Hleba i igara – Pandemija i kreativna industrija

27. April 2020.
Osim industrije video-igara, koja je povećala prihode, sve druge oblasti kreativne industrije beleže velike gubitke
Pandemija i kreativna industrija
Foto: Novi magazin

Piše: Hristina Mikić

Posledice pandemije koja je pre nekoliko meseci zahvatila svet uveliko se osećaju u ekonomskoj sferi. Na pandemiju nije imun ni kreativni sektor. Evropska mreža za kreativno poslovanje (ECBN) iznela je podatke da se do kraja 2020. očekuje pad prometa u kreativnim delatnostima u EU u iznosu od 273 milijardi evra. To znači da će on biti manji za oko 30 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ovo istraživanje sprovedeno na uzorku od 7.000 firmi i samostalnih umetnika pokazuje da samo tri odsto ispitanika veruje da će se poslovanje normalizovati do kraja godine.

OTPORNOST

Kreativni sektor čini veliki broj raznorodnih delatnosti, te je izvesno da sve one neće podjednako biti pogođene pandemijom ili barem ne u istoj meri. Otpornost na nju zavisiće od nekoliko faktora: načina obavljanja delatnosti, tržišne orijentisanosti ili zavisnosti od državnog budžeta, stepena digitalizacije, vrste kulturnog sadržaja i načina njegove distribucije, kulturnih navika publike/konzumenata i sezonskog karaktera poslovanja. Među najpogođenijim oblastima su one koje počivaju na živom izvođenju i u velikoj meri zavise od turizma (npr. izvođačke umetnosti, muzeji…). Zabrana okupljanja, ograničene mogućnosti za putovanje, nemogućnost planiranja poslovanja, zastoj turističke privrede…sve su to faktori, koji su, prema nekim međunarodnim procenama, doveli do velikog broja otkazanih projekata u scenskim delatnostima i pada prihoda od 80 odsto u prvim mesecima pandemije. U ovakvim okolnostima nalaze se i muzejske ustanove u turističkim mestima i privatni muzeji, čiji prihodi uglavnom zavise od turističkih poseta, prodaje suvenira i dodatnih usluga koje pružaju posetiocima.

Način rada i oblik finansiranja još su jedan od faktora koji opredeljuje jačinu efekata pandemije. Izveštaj Mreže evropskih muzejskih organizacija (NEMO) sugeriše da pandemija snažnije pogađa velike muzeje, čiji je nedeljni gubitak u prihodima viši od 100.000 evra, u odnosu na male i muzeje u javnoj svojini. Oni uglavnom izražavaju bojazan da će pandemija dovesti do preraspodele javnih sredstava ka ugroženijim oblastima i da će u postpandemijskom periodu biti vrlo malo novca za kulturu.

Uticaj kulturnih navika na efekte pandemije najkarakterističniji je u oblasti izdavaštva. Već u prvim nedeljama pandemije zatvaranje knjižara i prelazak na onlajn distribuciju smanjio je globalni obim prodaje knjiga oko 30 odsto. Očekuje se da će problemi s likvidnošću i obustava rada pojedinih dobavljača reducirati broj izdanja u ovoj godini. Procena istraživačke baze Statista pokazuje da je u Italiji odloženo objavljivanje oko 23.500 naslova, a na prevod čeka još 2.500 novih knjiga. Pandemija je pokazala i sve nedostatke tradicionalnog tržišta knjiga u Evropi. Nasuprot tome što 15 odsto svetske populacije koristi digitalne knjige, čitalačke prakse na najvećim evropskim tržištima (Nemačka, Italija, Velika Britanija, Španija) i dalje su usmerene na štampana izdanja. Francuska je zabeležila pad prodaje knjiga 27 odsto tokom marta, a ovakvim rezultatima u određenoj meri doprinose i čitalačke navike Francuza, koji u 60 odsto slučajeva ne čitaju knjige u digitalnom formatu. Izuzetak su Nemačka i Velika Britanija, gde se više od 50 odsto čitalaca opredeljuje za digitalne knjige, pa se može očekivati da ovakva struktura tržišta ublaži pad prodaje knjiga nastao usled zatvaranja knjižarskih mreža.

Osim izdavača, i biblioteke, kao i određene oblasti kinematografije pokušavaju da nadomeste izmenjene okolnosti poslovanja kroz onlajn distribuciju sadržaja. Takav će biti odgovor poljskih distributera i prikazivača na pandemiju, pa će premijere, umesto u bioskopima, prikazivati na striming platformama i kablovskim mrežama. Slično se dešava i s književnim dešavanjima. Nacionalna biblioteka Norveške kreira podkaste kako bi podsticala interesovanje svojih korisnika za određena književna izdanja.

I na umetničkom tržištu oseća se uticaj pandemije. Iako je obim prodaje umetničkih dela počeo da opada još krajem 2019. usled geopolitičkih dešavanja, otkazivanje najvećih sajmova dovelo je do dodatnog pogoršanja situacije. Na Evropskom sajmu lepih umetnosti i antikviteta u Mastrihtu zabeležen je oko 30 odsto manji broj posetilaca. Naročito su izostale posete kolekcionara, koji čine najznačajniji segment kupaca na ovom sajmu. Otkazivanje sajmova u Abu Dabiju, Hongkongu, Bazelu… inicira promene i u dilerskoj prodaji, budući da se ona najvećim delom odvija na ovim prodajnim manifestacijama. UBS-ov izveštaj o umetničkom tržištu ističe da će ova godina biti izazovna i da će doći do promene poslovnih modela komercijalnih galerija, aukcijskih kuća i dilera. Analitičari umetničkog tržišta još uvek ne pružaju odgovor u kom pravcu će teći ova poslovna transformacija. Ipak, među njima vlada opravdan strah da kupci usled strepnje i zabrinutosti neće biti zainteresovani za kupovinu umetničkih dela kao prethodnih godina, čak i kada globalna ekonomska situacija pokaže znake oporavka. Stoga se procenjuje da pandemija može biti uvod u dublju ekonomsku krizu na globalnom umetničkom tržištu.

Sa druge strane, industrija video-igara je u uzlaznoj putanji. Slobodno vreme koje ljudi provode u zatvorenom prostoru i dokolica stvaraju povoljne okolnosti za povećano korišćenje kreativnih sadržaja u digitalnom obliku. Podaci agencije za istraživanje gejming tržišta Newzoo ukazuju da izolacija utiče na povećanje vremena koje ljudi troše igrajući video-igre. Procenjuje se da je ono sa prosečnih šest sati poraslo na osam sati nedeljno. Povećano interesovanje za zabavu uz video-igre dovodi do rasta pretplata i prodaje dodataka koje igrači mogu koristiti. Gameindustry objavila je podatke da su korisnici od uvođenja masovne izolacije (sredina marta) za nedelju dana preuzeli 2,8 miliona puta video-igara, a samo u Italiji njihova digitalna prodaja je udvostručena.

COVID-ankete, koje se na dnevnoj bazi sprovode u kreativnom sektoru, dokumentuju nepovoljne ekonomske tendencije u većem delu ovog sektora. One zasad sugerišu da pandemija utiče na likvidnost kreativnih firmi i pogoršanje položaja samostalnih umetnika i kreativnih preduzetnika. U Danskoj su finansijske rezerve kojima raspolažu kreativne firme dovoljne za plaćanje obaveza u periodu od četiri do osam nedelja, ali bez državne pomoći ovaj sektor ne može opstati na duži rok. Kulturni producenti i umetnici Nicole Brewer, Hannah Fenlon, Ann Marie Lonsdale i Abigail Vega pokrenuli su onlajn resursni centar za američke samostalne umetnike (covid19. freelanceartist). Dokumentaciona baza ove platforme svedoči da su umetnici u Americi suočeni sa ozbiljnim problemima u generisanju prihoda, a od početka pandemije ostali su bez priliva u iznosu od 2.000 do 12.000 dolara nedeljno. Slična situacija zadesila je i samostalne umetnike u evropskim zemljama, doduše u pitanju su znatno niži iznosi primanja. Tako, na primer, na Malti su samostalni umetnici ostali uskraćeni za nedeljne prihode od 250 do 500 evra od početka pandemije, a najveći broj njih trenutno oskudeva u novčanim sredstvima za podmirivanje osnovnih životnih potreba.

PODRŠKA

S ciljem da se ublaže kratkoročni efekti pandemije na kreativni sektor, vlade i ministarstva kulture mnogih zemalja donele su programe ekonomskih mera. Prema karakteru ove mere se mogu podeliti na one opšteg tipa (koje se odnose na sve pravne subjekte i preduzetnike, uključujući i one koji posluju u kreativnom sektoru) i sektorske mere (koje su prilagođene potrebama i specifičnostima kreativnog sektora). Programe opštih mera u najvećem broju slučajeva kreirala su ministarstva ekonomije, finansija ili vladini krizni štabovi, dok su sektorske mere predlagala ministarstva kulture ili umetnički saveti. Od 34 zemlje Evropske unije i Zapadnog Balkana, oko 95 odsto je donelo opšte mere, dok je 70 odsto zemalja usvojilo i sektorske planove podrške kreativnim delatnostima. Naime, pokazalo se da opšte mere nisu u dovoljnoj meri prilagođene kreativnim biznisima (npr. reprogram kredita), a često se dešava da mnoge organizacije ne mogu ispuniti uslove za njihovo korišćenje. Jedan od takvih uslova jeste da se direktna novčana pomoć može koristiti za stalno zaposlene. To za mnoge kreativne firme predstavlja problem jer u najvećem broju slučajeva one funkcionišu na bazi projekata, angažujući umetnike i saradnike kroz fleksibilne radne ugovore. Takođe, ispostavilo se da opšte mere ne obuhvataju pomoć samostalnim umetnicima, samozaposlenima kreativcima niti nezavisnim umetničkim grupama, koji čine veliki deo kreativnog sektora.

Prema vrsti, mogu se uočiti četiri grupe ekonomskih mera podrške kreativnom sektoru: 1. direktna davanja, 2. fiskalne pogodnosti, 3. mere finansijske podrške u cilju očuvanja kratkoročne likvidnosti i 4. poreske olakšice. Najveći broj zemalja, njih 95 odsto, doneo je mere koje se tiču direktnih davanja umetnicima i kreativcima, zatim slede mere za očuvanje likvidnosti i fiskalne pogodnosti (50 odsto zemalja), dok je najmanji broj mera poreskog karaktera (oslobađanje od poreskih dažbina). Korisnici ovih mera su mikro, mala i srednja preduzeća, kreativni preduzetnici, samostalni umetnici i freelenceri, dok konglomerati i velike korporacije u kreativnim industrijama mogu biti korisnici isključivo opštih ekonomskih mera. Kombinacija različitih mera u paketu zavisi pre svega od modela kulturne politike. Tamo gde su modeli kulturne politike liberalniji, akcenat je na fiskalnim instrumentima, dok je u socio-demokratskom modelu kulturnih politika akcenat na zaštiti društveno-ekonomskog statusa umetnika i kreativnih profesionalaca. Direktna davanja realizuju se na tri načina. Jedan je kroz bespovratnu novčanu pomoć umetnicima i kreativcima u vidu univerzalnog osnovnog dohotka, u trajanju od tri do šest meseci. Iznos ove naknade uglavnom je utvrđen na nivou prosečne zarade. Drugi način direktnih davanja je dodeljivanje stipendija i grantova kroz budžetske fondove za kulturu. To su tzv. krizni fondovi formirani pri vladinim agencijama (npr. Centru za promociju umetnosti u Finskoj, Nacionalnom muzičkom centru u Francuskoj, Kulturnom centru u Litvaniji, Norveškom kulturnom fondu…) ili ministarstvima kulture. Stipendije se odobravaju za stvaranje novih umetničkih dela prilagođenih digitalnoj diseminaciji. Rad nezavisnih umetničkih grupa i civilnih organizacija u kulturi finansira se kroz redovne konkurse, novoformirane krizne fondove i jednokratne naknade za pokrivanje osnovnih troškova tokom trajanja pandemije.

Osim mera koje su donete na nacionalnom nivou, u određenom broju zemalja one su i deo COVID kriznog paketa na nivou gradova i regiona (npr. Francuska, Švajcarska, Nemačka, Velika Britanija). Uglavnom je reč o urbanim centrima u kojima živi i radi veliki broj umetnika i kreativnih preduzetnika. Tako je, na primer, gradska uprava Berlina odobrila finansijsku pomoć za pokrivanje osnovnih troškova za oko 150.000 samostalnih umetnika i kreativnih preduzetnika u visini od 5.000 evra, dok direktna davanja u visini 15.000 evra mogu koristiti vlasnici kreativnih biznisa ukoliko imaju više od pet zaposlenih. Slične pogodnosti nudi i Gradska uprava Helsinkija kroz grantove koji kulturnim stvaraocima i umetnicima treba da omoguće bolje povezivanje s publikom u digitalnom svetu.

Fiskalne pogodnosti pretežno obuhvataju odlaganje plaćanja poreskih obaveza i doprinosa za socijalno osiguranje dok traje pandemija i njihovo plaćanje u ratama koje će početi 2021. Reprogramiranje poreskih obaveza obuhvata i odlaganje obaveza po osnovu poreza na dodatu vrednost. Mere koje se odnose na poreske olakšice vrlo su skromne. Zemlje se pretežno odlučuju za odlaganje poreskih obaveza, ali ne i za njihov otpis. Francuska predstavlja redak slučaj gde su privremeno suspendovana plaćanja takse na bioskopske ulaznice, takse na zabavu i poreski prirez na knjige i publikacije, s namerom da se iste i otpišu u periodu trajanja pandemije.

Uticaj kulturnih navika na efekte pandemije najkarakterističniji je u oblasti izdavaštva

 

Od 34 zemlje Evropske unije i Zapadnog Balkana, oko 95 odsto donelo je opšte mere, dok je 70 odsto zemalja usvojilo i sektorske planove podrške kreativnim delatnostima

Pregled mera po zemljama

Austrija

  • Usvojen program opštih i sektorskih mera za kreativni sektor.
  • Novčana pomoć je dostupna umetnicima i kreativnim preduzetnicima u iznosu od 1.000 do 2.000 evra mesečno (najduže tri meseca), s ciljem da im se obezbedi pokrivanje osnovnih životnih troškova.
  • Odlaganje poreskih obaveza.
  • Krediti za održavanje tekuće likvidnost dostupni mikro i malim preduzećima u kreativnom sektoru.
  • Garancije za kredite po povoljnim uslovima kod poslovnih banaka.

 

Belgija

  • Usvojene opšte mere za podršku privredi u slučaju COVID-19.
  • Novčane nadoknade u iznosu 650-800 evra mesečno (najduže dva meseca) ukoliko su samozaposleni i kreativni preduzetnici imali prekid rada minimum sedam dana u toku meseca.
  • Preduzetnici koji su imali prekid poslovanja do 21 dan mogu dobiti jednokratnu novčanu pomoć od 4.000 evra, a ukoliko ne rade duže od 21 dan, kompenzacija je 160 evra po danu.
  • Preduzetnici koji su obustavili rad samo vikendom stiču pravo na jednokratnu naknadu u visini 2.000 evra, a ukoliko je privremeni prekid duži od 21 dana, iznos kompenzacije je 160 evra po danu.

 

Hrvatska

  • Usvojen paket opštih mera i sektorski plan za kreativni sektor.
  • Novčana pomoć u iznosu od 215 do 430 evra dostupna je samozaposlenim i samostalnim umetnicima u zavisnosti od ostvarenog prihoda u 2019, uz dokaz da su imali otežano poslovanje usled pandemije.
  • Krediti za održavanje tekuće likvidnosti za mala i srednja preduzeća u kreativnom sektoru.
  • Novčane naknade u okviru programa “Očuvanje radnih mesta” u visini minimalne zarade (od 430 do 550 evra mesečno), koje se mogu isplaćivati najduže tri meseca.

 

Danska

  • Usvojen paket opštih i sektorskih mera za kreativni sektor.
  • Novčana pomoć u visini minimalne zarade (3.080 evra) dostupna samozaposlenim i samostalnim umetnicima kojima je smanjen prihod 30 odsto, pod uslovom da im je zarada u intervalu od 1.000 do 8.500 evra mesečno. Pomoć se može isplaćivati najduže tri meseca.
  • Odlaganje poreskih obaveza i reprogramiranje poreskih dugova.
  • Organizacije u scenskim delatnostima, kao i organizatori velikih kulturnih događaja u slučaju otkazivanja događaja (sa više od 1.000 planiranih posetilaca) mogu podneti zahtev za isplatu naknade po osnovu prihoda koji su izgubili usled otkazivanja karata, izgubljenog prihoda od prodaje pića i hrane, kao i troškova koji su nastali usled isplate umetničkih naknada.

 

Finska

  • Usvojen paket opštih i sektorskih mera za kreativni sektor.
  • Grantovi za freelensere i samostalne umetnike čije su aktivnosti pogođene pandemijom. Visina naknade kreće se od 2.400 do 3.500 evra mesečno, u zavisnosti od toga u kojoj fazi razvoja karijere se nalazi umetnik. Pomoć se može isplaćivati najduže tri meseca.
  • Grantovi Gradske uprave Helsinkija za nove oblike kulturnih događaja i povezivanje kulturne zajednice u visini 5.000 evra po projektu kako bi inspirisali stvaraoce i kulturne radnike da se povežu sa svojom publikom uz pomoć inovativnih rešenja i digitalnih alata.
  • Grantovi budžetskog fonda u okviru Centra za promociju umetnosti u visini 3.000 evra namenjeni umetnicima i novinarima koji izveštavaju o umetnosti i kulturi, a koji su izgubili posao i stalna primanja usled pandemije.
  • Odlaganje poreskih obaveza i reprogramiranje poreskih dugova.

 

Francuska

  • Usvojen paket opštih mera i sektorski plan za kreativni sektor.
  • Različite vrste pomoći za male i srednje organizacije u scenskim delatnostima namenjene plaćanju umetnika kojima su otkazani izvođački ugovori. Pomoć se može isplatiti galerijama, izdavačima, knjižarima i umetnicima čije je poslovanje pogođeno pandemijom.
  • Odlaganje plaćanja poreskih dažbina, oslobađanje od poreza na bioskopske ulaznice, oslobađanje od takse na zabavu, suspenzija poreskog prireza na knjige i publikacije.
  • Krediti za održavanje tekuće likvidnosti, gotovinske pozajmice umetnicima.
  • Pomoć od 1.600 evra ukoliko su usled pandemije prestali s radom ili je njihov posao u martu smanjen više od 70 odsto.

 

Nemačka

  • Usvojen paket opštih mera i sektorski planovi za kreativni sektor na nivou gradova i regiona.
  • Isplata minimalne zarade (1.600 evra) u trajanju od tri meseca.
  • Pomoć za samostalne umetnike i kreativne preduzetnike u visini 5.000 evra, a 15.000 evra za kreativne biznise sa više od pet zaposlenih.
  • Odlaganje poreskih obaveza i reprogram poreskih dugova.
  • Krediti za održavanje tekuće likvidnosti, povlašćene kamatne stope.
  • Garancije za kredite po povoljnim uslovima kod poslovnih banaka.

 

Crna Gora

  • Usvojene opšte mere i ad hoc mere za pomoć kreativnom sektoru.
  • Odlaganje otplate kredita u roku od tri meseca.
  • Odlaganje uplate poreza i doprinosa i reprogram poreskih dugova.
  • Kreditiranje preduzeća i preduzetnika po povlašćenim kamatama i po pojednostavljenoj proceduri preko Investiciono-razvojnog fonda.
  • Otpis zakupnina za imovinu u državnoj svojini u roku od tri meseca.
  • Oslobađanje medija tromesečne naknade za emitovanje programa tokom trajanja pandemije.
  • Konkurs za podršku projektima koje realizuju samostalni umetnici i kreativni preduzetnici u cilju zaštite njihovih socio-ekonomskih interesa. Novčana podrška obezbeđuje se za realizaciju projekata koji se mogu kreirati u kućnim uslovima, a podobni su za digitalnu distribuciju. Iznos sredstava je od 3.000 evra za pojedince do 20.000 evra za preduzetnike.

 

Malta

  • Usvojene opšte mere i sektorski plan za pomoć kreativnom sektoru.
  • COVID naknada dostupna je zaposlenima ili samostalnim umetnicima u vidu novčanog iznosa od 800 evra mesečno ukoliko pojedinci poslove obavljaju u sektorima koji su drastično pogođeni pandemijom (izvođačke i scenske umetnosti, zanati i sl.). Zaposleni s nepunim radnim vremenom imaju pravo na naknadu od 500 evra mesečno.
  • Za zaposlene i samostalne umetnike koji rade u kreativnim delatnostima koje su blaže pogođene pandemijom (kinematografija, izdavaštvo, audio-vizuelna delatnost, radio emitovanje) mesečni dodatak iznosi 160 evra za zaposlene s punim radnim vremenom, odnosno 100 evra za one s nepunim radnim vremenom i 230 evra za samozaposlene, freelensere i samostalne umetnike.
  • Kreditiranje održavanja tekuće likvidnosti.

Tekst je prenet iz Novog magazina.

Click