Kad zapeva keva Jevrosima

14. March 2021.
Dragani Ristić, pomoćnici ministra trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske, javno preduzeće Akvana na osnovu ugovora o autorskom djelu isplatilo je 8.500 eura na ime ugovora o autorskom honoraru za pjevačke nastupe u restoranu tog preduzeća iako je prvobitnim ugovorom bilo predviđeno da za taj posao primi naknadu od 6.500 eura.
Gospodska_ulica_banja_luka
Banja Luka. Foto: Darko Gavric

Piše: Gordana Katana

I ne bi tu bilo ništa toliko čudno da je Ristić članica Udruženja estradnih radnika i umjetnika. No, pomoćnica ministra ne bavi se pjevanjem, potvrđeno je iz tog udruženja. Pjevanjem se ne bavi ni njena majka Jevrosima Pupčević, koja je također sa Akvanom zaključila ugovor o estradnom – pjevačkom nastupu na iznos od 1.000 eura, ali joj je isplaćeno 5.000 eura.

Ovo su podaci koje je javnosti predstavio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, na bazi izvještaja Komisije za utvrđivanje stanja i zakonitosti rada Grada Banjaluka, osnovane neposredno nakon što je novi gradonačelnik stupio na dužnost.

JAVNA KUĆA: Javnom preduzeću Akvana, koje upravlja kompleksom gradskih bazena i navedenim restoranom, zbog duga od pet miliona eura prema dobavljačima, te višemjesečne neisplate plata i doprinosa radnicima, račun je blokiran i na korak je od stečaja. To je bio i osnovni razlog što je Stanivuković smijenio direktora Akvane Vedrana Mitrovića.

No u Akvani se javni novac, dok su radnici bili uskraćeni za plate, nije trošio samo na “pjevačice”. Tako je za pripremu jednog keteringa koji je fakturisan 29. decembra prošle godine, a koji je iznosio 1.350 eura, isporučeno između ostalog 1,2 tone brašna. “Sa ovoliko brašna za pravljenje kiflica mogla se nahraniti vojska Azerbejdžana”, komentirao je Stanivuković. Novinarima je predočio i pisanu izjavu šefa kuhinje Akvane, koji tvrdi kako nikada nisu ni postojale slične isporuke. Jasno je, istakao je banjalučki gradonačelnik, da se radi o čistom kriminalu.

Valja podsjetiti da je tokom izborne kampanje Stanivuković svojim sugrađanima obećao da će se uhvatiti ukoštac s nelegalnim trošenjem novca iz gradskog budžeta, ali stati u kraj i nezakonitom upravljanju gradskim građevinskim zemljištem.

Jedan od takvih primjera je i izgradnja restorana “Kajak”. Naime, nekadašnji prostor banjalučkih kajakaša od početka osamdesetih godina prošlog vijeka izdavan je u zakup vlasnicima ugostiteljskih objekta, no nikakve dogradnje ili preinake na njemu nisu vršene. Ali kako je riječ o jednoj od najatraktivnijih lokacija na obali rijeke Vrbas, “za oko je zapeo Srećku Radišiću” sinu Mile Radišića, kontroverznog banjalučkog poduzetnika i kuma Milorada Dodika.

“Ježim se kad neko uzima gradsku imovinu, sve što je grada Banjaluke to je naše, svih građana. Objekat u vlasništvu Radišića nelegalno je sagrađen na gradskoj imovini. Ovaj restoran biće porušen”, naglasio je gradonačelnik Banjaluke. Stanivuković je istakao da će to biti poruka svima koji su tako radili, svim milionerima, tajkunima, i naglasio da ga u tom procesu niko neće zaustaviti.

Srećko Radišić nije želio komentirati Stanivukovićeve izjave i kratko je naveo da je objekat u postupku legalizacije. “To je to. Kako će se završiti postupak, ne znamo. Puno je ovakvih objekata u Banjaluci. Zašto smo baš mi izdvojeni, ne znam, ali nema veze”, rekao je Radišić.

Međutim, gradonačelnik je poručio da je zahtjev za legalizacijom već odbijen od Gradske uprave. “Jer mora biti poruka svim nedodirljivim, svim tajkunima, poruka svim onim milionerima, na ovaj način. Je li to poruka, da uzmete komad zemlje? Napravite, pa onda da legalizujete. E, neće moći”, naveo je Stanivuković.

Ma kako zvučalo kao otrcana fraza, novi gradonačelnik otvorio je banjalučku Pandorinu kutiju. Jer gradom već dvije decenije, uz podršku vlasti, kako one gradske tako i entitetske, caruju građevinski poduzetnici. Uzurpacije građevinskog zemljišta, izgradnja poslovno-stambenih objekata zbog kojih se naknadno mijenjaju urbanistički planovi u najužem gradskom jezgru, naknadne legalizacije već izgrađenog, svakodnevica su najvećeg grada RS.

Najeklatantniji primjer je iz 2012, kada je preko noći uništena jedna od najvećih zelenih površina u centru grada i na njoj počela gradnja poslovnog objekta u vlasništvu već spomenutog Mile Radišića. Radišić je gradnju proširio i na privatno zemljište, a vlasnici koji su se pobunili prolazili su neviđenu policijsku torturu zbog namjere da odbrane svoju imovinu. Zbog cijelog slučaja vođeni su maratonski sudski postupci, Vrhovni sud RS presudio je u korist građana – vlasnika parcela, no Ministarstvo građevinarstva i urbanizma RS ignoriralo je odluku suda tako što je ponovo donijeto rješenje u korist Radišića.

Uzaludni su bili te 2012. i višemjesečni svakodnevni protesti građana koji su digli glas protiv nasilnog uništavanja zelenih površina i “betonizacije” Banjaluke. No, osim betonizacije legalizovane odlukama gradskih vlasti, Banjaluka je u istom vremenu ostala i bez niza drugih objekata u svom vlasništvu, među kojima je i Muzej savremene umjetnosti. Riječ je u objektu stare željezničke stanice u centru grada izgrađenom tokom Austro-Ugarske aneksije, pa je muzej tu gdje jeste samo zahvaljujući dobroj volji novog vlasnika.

BILBORDI: Komisija za utvrđivanje zakonitosti rada i stanja u Gradu Banjaluka prvi izvještaj objavila je 31. januara ove godine. U njemu je predstavljen način “poslovanja gradske uprave i oglašivača na gradskim bilbordima”. Zbog neplaćanja komunalnih taksi grad je oštećen za pola miliona KM. Stanivuković je kazao da se upravo tu “krije nedostajući novac za besplatne udžbenike za niže razrede osnovnih škola ili pak besplatan gradski prevoz penzionerima”.

Zbog zloupotrebe službenog položaja protiv šefa Komunalne policije Grad Banjaluka podnio je krivičnu prijavu, a Stanivuković pozvao policiju i pravosuđe da konačno počnu raditi svoj posao.

Tada je naveo i da je za stanje koje je u gradu zatekao direktno odgovoran njegov prethodnik Igor Radojičić. Komentirajući nalaze Komisije Radojičić je pak ustvrdio je da se “radi o političkoj kampanji u kojoj ima više političkih poruka nego pravnih ocjena”.

“Takozvani izvještaj ‘tima za reviziju’ pokazuje visok stepen nepoznavanja propisa i organizacije sistema lokalne vlasti. U spomenutim temama nemam nikakve krivične odgovornosti i ako neko podnese prijavu, iako i dalje nije jasno za šta, dokazaću da je laž”, istakao je Radojičić.

Zanimljivo je da su predstavnici vladajuće koalicije na gradskom i entitetskom nivou nastojali osporiti izvještaje uz tvrdnju da grad nije nadležan da vrši reviziju poslovanja svojih službi i javnih preduzeća, referirajući na to što se u javnosti za komisiju koristio kolokvijalni naziv “tim za reviziju”.

Protiv gradonačelnika sada su tužbe za klevetu najavili i bivši direktor Akvane, te “pjevački duo Dragana & Jevrosima”. Naime, pomoćnica ministra trgovine i turizma ustvrdila je da ona nikada nije pjevala u restoranu Akvane nego da je njen suprug to činio kao član benda “Čiča Gliša”. Pa da kada nije “imao vremena”, ona je za njega potpisivala ugovore. Zašto sve to nije u ugovorima i navedeno, zašto ne postoje dokazi o punomoći za zastupanje, Ristić nije obrazložila.

Draško Stanivuković je najavio da će njegovi sugrađani u kontinuitetu biti upoznavani s načinom na koji je grad upravljao javnim novcem i resursima i istakao da ono što je dosad objavljeno predstavlja samo vrh ledenog brijega. “Mislili su da će zauvijek vladati Banjalukom i da nikada niko neće biti u prilici da vidi šta su i kako radili”, poručio je Stanivuković.

Sada postaje jasnija i reakcija lidera SNSD-a Milorada Dodika na pobjedu Stanivukovića na prošlogodišnjim lokalnim izborima i prijetnje upućene i njemu i građanima koji su ga izabrali. Nije Dodika toliko pogodio sam poraz njegovog kandidata Igora Radojičića koliko upravo strah od onoga što se trenutno događa. A to je iznošenje na svjetlo dana koruptivne vladavine Banjalukom, koja se nije mogla odvijati bez podrške i znanja entitetske vlasti.

Jedini odgovor, a čiju cijenu bi mogli platiti građani, sada su opstrukcije na koje novi gradonačelnik svakodnevno nailazi od većine u Skupštini Grada, koja kad god i gdje može blokira njegov rad. Ali ako je suditi po raspoloženju Banjalučana, podrška koju su na lanjskim lokalnim izborima dobili SNSD i njegovi koalicioni partneri ozbiljno je poljuljana. Pandemija covida-19, kojoj se u BiH ne vidi kraj, ekonomski je dodatno ugrozila građane cijele BiH, pa tako i Banjaluke. Sve veći redovi pred javnim kuhinjama, sve veći broj zatvorenih ugostiteljskih i obrtničkih radnji, a time i gubitak radnih mjesta, na jednoj strani, i podaci kako su građani godinama potkradani, mogli bi doći na naplatu već na opštim izborima naredne godine.

Tekst je prenet sa portala Novi magazin.

Click