Dobro i građani – zbližavanje u toku

9. June 2021.
Ekonomska kriza, pad kupovne moći građana i sveopšta neizvesnost doveli su do toga da građani iskažu manju spremnost za novčana davanja. Ipak, sudeći po iskazima ispitanika, skoro polovina punoletnih građana učestvovala je u barem jednoj akciji godišnje, najčešće kroz novčane donacije, uglavnom usmerene na lečenje dece.
m
Marija Mitrović. Foto: tragfondacija.org

Piše: Marija Mitrović

Britanci imaju izreku – put your money where your mouth is.

U vreme dubokih podela u društvu, kada su na društvenim mrežama i u komentarima na portalima mnogi jaki na rečima, šta je to što građani (i kompanije) Srbije zaista podržavaju? Ne samo rečima već i donacijama. Šta je to iza čega mogu da stanu i svojim novcem, ne samo glasom?

Iako će mnogi reći da u atmosferi potpunog nepoverenja doniranja za opšte dobro kod nas nema, a i tamo gde ga ima “sigurno je da je dobročinstvo samo paravan za ko zna šta” – istina je da postoje ljudi i kompanije koje stvaraju dobro oko sebe i razvijaju svoje zajednice.

(Catalyst Balkans, kao regionalna neprofitna organizacija koja pruža podatke i tehnologiju za dobročinstvo, objavio je deveti godišnji izveštaj– Srbija daruje 2020. Rezultate pogledajte u okviru “Šta smo donirali”).

LJUDI & DRŽAVA: Građani najveće dobrotvore vide u istaknutim pojedincima i običnim građanima, dok veći angažman očekuju od državnih institucija, poslovnog sektora i medijskih kuća.

Domaća javnost najveća očekivanja ima od države, pre svega državnih institucija i preduzeća, dok istovremeno uočava da je njihovo angažovanje u filantropskim inicijativama minimalno. Od države očekuju stvaranje povoljnijeg zakonodavnog okvira za davanja, pre svega kroz uvođenje poreskih olakšica za individualna davanja.

Srbija i Albanija su trenutno jedine zemlje u regionu koje nemaju ovakve olakšice i građani smatraju da bi njihovo uvođenje pružilo dodatni motiv za angažman, posebno kad su veći iznosi u pitanju.

U odnosu na istraživanje sprovedeno 2018. opalo je samopouzdanje da njihovo pojedinačno uključivanje može značajnije da doprinese rešavanju nekih važnih društvenih problema, i tu se ističe da njihovo učešće mora biti usklađeno s njihovim mogućnostima.

Ekonomska kriza, pad kupovne moći građana i sveopšta neizvesnost doveli su do toga da građani iskažu manju spremnost na novčana davanja spram spremnosti iskazane u istraživanju sprovedenom 2018. Ipak, sudeći po iskazima ispitanika, skoro polovina punoletnih građana učestvovala je u barem jednoj akciji godišnje, najčešće kroz novčane donacije, uglavnom usmerene na lečenje dece.

Takođe, porastao je i iznos minimalnih i maksimalnih donacija, koje sada iznose 408 i 1.562 dinara. Sudeći po iskazima ispitanika, u narednom periodu može se očekivati, s jedne strane, neznatno smanjena aktivnost doniranja novca, a sa druge, porast broja građana koji bi pomogli akcije kroz volonterski angažman, pružanje znanja ili pro bono usluga.

MOTIVI: Mobilizacija građana najuspešnija je kada su akcije pokrenute od pojedinaca, zdravstvenih institucija, fondacija i udruženja građana. Akcije u kojima je najveći broj građana spreman da učestvuje odnose se na pomoć deci, siromašnima, starima, bolesnima i žrtvama nasilja. Takođe, veća verovatnoća da će građani učestvovati u dobrotvornim akcijama javlja se ukoliko su akcije usmerene na lokalnu zajednicu i ukoliko se novac prikuplja direktno na licu mesta ili putem SMS poruka.

Glavni motiv građanima za učešće u filantropskim akcijama je osećanje da čine dobro delo. Drugi po redu je poverenje da njihov novac neće biti zloupotrebljen, potom sledi uverenje da ličnim angažovanjem doprinose rešavanju nekog važnog problema. Istovremeno, glavna prepreka većem učestvovanju građana u dobrotvornim akcijama je njihova loša materijalna situacija. Ono što bi, uz bolju materijalnu situaciju, dovelo do većeg učestvovanja građana jeste ulivanje poverenja u rad humanitarnih fondacija, kao i bolje informisanje javnosti.

Ono što nas posebno raduje jeste da građani i dalje iskazuju veliko poverenje u rad fondacija jer smatraju da u njima postoje stručni ljudi koji će novac usmeriti tamo gde je potrebno i o tome adekvatno izvestiti one koji su podržali akcije.

Još jedan pozitivan trend vidi se i u većem angažovanju mladih obrazovanih građana iz urbanih sredina, koji sve češće samostalno aktiviraju svoje prijatelje i porodicu da doniraju za inicijative koje su pokrenule fondacije ili organizacije kojima veruju.

Poznati su primeri i humanitarnih licitacija, doniranje sredstava prikupljenih prilikom venčanja ili rođendana i trkačkih i drugih sportskih izazova, putem kojih su građani prikupljali sredstva od svojih najbližih kako bi ih donirali nekoj organizaciji ili cilju. Ovakvih akcija će, čini se, biti sve više i to je jedan pozitivan filantropski trend koji svakako vredi ispratiti, pogotovo u svetlu neizvesnih epidemioloških mera i daljeg toka normalizacije života kod nas.

SNAGA DODIRA: Na osnovu ovih, ali i mnogih drugih iskazanih stavova, naša preporuka bi bila da, u zavisnosti od materijalne situacije koja trenutno predstavlja glavnu prepreku većem učestvovanju, bilo korisno motivisati građane da u akcijama učestvuju na druge načine, kroz volontiranje ili pružanje pro bono usluga i znanja. Istraživanje pokazuje da su upravo građani, koji su imali direktan dodir s ljudima kojima su pomagali pokazali najveću motivaciju da se u budućnosti angažuju u ovakvim akcijama.

Treba raditi i na uklanjanju drugih prepreka većem angažovanju građana, pre svega kroz bolje izveštavanje o pokrenutim filantropskim aktivnostima, njihovom toku i rezultatima. Komunikaciju sa građanima bi trebalo vršiti kao i dosad, putem televizije i društvenih mreža, s tim što bi medij trebalo prilagoditi odgovarajućoj publici. Mediji igraju posebnu ulogu u podsticanju davanja, naročito kod onih koji nemaju iskustvo učestvovanja jer, kako podaci sugerišu, kad do prvog učestvovanja u dobrotvornoj akciji dođe, veća je verovatnoća da će se ono i ponoviti.

Mi ćemo, u okviru Koalicije za dobročinstvo, svakako nastaviti da radimo na izgradnji poverenja i motivacije građana da se angažuju u raznim oblastima, posebno onim koje nisu samo humanitarnog karaktera. U saradnji s medijima i drugim akterima angažovaćemo se na tome da još više doprinesemo novom sistemu vrednosti, od kojeg ćemo korist imati i mi i generacije koje dolaze, kroz izgradnju kvalitetnijeg, pravednijeg i solidarnijeg društva, koje će biti podsticajno za sve nas.

Autorka je direktorka za filantropiju i partnerstvo Trag Fondacije

Koliko smo donirali?

Ukupno smo zabeležili 4.319 dobrotvornih akcija vrednosti oko 51 milion evra. To je ono što smo zabeležili – naša procena je da su građani i kompanije donirali više od 90 miliona evra u 2020, što je 2,7 puta više nego 2019, odnosno to je više nego što je procenjena vrednost donacija sveukupno za 2017, 2018. i 2019. godinu.

Kao i tokom poplava 2014, vanredno stanje je pokrenulo solidarnost i empatiju građana. Filantropski trendovi ustaljeni poslednjih nekoliko godina su prekinuti, slika dobročinstva se promenila, a sve to kako bi se odgovorilo na nove i drugačije potrebe. Iako nisu sve promene bile pozitivne, gledano u celini, darodavci i neprofitni sektor bili su agilni i efikasni u odgovoru na krizu.

Od zabeleženog iznosa 42 odsto je bilo usmereno na prevazilaženje posledica pandemije. Dok su kompanije najčešće donirale državi za nabavku medicinske opreme, građani su SMS-om donirali za lečenje sugrađana, a prvenstveno dece.

KOMPANIJE: Više od pola zabeleženih donacija dale su kompanije, dok su građani donirali 35 odsto, a istaknuti pojedinci manje od pet odsto. Ovo je jedna od većih promena jer su prethodnih godina građani, kroz akcije masovnih davanja, bili najveći donatori. U društvu sa razvijenom kulturom dobročinstva to je uobičajeno.

Međutim, kako je pandemija donela i vanredno stanje, kao i ekonomsku krizu i neizvesnost radnog mesta za mnoge građane, poslovni sektor je ovog puta preuzeo liderstvo. Do prošle godine poslovni sektor je najčešće donirao za obrazovanje, koje je sada, usled pandemije, palo na drugo mesto. Na prvom mestu je, naravno, zdravstvo, a na trećem je podrška marginalizovanim grupama.

Kako je deo državnih mera tokom prošle godine bilo ukidanje PDV-a na robu koja se donira državi, ne čudi što se poslovni sektor odlučio da najviše na ovaj način pruži podršku. Inače je interesantno da je Srbija jedina zemlja u regionu u kojoj je dobročinstvo usmereno na nabavku medicinske opreme.

DONACIJE GRAĐANA: Građani su uvek bili spremniji da doniraju za humanitarne akcije direktne pomoći ugroženim pojedincima i porodicama. Najsigurnije se osećaju kad novac ide direktno korisnicima. Ipak, setićemo se da je prošle godine bilo nekoliko velikih i, srećom, uspešnih akcija Fondacije Budi human. Tako su građani za lečenje dece SMS-om donirali 13,8 miliona evra u 2020. ovoj organizaciji. Ovo ujedno predstavlja 75 procenata svih donacija koje su otišle u neprofitni sektor, ne računajući donacije za kovid-19.

Pored zdravstva, građanima su u fokusu bile i oblasti podrške marginalizovanim grupama, kao i smanjenje siromaštva.

Iako u manjoj meri, građani su donirali i za otklanjanje štetnih posledica koronavirusa. Odmah nakon proglašenja epidemije u Srbiji, na platformi Donacije.rs pokrenuta je posebna stranica za doniranje usmereno na posledice pandemije. Tokom godine je na ovoj stranici kroz 24 kampanje prikupljeno više od 137.000 evra. Tako su, na primer, u prvim danima prikupljena sredstva za izradu maski za medicinsko osoblje na jugu Srbije, a nabavljeno je i više od 200 tablet računara za socijalno ugrožene učenike.

Tekst je prenet sa portala Novi magazin.

Click