosti i njegovom vremenu.

NAJBOLJE OD SVEGA. NAJBOLJE ZA SVE: Da ponovimo, nakon dvogodišnje pauze zbog pandemije koronavirusa, kad su se programi ovog festivala održavali online, Beogradski festival evropske književnosti vratio se ove godine uživo, a njegovo 11. izdanje, čija su vrata, pod motom Najbolje od svega. Najbolje za sve, otvorena 22. juna u 19 sati u sali Amerikana Doma omladine Beograda – gde će se inače odvijati celokupni programa ovogodišnjeg Festivala – trajaće do 24. juna.

Poštovaoce književnosti očekuje uzbudljiva nedelja, najavljuju organizatori. Tokom četiri celovečernja književna programa publika je, ili će tek moći da prati čitanja poznatih svetskih i domaćih pisaca, ekskluzivnih gostiju Festivala, kao i dva panela o savremenoj književnosti i kulturi. Gosti Beogradskog festivala evropske književnosti su jedan od najznačajnijih savremenih nemačkih pisaca Ingo Šulce (23. juna u 20 sati), poznati slovenački pisac Jani Virk (24. juna u 20), bosanskohercegovački romansijer, esejist i dramaturg Dževad Karahasan, koji je 22. juna otvorio 11. Beogradski festival evropske književnosti, i romansijerka Nina Savčić (24. juna u 19 sati).

LITERATUR CAFE: Prvim panelom Beogradskog festivala evropske književnosti, koji je bio posvećen temi Kultura u doba straha, na kome su učestvovale Milena Bogavac, Blagoje Pantelić i Gojko Božović, a moderatorka bila Marija Nenezić, 22. juna praktično je bio otvoren ovogodišnji Festival, dok je drugi Danilo Kiš: Iz prepiske – glasovi iz vremena, najavljen za 23. jun od 19 sati. Učestvuju Marija Nenezić, Vladan Bajčeta i Gojko Božović. Dodajmo, na kraju, da u okviru 11. Beogradskog festivala evropske književnosti gostuje Literatur Cafe – program Gete instituta Beograd.

Beogradski festival evropske književnosti jedan je od najposećenijih književnih događaja u Srbiji. Njegova publika je vrlo raznovrsna u generacijskom pogledu, jer je ciljna grupa mnogo šira od uobičajene publike književnih događaja. Festival je proteklih godina privukao veliku pažnju javnosti, a njegovi gosti bili su, između ostalog, David Grosman, Havijer Serkas, Peter Esterhazi, Klaudio Magris, Florans Noavil, Goce Smilevski, Fiona Sampson, Aris Fioretos, Terezija Mora, Drago Jančar, Peter Salmon, Hatidže Akin, Rej Robertson, Barbi Marković, Venko Andonovski, Tomas Majneke, Branko Čegec i Amir Or. Neki od ovih programa bili su najposećeniji književni događaji u Beogradu u ovoj deceniji.

NINA SAVČIĆ: Mogućnost da se čuju autorski i glasovi publike

Dok u razgovoru sa književnim kritičarima imam ponekad potrebu da pobegnem sa lica mesta (dakle, od njih), kontakt sa čitaocima doživljavam kao osveženje. Nemali broj puta, komentari čitalaca otkrili su mi delove mojih likova kojih nisam bila svesna, dali su novo tumačenje njihovih postupaka i podstakli me na razmišljanje (nekad o njima – junacima priča, nekad o sebi, šta sam svoje dala u gradnju lika i zašto). Susreti pisaca/pesnika i čitalaca mislim da su dragoceni i za jedne i za druge, a književne festivale volim zato što daju priliku da se čuju mnogi glasovi, što autorski, što glasovi publike. Prelomljeni kroz iskustva i živote različitih ljudi, likovi dobijaju vitalnost, a romani (pesme) jasnije postaju deo nas autora, kao da likovi zaista ožive.

 

„Aleksandar Tišma“ Davidu Albahariju

Ovogodišnjem dobitniku Međunarodne nagrade za književnost Aleksandar Tišma, piscu Davidu Albahariju ovo priznanje biće uručeno 24. juna u 12 sati, u Svečanoj sali Matice srpske u Novom Sadu. Ova nagrada Albahariju je pripala za njegov roman Heute ist Mittwoch (Schoffling & Co, 2022), objavljen na nemačkom jeziku u prevodu Mirjane i Klausa Vitmana, a takvu odluku doneo je žiri koji su činili Peter Handke, Ilma Rakuza, Laslo Marton, Vladislava Gordić Petković i Matijas Enar.

„Albahari je autor impresivnog pripovedačkog opusa koji nastaje već punih pola veka; koliko god posvećen intimističkim analizama nestabilnog postmodernog identiteta, Albahari obrađuje i mučne teme rata i zločina, nastojeći da predoči stradanja i patnje u vrtlogu istorije svih onih običnih, malih junakinja i junaka koje odlikuju stoicizam i skrušenost. Tokom devedesetih godina, sastavni deo njegovog proznog opusa postaju, i od tada su stalno prisutni, motivi istorije, izbeglištva, rekonstrukcije individualnog sećanja, konflikti i suočavanja privatnog osećanja sveta i istorijske realnosti. U svetu Albaharijeve proze pripovedna igra svetla i senke neretko čitalačku pažnju usmerava na tišinu i beznađe. Međutim, osećaj teskobe uvek se pretopi u savršenstvo sročene reči koja želi da dočara detalj, spoznaju i preokret. To savršenstvo nije ništa drugo do marljivo i predano ispunjavanje postulata i normi književne proze. U nagrađenom romanu Danas je sreda, Albahari govori o danas aktuelnim temama bolesti, starenja, pamćenja i zaborava. Motiv brige o bolesniku koristi se da bi se razvio narativ na temu odnosa pojedinca prema istoriji, oproštaja i pokajanja kao uslova da se duša i um spasu od ništavila. Nadmoćnom većinom glasova, žiri za dodelu nagrade Aleksandar Tišma odlučio se za roman Danas je sreda, u prevodu na nemački Mirjane i Klausa Vitmana, uveren da David Albahari zavređuje ovo priznanje ne samo zbog toka i opsega svog delovanja u literaturi i kulturi, već i zbog visokog umetničkog dometa uzbudljivog, raznolikog, čujnog i uticajnog književnog dela koje ostavlja trajan trag u imaginaciji njegovih čitalaca i poetici njegovih književnih sledbenika“, navela je u obrazloženju, u ime žirija, Vladislava Gordić Petković.

Roman je u Srbiji 2017. objavila novosadska Čarobna knjiga, koja u svom katalogu ima i izabrana dela ovog autora – gde se nalazi deset njegovih romana i izabrane priče u šest luksuzno opremljenih knjiga (Gec i Majer & Kontrolni punkt, Mamac & Cink, Svetski putnik & Snežni čovek, Životinjsko carstvo, Mrak & Ludvig, Izabrane priče i Pijavice). Ovo vredno izdanje upotpunjeno je stručnim tekstovima Vladimira Gvozdena o Albaharijevom stvaralaštvu i Mihajla Pantića o Albaharijevoj kratkoj formi. Pored toga što se ti naslovi štampani i pojedinačno, ČK je objavila i Krava je usamljena životinja, Male priče, kao i Pogovor, najnoviji (diktirani roman) Davida Albaharija.

Izvor: Novi magazin.

Click