5 minuta sa… Marijom Mitrović

4. February 2022.
U proteklih petnaest godina vidljiv je razvoj filantropije u Srbiji.
m-1280x931
Marija Mitrović. Foto: tragfondacija.org

Izvor: Novi magazin

Raste svest građana o značaju filantropije za izgradnju boljeg društva, ali je potrebno još mnogo rada kako bi se svest prevela u konkretne akcije i učešće. “Za dugoročnije efekte filantropskih inicijativa, neophodno je strateško planiranje, kao i bolje povezivanje različitih društvenih aktera. Uočava se potreba za sistemskim pristupom razvoju filantropije u Srbiji, koji bi podrazumevao uključivanje filantropskih tema u formalno obrazovanje”, izjavila je naša sagovornica Marija Mitrović, direktorka za filantropiju i partnerstva u Trag fondaciji, koja ove godine po petnaesti put dodeljuje VIRTUS nagradu za filantropiju.

Šta je najviše doprinelo razvoju filantropije u Srbiji u prethodnih petnaest godina? 

Na razvoj filantropije u Srbiji uticalo je više faktora: među njima je dolazak velikog broja stranih kompanija, koje su donele primere dobre prakse u vidu društveno odgovornog poslovanja, a koje su prihvatile i unapredile i mnoge domaće kompanije. Zatim, tu je i osnivanje većeg broja fondacija, koje su tokom godina pokretale brojne filantropske inicijative sarađujući sa domaćim i sa stranim kompanijama. Takođe, značajnu ulogu odigrali su i mediji, koji su izveštavanjem uticali na povećanje transparentnosti filantropskih akcija. Medijsko informisanje o primerima dobre filantropske prakse doprinelo je povećanju motivisanosti dodatnog broja građana i kompanija da se priključe takvim akcijama.

Da li uloga medija treba da bude samo informativna ili i edukativna? 

Mediji igraju veliku ulogu u podsticanju filantropije. Mogu da pokreću dobrotvorne inicijative, da podižu svest građana o važnosti davanja i inspirišu građane i poslovni sektor da učestvuju u filantropskim akcijama, i da izveštavaju o rezultatima. Drugim rečima, imaju veliku ulogu u informisanju građana o ovoj temi, ali i u osiguravanju transparentnosti o sprovedenim aktivnostima i tokovima doniranog novca. Građani su nesumnjivo željni toplih i inspirativnih priča o dobrotvorima oko nas i mediji bi trebalo da posvete više prostora upravo tim ljudima i njihovim dobrim delima. Organizatori humanitarnih inicijativa često nemaju dovoljno raspoloživih sredstava za oglašavanje u medijima, a medijske kuće nisu uvek spremne da zarad opšteg interesa doniraju svoj prostor, pa takve inicijative ostanu neprimećene. Dragoceno je da dobra dela dobiju pažnju kakvu zaslužuju i da informacije za dobrobit društva stignu do što većeg broja građana. To je način da mediji “ulože” u svoju zajednicu.

Zašto je važno uključivanje filantropije u formalno obrazovanje u Srbiji?

Vrednosni sistem jednog društva gradi se dugo i postepeno, a nosioci tog procesa su svi: građani, institucije, poslovni sektor i mediji. Onda kada svest o značaju filantropije bude dovoljno razvijena, davanja za opšte dobro će postati deo kulture i sistema ovog društva. Iako postoje različite percepcije kulturnih obrazaca i tradicije u našoj zemlji, postoji prostor za razvoj kulture davanja, u čemu najvažniju ulogu imaju mediji i država, između ostalog, i kroz uključivanje oblasti filantropije u obrazovni sistem. Pošto se vrednosti i odnos prema filantropiji najbolje grade od najranijeg razvojnog perioda, naša je želja da edukacija o filantropiji postane deo formalnog obrazovnog sistema od osnovne škole, a bilo je i predloga da se takva edukacija uvede i u predškolski sistem, na način prilagođen uzrastu vrtićke dece. Nominacije za VIRTUS nagradu za sve mlađe filantrope koje dobija Trag fondacija svedoče da su najmlađi spremni za velika dela i da im samo treba pokazati kako da ih čine.

Kakva bi trebalo da bude uloga države u unapređenju ambijenta za donatorstvo?

Od države se očekuje, pre svega, unapređenje normativnog okvira i aktiviranja mehanizama koji bi pospešili davanja za opšte dobro. To podrazumeva uvođenje različitih poreskih olakšica za filantropska davanja poslovnih subjekata i fizičkih lica, ukidanje PDV-a na donacije hrane pred istek roka trajanja, kao i uspostavljanje drugih stimulativnih mehanizama za razvoj filantropije u Srbiji. Ništa manje nije važan ni rad na striktnijoj primeni aktuelnih propisa. Evropske zemlje su primeri dobre regulatorne prakse kada su u pitanju davanja za opšte dobro, te bi takvi modeli mogli poslužiti za razvoj podsticajnog okruženja za dobročinstvo u našoj zemlji.

Uverenje je dela javnosti da bi država trebalo da na strateški način odgovori na probleme u onim oblastima od opšteg društvenog značaja koje sada u velikoj meri pokrivaju drugi društveni akteri. Neke od tih oblasti su zdravstvo, socijalna zaštita, zaštita životne sredine, obrazovanje i infrastruktura lokalnih sredina. Neke filantropske inicijative poslednjih godina služe kao korektiv nedovoljnog angažmana države u pomenutim oblastima, a očekivanje građana od države je da unapredi svoju efikasnost u njima, jer se to shvata kao njen zadatak. Istraživanje javnog mnjenja, koje je Trag fondacija sprovela krajem 2020. godine u saradnji sa agencijom IPSOS, pokazuje da veliki broj građana smatra da upravo država treba da se postara za pomoć ugroženima. U našoj zemlji najčešće se misli na ekonomski ugrožene građane, odrasle i decu kojima je potrebna zdravstvena nega u zemlji ili inostranstvu, a smatra se se da bi novac za podršku tim grupama trebalo da se izdvaja iz budžeta države.

Koliki je značaj neprofitnih organizacija za razvoj dobročinstva u Srbiji?

Tokom 2020. godine, neprofitne organizacije (udruženja građana, privatne fondacije, organizacije iz dijaspore, strane organizacije civilnog društva, korporativne fondacije i neformalne grupe) primile su gotovo polovinu ukupno darovane sume, kasnije raspodeljene svojim korisnicima, i organizovale podršku trećini izvedenih dobrotvornih akcija u Srbiji.

Neprofitne organizacije rade izuzetno važan posao u svojim zajednicama, uspevajući da mobilišu građane i kompanije da ih podrže u naporima da ostvare pozitivne promene u velikom broju oblasti od opštedruštvenog značaja i tako pruže pomoć širokom dijapazonu korisničkih grupa. Određeni broj udruženja i fondacija, koje su već odavno prepoznate kao aktivne u ovoj oblasti, nastavlja da razvija svoje delovanje i promoviše ovu važnu temu, dok darodavci jasno iskazuju sve veće poverenje i spremnost da ih podrže. Činjenica je da je zastupljenost određenih tema i korisničkih grupa u dobrotvornim akcijama veoma ograničena, a bez rada i angažovanja neprofitnih organizacija koje se njima prvenstveno bave, te oblasti i grupe građana bile bi potpuno zanemarene.

Cilj VIRTUS nagrade je upravo da istakne i podrži pojedince, kompanije, mala i srednja preduzeća koja su tokom prethodne godine činila dobra dela, pokretala i podržavala filantropske inicijative namenjene ovim retko podržavanim, ali i drugim temama, i na taj način doprinosila razvoju zajednica u kojima žive i posluju. Konkurs za nominacije je otvoren do 10. februara, a više informacija o njegovim propozicijama mogu se pronaći na sajtu Trag fondacije i VIRTUS nagrade: www.tragfondacija.org/virtus-nagrada.

Tekst je prenet sa portala Novi magazin.

Click